U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) Weber je ocijenio da te odluke nisu u skladu s demokratskim procesima i da će samo kratkoročno riješiti problem.
Vijesti
Prije 4 min Prije 0 min
0
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH je dupli pobjednik na ovim izborima, ocjenjuje stručnjak za Balkan i viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije u Berlinu Bodo Weber, dan nakon općih izbora u Bosni i Hercegovini i odluke visokog predstavnika o promjeni načina konstituiranja dijela vlasti.
U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) Weber je ocijenio da te odluke nisu u skladu s demokratskim procesima i da će samo kratkoročno riješiti problem.
Devalviranje glasa građana
RSE: Centralna izborna komisija objavila je nove preliminarne rezultate, prema kojima je izvjesno da će u Predsjedništvu BiH biti promjena. Zanimljivo je da je bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović dobio značajan broj glasova u kantonima u kojima većinski živi hrvatsko stanovništvo. Mnogi su ovo komentirali u medijima i na društvenim mrežama kao svojevrsnu "osvetu" Hrvata Bošnjacima, jer im, kako se to obično kaže, "biraju predsjednika", imajući u vidu da je Željko Komšić dobio četvrti mandat i da uglavnom pobijedi glasovima pretežno Bošnjaka. Kako Vi komentirate ovo?
Weber: To se može čitati i na drugi način. Ako stvari završe tako kako izgledaju u ovom trenutku, HDZ je dupli pobjednik na ovim izborima. Oni će dobiti dio svoje nacionalističke agende kroz odluku visokog predstavnika, istovremeno će izgubiti trku za hrvatskog člana Predsjedništva što će im omogućiti da nastave vikati o navodnoj diskriminaciji BH Hrvata.
U tom smislu se može interpretirati i to glasanje hrvatskih birača za Bećirovića, a ne za Borjanu Krišto (kandidatkinja HDZ-a, op. a.), jer to služi interesima HDZ BiH da ne pobjeđuje u trci za hrvatskog člana Predsjedništva.
RSE: Još je neizvjesno ko će biti predsjednik entiteta Republika Srpska, u jednom trenutku u izbornoj noći, imali smo situaciju da protukandidati objavljuju pobjedu u isto vrijeme. Kako generalno komentirate dosad poznate rezultate, uključujući i državni parlament?
Weber: Očekivano, izgleda da će opet Komšić pobijediti kandidata HDZ-a da budemo jasni. Malo je otvorenija trka za predsjednika RS-a, ali čini se da je, po ovim trenutnim preliminarnim rezultatima, pobijedit će Milorad Dodik. Sad je već jasno da je Bakir Izetbegović izgubio u trci za člana Predsjedništva. A nepotpuni rezultati za Predstavnički dom Parlamenta BiH, čini se, pokazuje da su ipak SDA i HDZ zadržali svoju vodeću ulogu u Federaciji.
Znači, imamo neke djelomične promjene, nemamo neke suštinske, a na drugoj strani imamo nažalost odluku OHR-a o širim amandmanima na Ustav FBiH i na Izborni zakon BiH, koji na neki način, nažalost, to se mora odmah reći, u potpunosti devalviraju cjelokupnu vježbu davanja glasa građana. Unatoč tome što je OHR u svom saopćenju pokušao da prodaje cjelokupnu intervenciju kao nešto što ne dira u glas građana, već "samo" mijenja kompoziciju i način izbora indirektno izabranih institucija kao što je predsjednik i potpredsjednik FBiH i Dom naroda.
S obzirom na to da su to centri moći i institucije gdje se donose odluke u BiH, onda ovo znači da je ovo potpuno izrugivanje već prilično slabog glasa građanina kao izraza demokratije.
"Svršeni čin"
RSE: Zašto je gospodin Schmidt odlučio baš na izborni dan donijeti odluke za koje je jasno rekao da, suprotno ovom što govorite, želi da glas građana bude važeći, a ne uzalud, ako znamo da vlast FBiH nije formirana nakon prošlih općih izbora 2018.?
Weber: On je napravio jedan fait accompli (svršen čin), jasno je da je imao namjeru da donese katastrofalno negativnu odluku davno prije izbora, pa je naišao na veliki otpor kako prije izbora, tako i unutar međunarodne zajednice i njemačke vlade. Tako da prije izbora nije bio u mogućnosti da te svoje planove i planove Sjedinjenih Američkih Država izvrši.
To je potez koji se možda najmanje očekivao, tj. odmah nakon zatvaranja birališta, i to ponavljam bez saznanja članova Vijeća za provedbu mira, osim možda SAD-a, Velike Britanije, i bez podrške ijednog europskog člana Vijeća i bez podrške Njemačke.
RSE: A šta bi, prema Vašem mišljenju, bilo rješenje za sprječavanje blokade u FBiH. Šta je Schmidt trebao uraditi, znamo da je pred bh. liderima bio rok od kraja jula da sami dogovore izmjene Izbornog zakona do polovine septembra. Međutim, do zajedničkog rješenja nisu došli. Propali su i pregovori koji su trajali godinu dana.
Weber: Kao prvo on mijenja izborni sistem, i to ga mijenja sat nakon što su građani dali svoj glas za drugi institucionalni sistem. Znači to je potpuno ruganje i devalvacija, demokratskog čina glasanja.
Drugo, jeste da je prijetila blokada institucija, odnosno najava HDZ-a. On je to mogao spriječiti intervencijom davno prije izbora.
Međunarodna zajednica se mogla odlučiti da čeka i vidi hoće li HDZ zaista posegnuti za tim potezom i onda je mogla politički djelovati, ali evo visoki predstavnik i SAD su odlučili da se time praktično oduzmu institucionalni mehanizmi za buduće blokade koje su najavljivane. Možda čak i to nije sporno, ali on nije stao na tome, nego je u isto vrijeme dao nešto HDZ-u.
I to je vrlo jasno, on je dao nešto HDZ-u u smislu praga za imenovanje, odnosno predlaganje predsjednika FBiH i potpredsjednika, i u takozvanoj implementaciji presude Ljubić u odluci u drugoj kompoziciji klubova i povećanja broja delegata u klubovima Doma naroda FBiH.
Time je promijenio budući sastav klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda, kao i izbor delegata iz etnički većinskih kantona. Znači, bit će veći broj Hrvata i to je ono na što je ciljano. Pomjera se udio članova delegata hrvatskog kuba, ne samo hrvatskog, ali ovdje govorimo o hrvatskom klubu u Domu naroda koji je izabran iz onog dijela FBiH gdje HDZ dominira, a to su kantoni u zapadnoj Hercegovini.
Na neki način je ovo udovoljavanje nacionalističkih agenda HDZ BiH i kratkoročno sprječavanje institucionalne krize neimplementacije rezultata nakon izbora po cijenu dalje etnizacije i teatralizacije ustavnog sistema BiH.
Vjerovatno će spriječiti da dođe do krize implementacije, tj. institucionalne krize neimplementiranja izbornih rezultata kratkoročno, ali je na duži rok nagrađeno političko nasilje i čak i prijetnje političkim nasiljem od etnonacionalističkih elita i to ne može na duže vrijeme povećati funkcionalnost političkog sistema u institucijama BiH.
Bez znanja Brisela?
RSE: Nakon odluke visokog predstavnika, bile su, kako ste i naveli reakcije Ambasade SAD-a, Delegacije EU i Ambasade Velike Britanije, koji su uglavnom podržali Schmidtovu. Reagirali su i pojedini bh. političari, doduše ne previše, ako se izuzme da su iz RS-a odmah odbacili da su odlike OHR-a važeće, što i nije iznenađenje. Kako gledate na ove reakcije, šta one znače?
Weber: Moram Vas ispraviti. Smatram da saopćenje EU nije po sadržaju podrška visokom predstavniku, ali bih rekao da ako se gleda kroz diplomatski jezik, ovo je jasno stavljeno do znanja da EU institucije nisu bile ni uključene, niti su podržale odluku, što je jasna potvrda onoga što sam rekao da je to jednostran potez SAD-a koji je podržala Velika Britanija, kroz OHR, čime, prema mom mišljenju, Schmidt prestaje biti njemački visoki predstavnik i postaje američki.
Što se tiče domaćih stranaka, vidite mislim kad se gleda odluka OHR-a u odnosu na prvobitni prijedlog i sporni element koji odiše duhom one kobne logike da se nešto mora dati HDZ-u i Čoviću, mijenjala se matematika da se zamagljuje suština, ali suština ova dva elementa, ove odluke, nisu dobre, po meni.
Tako da mislim da na neki način cjelokupni paket, koji plovi pod time, nije različit od prijedloga iz jula ove godine koji je stavljen na javni uvid, da je dobro izabran trenutak u kojem su se stranke u BiH još fokusirale na rezultate izbora i za to vjerujem da nisu imali još vrijeme da zaista prostudiraju ogroman materijal.
Siguran sam da je i izabrao taj momenat u kojem su svi okupirani da ne bi imali jake reakcije.
EU poručuje da je Schmidtova odluka bila samo njegova
RSE: Prema rezultatima CIK-a, na izbore je izašlo 50 posto registriranih birača, odnosno manje nego na prošlim općim izborima. Da li ovo ukazuje da ljudi ne vjeruju da su promjene moguće, da rezultat izbora može zapravo utjecati na njihove živote?
Weber: To vidimo godinama od izbora do izbora - da su ljudi izgubili svaku nadu da svojim glasom mogu nešto promijeniti, iako ste gledali intervju s biračima nakon izlaska s biračkih mjesta, da je većina ljudi koji ipak daju glas to više daje uz neki osjećaj građanske dužnosti ili neke službene dužnosti, jer radi u državnim institucijama, pa su vezani s vladajućim strankama, a većina, ipak, ne vjeruje da će s tim nešto promijeniti.
I ponavljam, da je nešto što je ustroj zapadne demokratije zaista jedinstven slučaj kroz intervenciju nakon zatvaranja birališta - OHR mijenja značaj glasova koji su dali građani i to je još više odraz da taj akt glasanja građana i građanki ne vrijedi.
Udovoljavanje agendama nacionalnih stranaka
RSE: Ali odluke OHR-a nisu u vezi s pozicijama vlasti koje glasači direktno biraju, neće utjecati na taj broj glasova. U Dom naroda FBiH biraju se delegati koje su građani već izglasali za kantonalne skupštine.
Weber: To je dio narativa kojim se pokušava zamagliti suština narativa ove duboko štetne intervencije, jer svi znamo da to što se mijenja način izbora institucije koje se biraju indirektno, to ipak mijenja suštinu značaja glasa na jednoj strani, a na drugoj strani gledajte na značaj Doma naroda, onda je jasno da je pravi centar moći u FBiH i BiH u Domu naroda, a ne u predstavničkim domovima.
RSE: Pa, zašto bi Schmidt donio odluku štetnu po građane, kako je Vi opisujete. Koji je motiv za to, još kažete uz instrukcije SAD-a?
Weber: On je donio odluku na kraju jednog dvogodišnjeg procesa u kojem su predstavnici SAD-a i EU krenule na potpuno pogrešan put takozvanog rješavanje jedne dugogodišnje blokade reforme izbornog sistema, time što pokušavaju da djelomično udovoljavaju interesima i agendama nacionalnih stranaka, i to prije svega HDZ BiH.
To je jedini razlog što je kriza u BiH tako eskalirala i ohrabrila nacionalne stranke u njihovoj politici i prijetnjama političkim nasiljem. Na neki način je međunarodna zajednica sama stvarala tu krizu koju i sad OHR pokušava da praktično "riješi", odnosno kratkoročno riješi jednu otvorenu krizu.
RSE: Je li to zbog zabrinutosti da bi HDZ mogao nastaviti s tim "političkim nasiljem" uz podršku Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika (SNSD)?
Weber: Naravno, naravno to je cijela motivacija sigurno što se tiče gospodina Schmidta - da će doći do ozbiljne krize, jer je međunarodna zajednica na pogrešnoj strani što se tiče političke nestabilnosti i nije spremna da se nosi s tom krizom.
Nije se mogla nositi s nekim blokadama političkim putem, recimo prijetnjom sankcijama HDZ-u i Draganu Čoviću, ne mora se tu po meni ni dirati u institucionalni sistem.
Ali zbog pogrešnog puta koji je dio Zapada izabrao, posljednje dvije godine u takozvanim pregovorima o izbornoj reformi, jasno je bilo da međunarodna zajednica nije tu pripremljena i na neki način se išlo putem da spriječi jednu takvu blokadu tako što će oduzeti institucionalne mehanizme za blokadu, a u isto vrijeme se nagrađuje onaj koji što prijeti blokadom, znači HDZ, u nadi da se neće izrevoltirati time što im se oduzima sredstva za blokadu i za političku ucjenu jer će dobiti makar djelomično dio onoga što traži.
RSE: U toku izbornog dana spriječeni su brojni pokušaji malverzacije na biračkim mjestima. Imali smo situaciju s uhapšenim članovima biračkog odbora u Novom Gradu i brojne druge primjere. Jesu li izmjene Izbornog zakona koje je visoki predstavnik donio, opisane kao paket transparentnosti, doprinijele da ove pojave budu brže i lakše raskrinkane?
Weber: Sigurno su odluke visokog predstavnika, ovaj paket integriteta, doprinio tome da se ove malverzacije i manipulacije raskrinkaju. Obim tih manipulacija ili pokušaja je vjerovatno ograničen, između ostalog, i ovim odlukama i regulacijama.
(RSE)