"Odmaram se radeći poljoprivredne poslove", izraz je koji sve češće čujemo, piše Večernji list BiH. Osobito je to istaknuto od početka pandemije, kada smo postali svjesni važnosti zdravlja, slobode, mira... O utjecaju rada u vrtu ili na imanjima na psihičko zdravlje sve češće govore stručnjaci.
Rast samopouzdanja
Iva Vasilj i Mia Raspudić, psihologinje Crvenoga križa ZHŽ-a, ističu da sve više istraživanja pokazuje koliko je vrtlarstvo učinkovito za mentalno i fizičko zdravlje. - Mnogi ističu da odmaraju mozak radeći u svojim vrtovima, voćnjacima, na imanjima te ih usrećuje činjenica da proizvode određenu hranu. Sve je veći broj istraživanja koja pokazuju da vrtlarstvo može biti učinkovito kako za mentalno tako i za fizičko zdravlje. Hobiji, odnosno aktivnosti koje biramo u svoje slobodno vrijeme, osluškujući svoje interese, odlična su prilika za razvoj raznih karakteristika važnih za mentalno zdravlje. Osjećaj vlastite učinkovitosti, samopouzdanje, kreativnost, ustrajnost, bolje raspoloženje... samo su neke od dobrobiti bavljenja hobijem - naglašavaju stručnjakinje koje trenutačno rade na projektu "Psihosocijalna pomoć žrtvama trgovine ljudima" koji podržava Program podrške zaštiti ljudskih prava USAID/Inspire i Vlada ZHŽ-a, ali uhvate vremena i za analizu istraživanja bitnih za ovdašnje prostore. Tema o kojoj govorimo i koja se ponovno pokrenula posljednjih godina zasigurno je važna za bh. stanovništvo, koje milijune maraka troši na razne vrste lijekova za depresiju i anksioznost. Boravak na čistom zraku i rad u prirodi sigurno imaju puno bolji učinak. - Vrtlarenje je aktivnost koju neki povezuju isključivo s proizvodnjom vlastitog voća i povrća. No, danas je poznato da već sam boravak u prirodi i umjerena fizička aktivnost djeluju blagodatno na psihofizičko zdravlje čovjeka. Bavljenje poljoprivredom jedan je od načina koje institucije kao što su škole, domovi za starije i zatvori koriste za poboljšanje mentalnog zdravlja svojih štićenika - naglašavaju. Također, citirale su nam nekoliko stručnjaka koji su otkrili koliko su gradski vrtovi postali važni u većim sredinama i koliko su doprinijeli da se zdravlje ljudi poboljša. - Rezultati istraživanja pokazuju kako u Londonu, gdje pravo na korištenje gradskih vrtova imaju svi stanovnici, bez obzira na etničku pripadnost, klasu, spol, rod i starost, dolazi do razmjene znanja, vještina, kulture i vrijednosti, što dovodi do socijalne uključenosti i osjećaja pripadnosti zajednici migranata koji žive u nemigrantskim zajednicama. (Beckie i Bogdan, 2010.; Cabannes i Raposo, 2013.; Corcoran i Kettle, 2015.). Nadalje, istraživanja su također pokazala da se tako izgrađuje povjerenje, samopouzdanje, dolazi do razmjene znanja te se sudjeluje u donošenju odluka (Beckie i Bogdan, 2010.; Cantor, 2010.) - ističu mlade stručnjakinje iz Crvenoga križa ZHŽ-a. Proizvodimo i kupujmo domaće - već se godinama provlači kroz javni prostor u BiH, no, tek nakon što smo imali mjesece zatvaranja u početnoj fazi pandemije 2020. godine, shvatili smo koliko je važno da ne ostane sve na riječima, nego da na konkretnim primjerima to pokažemo. Već tada se apeliralo na proizvodnju hrane za osobne potrebe, s obzirom na to da je lockdown zatvorio i granice, što znači da nije bio moguć ni uvoz hrane o kojem BiH ionako pretjerano ovisi.
Smanjuje stres
- Uz sve navedeno, zaključujemo da vrtlarenje ima pozitivan učinak na naše zdravlje. Vrijeme provedeno u vrtu smanjuje stres, snižava krvni tlak i broj otkucaja srca, potiče koncentraciju i pozitivno utječe na imunosni sustav. Osim svih dobrobiti za psihičko zdravlje, treba naglasiti da vrtlarenje ima pozitivan učinak na fizičko zdravlje - naglasile su psihologinje u razgovoru za Večernji list. Iako nam polako stižu zimski mjeseci, ovo je idealno vrijeme za isplanirati što se može raditi kada počne sezona, a oni koji su sebi osigurali staklenik ili neku drugu vrstu vrta u zatvorenom, mogu sebi priskrbiti posla i u zimskim mjesecima. Važno je samo da se na takve stvari ne gleda kao na teret, nego na nešto pozitivno što činimo za svoju dobrobit.