Što donose najvažniji izbori u Bosni i Hercegovini nakon Daytona? Ko će predstavljati Hrvate u Predsjedništvu BiH? Hoće li još jedan mandat osvojiti Željko Komšić ili će ga poraziti Borjana Krišto? Kako će se razriješiti najdublja politička kriza u BiH od 90-ih? Hoće li izmjene izbornog zakona ostati samo obećanje? Bila su pitanja za goste emisije.
O tome što donose izbori u BiH te kako će se razriješiti najdublja politička kriza u toj zemlji govorilo se u Otvorenom HTV-a. Ivo Lučić je ustvrdio da je BiH u stanju neustavnosti i nezakonitosti te da nije pitanje ko će pobijediti na ovim izborima već su u pitanju sami izbori te legitimitet i legalitet izbornog procesa. Ako se nešto tu ne učini onda rezultat zapravo uopće neće biti bitan, poručio je.
Što donose najvažniji izbori u Bosni i Hercegovini nakon Daytona? Ko će predstavljati Hrvate u Predsjedništvu BiH? Hoće li još jedan mandat osvojiti Željko Komšić ili će ga poraziti Borjana Krišto? Kako će se razriješiti najdublja politička kriza u BiH od 90-ih? Hoće li izmjene izbornog zakona ostati samo obećanje? Bila su pitanja za goste emisije.
Bivši Tuđmanov obavještajac, a danas povjesničar Ivo Lučić kaže kako su svaki izbori važni, a ovi su posebno važni.
- Ovi s izbori posebno važni, teško je sad govoriti koji su bili najvažniji. Nama su sad ovi bitni, oni su aktualni, i ono što je razlika između ovih izbora i nekih prijašnjih izbornih procesa u BiH je to što je BiH sada u stanju neustavnosti i nezakonitosti. Dakle ovaj nametnuti izborni zakon je neustavan, on onemogućava ispunjenje hrvatskog prava na konstitutivnost što je zagarantirano Ustavom i zato je on problematičan. Nije pitanje tko će pobijediti na ovim izborima, zapravo je pitanje samih izbora, legitimiteta i legaliteta tog izbornog procesa. Ako se nešto tu ne učini onda rezultat zapravo uopće neće biti bitan, BiH će i dalje tonuti u neustavnost, odnosno, kriza će se sve više produbljivati. Zato je neophodno da se promjeni taj izborni sustav i zemlja vrati u ustavnost, poručio je Lučić.
Politolog Dražen Barbarić sa Sveučilišta u Mostaru ističe da u BiH u ovome trenutku, bez obzira na kampanju, u ovom trenutku postoje tri paralelna politička svijeta.
- I to se naravno reflektira i na političke procese, Meni se čini da pratite samo jedan segment apsolutno ne biste znali što se događa u Sarajevu ili Banjaluci. Dakle mi kao da živimo u nekakve tri paralelne političke realnosti i svaka od njih ima svoju zasebnu dinamiku. Primjerice u Republici Srpskoj kada se podvuče crta, kampanja se svodi na to tko će bolje ili efikasnije zaštititi interese Republike Srpske u odnosu na političko Sarajevo. S druge strane kod Hrvata imate nekakvo zbijanje redova, mi uvijek pristajemo na suzbijanje pluralizma jer nas demografska inferiornost i nepravedan politički sustav i ovaj izborni zakon prisiljava na to. A Sarajevo vodi nekakvu vlastitu dinamiku gdje se kontaminira, gdje se stvara atmosfera i politika straha, gdje se biračko tijelo zapravo priprema na nekakve fantazmagorijske, izmaštane scenarije nasilja, raspada, obnove Herceg Bosne ili odcjepljenja republike Srpske. Ali zapravo je upravo taj centar blokator svih procesa koji ni mogli eventualno dovesti i do pravednijeg zbornog sustava i do funkcionalnije BiH, ustvrdio je Barbarić.
Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko (HDZ) poručuje kako je najvažnije da Hrvati izađu na izbore i ne dozvole da im netko drugi bira njihove predstavnike.
- U ovom trenutku u kojem nije implementirana presuda Ustavnog suda u slučaju Ljubić gdje bi Hrvati imali jednaka pravila igre za ove izbore, najvažnije je da izađu na izbore i ne dozvole da im netko drugi bira njihove predstavnike, njihovu vlast i da im netko drugi ne odlučuje o rješenju hrvatskog pitanja jer ono što se sprema od kad su nametnuta nepravedna pravila igre gdje su Hrvati postali narod drugog reda u Federaciji, a trećeg reda u Republici Srpskoj, sprema se jedan projekt gdje bi se preko Doma naroda instalirala i konačno omogućila Bošnjacima da preuzmu vlast u čitavoj Federaciji na državnoj razini kroz Predsjedništvo. U ovom trenutku Hrvati moraju pokazati da su oni protiv takvog projekta, oni trebaju izaći i glasovati, ovo su prebitni izbori jer Hrvati nemaju nikakvo drugo oružje, nikakav drugi način da se odupru ovom političkom nasilju osim svojim glasom, kazala je Zovko.
Domagoj Hajduković, saborski Odbor za vanjsku politiku (Socijaldemokrati), kaže kako sada Bosna i Hercegovina nije u punom smislu funkcionalna država.
- Najvažnija je cjelovitost, najvažnija je funkcionalnost, jer budimo iskreni, Bosna i Hercegovina sada nije u punom smislu funkcionalna država. I na kraju dana, što je nama cilj? Ja mislim da niti jedna odluka koja je loša za BiH ne može biti dobra za Hrvate u toj zemlji. Jer na kraju dana, kada pričamo o budućnosti Bosne i Hercegovine, o budućnosti hrvatskog naroda u BiH bez koga nema BiH i obrnuto, ja bih volio da više razgovaramo o budućnosti. Volio bih čuti što o budućnosti misle mladi ljudi ili ljudi općenito iz Čitluka, Mostara, Ljubuškog... Oni znaju puno bolje što BiH i Hrvatima u BiH treba nego ja iz Osijeka, netko iz Zagreba ili već od kuda. Hrvatska je pokazala i dokazala da je uvijek iza njih, oni moraju artikulirati ono što im treba, oni se moraju izboriti uz našu pomoć. Naša je obveza da im pomognemo, poručio je Hajduković.
Na pitanje može li Borjana Krišto pobijediti Željka Komšića te koliko joj na ruku ide brojnost kandidata iz redova Bošnjaka, Barbarić je odgovorio kako je to pitanje opravdano, ali istaknuo da se u njemu nalazi sva paradoksalnost sustava.
- Svi Hrvati, odnosno sve hrvatske stranke okupljene pod lupom HNS-a, zajedno idu na izbore s jednom kandidatkinjom, da se svi punoljetni Hrvati, registrirani birači, izađu na izađu na izbore i daju apsolutnu potporu toj jednoj kandidatkinji, ostaje upitno bi li bila izabrana kao hrvatska članica Predsjedništva. Eto to vam je situacija o kojoj se radi. To govori o paradoksalnosti sustava, ustvrdio je Barbarić.
Lučić: Konstitutivnost podrazumijeva legitimno zastupanje
Lučić kaže kako konstitutivnost Hrvata u Domu naroda treba zaštititi kao i na svim ostalim razinama.
- Konstitutivnost podrazumijeva legitimno zastupanje. Ne mogu Hrvate zastupati ljudi koje su izabrali Bošnjaci, kandidati Bošnjački. Dakle ovdje se radi o hrvatskom članu predsjedništva a ne o, kako je to Željko Komšić često, a pogrešno tvrdio, kandidati iz redova hrvatskog naroda. To nije istina - bira se hrvatski član predsjedništva i logično je i po Ustavu je - Hrvati su konstitutivan narod i moraju imati legitimne predstavnike. O tome se radi i sve se svodi na to kako vratiti stanje ustavnosti i kako vratiti tu funkciju konstitutivnosti kod Hrvata u BiH, kazao je Lučić.
Hajduković ističe kako on nije u situaciji da Hrvatima u BiH govori za koga da glasaju.
- Ja želim da oni imaju legitimnog predstavnika koji ima snagu i legitimitet predstavljati ih u tijelima BiH. Ja bih volio da smo mi ovaj sustav promijenili ranije sukladno odlukama institucija BiH. Dakle, ništa mi tu ne izmišljamo, niti nešto namećemo, ali nažalost do toga nije došlo. Što ili koga možemo kriviti za to? Možda dijelom i hrvatsku politiku koja možda i nije bila najsretnija i najartikuliranija i nije najviše gurala u tom smjeru. No u ovoj situaciji u političkom sustavu koji postoji i koji je duboko nepravedan u smislu da nije u duhu Daytona, svaki glas koji govori da Bosna i Hercegovina konstitutivnih naroda nije građanska država - ja mislim da je u krivu, poručio je Hajduković.
Lučić kaže da je problem što se Bih udaljila od Daytona.
- Ne postoji neizvorni Dayton, postoji jedan Daytonski sporazum koji je ujedno i mirovni sporazum, a jedan od njegovih aneksa je i Ustav BiH. Ne možete se udaljiti od Ustava i zakona, ustvrdio je Lučić dodavši da se slaže s onim što je Hajduković.
Zovko: Schmidt je na velikom ispitu kredibilnosti
- Christian Schmidt je u ovome trenutku na velikom ispitu kredibilnosti međunarodne zajednice u jednoj preventivnoj diplomaciji ne samo u BiH već i svugdje u svijetu. Njegove odluke, poslanje jeste da ima jedan nepristran pristup rješenju ovoga problema. Očigledno je da je OHR cijelo vrijeme dočekivan s aplauzom od strane većinskog naroda u Federaciji kada su donošene odluke na štetu ostala dva naroda. To je pod veliki upitnik stavilo potrebu njegovog ureda u BiH. Većina od tih odluka su pale i na Ustavnom sudu. Pitanje OHR-a u Sarajevu je apsurdno ako pod navalom bijesne gomile on ne donese jednu pravilnu odluku kojom će ispraviti ulogu međunarodne zajednice u BiH i pokazati da BiH mora naći jedan srednji put gdje će se vratiti na izvorne postavke Daytona i gdje će sva tri naroda imati udjela u ovoj državi, kazala je Zovko.