BANJALUKA, MINHEN - Cijene struje su se uduplale, grijanje je skuplje, kao i hrana. Ali država konstantno daje povlastice. Na primjer, satnica rada je s devet evra podignuta na 12 evra. Država će plaćati grijanje u decembru, a u septembru smo dobili 300 evra za energiju. Minimalac je oko 520 evra.
Ovo za "Nezavisne novine" priča Jovana I., koja već nekoliko godina živi i radi u Lajpcigu, a s kojom smo kroz razgovor pokušali da uporedimo kako su Njemačka i BiH reagovale kad je u pitanju velika ekonomska i energetska kriza.
Jovana kaže da je poskupljenje životnih namirnica i u Njemačkoj bilo višestruko, ali, isto tako, hrana je, navodi, uporedo sa standardom i dalje najjeftinija u regiji.
"Mlijeko je 1,09 € (što je 2,13 KM), ulje je 2,69 € (5,26 KM), pola kilograma paprika je 1.49 € (oko 3 KM), 750 g grejpfruta 0,99 € (oko 2 KM). Deset jaja košta 2,29 € (oko 4,5 KM), a brašno 70 centi (1,5 KM)", priča Jovana.
Prema njenim riječima, cijene se razlikuju od regije do regije. Tako se, kaže, za iznajmljivanje stana u istočnom dijelu Njemačke plaća između 500 i 600 evra, dok njeni poznanici koji žive u Minhenu plaćaju i do 1.200 evra mjesečno.
"Ipak, država će nam pomoći tako što će se podići doplatak za stanovanje. Pored toga, rečeno nam je da će od marta biti zaleđene cijene struje i grijanja i da će svima koji potroše više od planiranog taj dio biti plaćen (subvencionisan). Znam da su sindikalci tražili povećanje plata od 10 do 15 odsto, a rečeno nam je da će porez biti snižen. Treba da se uvede i Bürgergeld sa svim doplacima (pomoć za nezaposlene)", navodi Jovana I.
Podsjetimo, vlada Njemačke je početkom septembra donijela treći paket mjera pomoći svojim građanima i privredi, težak 65 milijardi evra. Njime se predviđa da će mali i srednji preduzetnici dobijati električnu energiju po povoljnoj cijeni. Takozvani paušal za energiju u visini od 300 evra, koji je pomenula Jovana, a koji je namijenjen za zaposlene, proširen je i na penzionere.
Studenti treba da dobiju po 200 evra, što treba da bude isplaćeno 1. decembra 2022. Pomenute subvencije za stanarinu obuhvatiće oko dva miliona ljudi. U setu mjera navodi se i da će socijalna pomoć od Nove godine biti preimenovana u novac za građane, a time se propisuje da osoba koja živi sama ima pravo na pomoć od oko 500 evra. Pored navedenog, od Nove godine će i dječji doplatak biti uvećan i iznosiće 237 evra.
Upoređujući situaciju, jedino zajedničko ili bar slično BiH i Republici Srpskoj s Njemačkom, bar prema informacijama koje imamo, jesu cijene hrane, ali i to bi moglo da se promijeni jer proizvođači najavljuju nova poskupljenja.
A kada se uporedi standard dvije države (prije svega plate i penzije), razlike su, narodski rečeno, "nebo i zemlja".
Takođe, u BiH slijedi poskupljenje struje za privredu, a sve se više spekuliše da bi i domaćinstva mogla biti suočena s istim, mada nadležni tvrde suprotno. Istina je da su građani od sredine ove godine dobili nekoliko jednokratnih pomoći, ali one su praktično "kako došle, tako i otišle".
Isto tako, podsjetimo, najavljeno ukidanje akciza na naftu i naftne derivate nikada nije zaživjelo, iako je, uistinu, cijena goriva u padu u posljednjih nekoliko dana.
Ekonomista Ermin Cero kaže za "Nezavisne novine" da u BiH nije učinjeno praktično ništa da se pomogne građanima.
"Živimo u državi koja ne cijeni svoje građane. Sva pomoć koja je bila aktuelna bila je u predizborno vrijeme, pa nije pomogla ništa. Akcize stoje tu gdje jesu, najavljuju se nova poskupljenja. A za to su vezani i drugi proizvodi", poručuje Cero.
On navodi da se BiH ne može porediti s Njemačkom kada je u pitanju budžet, ali da postoje stvari koje se ovdje mogu uraditi, baš poput pomenutih akciza na naftu.
"U Federaciji BiH je rečeno da je pomoć od 1.000 KM koju će privrednici isplatiti svojim radnicima neoporezivo. Pa šta to država daje, tu ne daje ništa. Oni se samo odriču nečega što svakako ne bi imali da nije isplaćeno, pa je to ništa", ističe Cero.
Stručnjaci takođe smatraju da je Njemačka, kao i uostalom cijela Evropska unija (EU), dovela svoje građane u situaciju da plaćaju skuplju energiju i hranu, zato što su uveli sankcije Rusiji, ali da svi oni rade da to ne bude na leđima građana.
"Naša vlada nije niti jednom svojom odlukom dovela do toga da cijene porastu, za razliku od članica EU, ali građani Republike Srpske svakako osjete posljedice, istina, nešto manje izražene", kaže ekonomista Siniša Pepić.
On smatra da sve navedeno ne oslobađa obaveze nadležne da pomognu građanima.
"Najvažnije je održati energetsku stabilnost preko zime, ograničiti cijene osnovnih životnih namirnica", zaključio je Pepić.