"Savezna Republika Njemačka je za jačanje vlastite obrane iz državnog proračuna dodatno izdvojila 100 milijardi eura, što je veliki preokret budući da je ona godinama za vojsku izdvajala samo 1,5 posto od bruto domaćeg proizvoda, a trebalo je dva posto".
Društvo
Prije 4 min Prije 0 min
0
Izgleda da se trebala dogoditi ruska agresija na Ukrajinu da bi se u Saveznoj Republici Njemačkoj upalilo crveno alarmno svjetlo i za jačanje vlastite obrane iz državnog proračuna dodatno izdvojilo 100 milijardi eura.
Ova cifra je za vrijeme 16-godišnjeg mandata bivše kancelarke Angele Merkel bila nemoguća misija, budući da su Nijemci dugo za vojsku izdvajali samo 1,5 posto od bruto domaćeg proizvoda i zbog toga su često kritikovani, jer je po NATO-ovom standardu potrebno 2 posto iz BDP-a, a toliko su za vojne potrebe određivale i mnogo nerazvijene zemlje od Njemačke.
Zaštita suvereniteta
Sada su u Bundeswehru (savezno ministarstvo obrane) shvatili da je vrag odnio šalu i da se sva tri vida oružanih snaga (kopnena vojska, zrakoplovstvo i mornarica) moraju modernizirati i da im finansiranje obrane treba biti sukladno činjenici da imaju najveću ekonomiju u Evropi. Promjena paradigme u njemačkoj vanjskoj i obrambenoj politici najavljena je govorom kancelara Olafa Scholza u Bundestagu 27. veljače ove godine, kada je on rekao: “Moramo drugačije.”
Prema analizi britanske novinske agencije Reuters, predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin nenamjerno je postigao ono za što su se zapadni saveznici dugo borili - natjerao je Njemačku da pojača svoju ulogu velike globalne sile sa aktivnom vanjskom politikom koju podržava snažna vojska uprkos krivici koju nosi iz Drugog svjetskog rata. U Berlinu su izvučene pouke iz Hitlerove vlasti, pa je čak i u njihovom ustavu napisano da se više nikad s njemačkog tla neće pokrenuti rat, ali zaštita svog suvereniteta je nešto drugo i u tom svjetlu treba promatrati i kancelarova upozorenja poslije ruske invazije na Ukrajinu.
U preokretu od 180 stepeni, Scholz je suspendirao Sjeverni tok 2, a zatim pristao da isključi Rusiju iz SWIFT-a i rekao da će Njemačka povećati svoje rezerve uglja i gasa i brzo ispuniti planove koje je odugovlačila za izgradnju LNG terminala.
Još od kraja hladnog rata Njemačka je smanjivala vojni opseg i ljudstvo, ali se sada ispostavilo da je potreba za vojskom jača nego ikada prije. Njihova ministrica obrane Christine Lambrecht, nakon što je objavila planove za povećavanje broja njemačkih profesionalnih vojnika sa 178.000 na 200.000 do 2024. godine, dodala je da će se kao odgovor na prijetnju hakerskih i kibernetičkih napada broj civilnih zaposlenika u Bundeswehru povećati na 60.000. Njemački vojnici trenutno su na zadacima u međunarodnim mirovnim misijama, a od ljetos su ponovo u EUFOR-u, gdje su bili od 2004. do 2012. godine. I kad nije bilo vojnika iz njegove zemlje, u ovoj formaciji tokom 2007. zapovjednik EUFOR-a bio je njemački kontraadmiral Hans-Jochen Witthauer. Nijemci su i na Kosovu u sastavu KFOR-a, zatim sudjeluju u misijama u Iraku, Siriji i Maliju, dok su u baltičkim državama na istočnom krilu NATO-a kako bi se pojačao obrambeni potencijal prema Rusiji.
Uvođenje vojne obaveze
U Njemačkoj se u okviru reakcije na rat u Ukrajini razvila i rasprava o mogućem ponovnom uvođenju opće vojne obveze koja ne bi bila ograničena samo na služenje u sklopu Bundeswehra, nego bi se provodila i u civilnom sektoru. Potpredsjednik oporbene Kršćansko-demokratske unije (CDU) Carsten Linnemann za dnevnik Hamburger Morgenpost izjavio je da bi ponovno uvođenje vojnog roka pojačalo izdržljivost društva u izuzetno teškim trenucima.
Ima ideja da bi vojnu obavezu trebalo stimulirati uračunavanjem vremena provedenog na služenju vojnog roka u godine radnog staža. Vojni rok u ovoj zemlji, u trajanju od jedne godine, ukinut je 2012. i od tada se više puta pominjalo da ga treba ponovo uvesti, ali su se uvijek pronalazili razlozi da do toga ne dođe.
Kako tada, tako i sada - jer se vlast u Njemačkoj koju čine socijaldemokrati, zeleni i liberali, poznati kao semafor koalicija, protivi obnavljanju vojnog roka, navodeći da nema finansijskih, prostornih i kadrovskih uvjeta za to služenje.
Prema indeksu Global Firepowera, koji svake godine objavljuje top-listu najsnažnijih vojski svijeta, Njemačka je u 2021. bila na 15. mjestu, što se smatra slabim rezultatom za jednu ekonomski moćnu državu, jer su ispred nje ne samo najveće svjetske sile SAD, Rusija i Kina, zatim evropske Francuska, Velika Britanija i Turska nego i nekoliko država čija razina razvijenosti nije visoka. Nakon spomenutog većeg ulaganja u vojsku, očekuje se da bi plasman Njemačke na ovoj rejting-listi u 2022. mogao biti puno bolji.