Snimak nedavnog sastanka Vladimira Putina i njegovog bjeloruskog kolege i prijatelja Aleksandra Lukašenka pružio je jedinstveni uvid u situaciju u kojoj se nalazi ruski "car". Najbliži saradnici ga kritikuju zbog pristupa ratu u Ukrajini, ali to nije kraj njegovih nevolja. Možda je od Lukašenka dobio "grdnju" što Rusi bježe od mobilizacije, ali je od daleko većih sila umjesto podrške dobio veliko "njet".
Snimak susreta dvojice predsjednika objavljen je na zvaničnom sajtu Kremlja, a na njemu se vidi kako Putin nervozno udara nogom o pod, dok Lukašenko objašnjava šta se dešava na granicama.
Šef Kremlja je izgledao kao da mu je neprijatno tokom monologa Lukašenka. Jako je malo i govorio na pomenutom sastanku, a glavnu riječ je vodio upravo Lukašenko.
„Recimo da 30.000 ili 50.000 ljudi pobjegne. Ako bi ostali, da li bi bili naši ljudi? Neka bježe. Ne znam šta mislite o tome, ali nisam bio previše zabrinut 2020. godine kada su ljudi otišli“, rekao je Lukašenko Putinu.
Da stvar bude još gora, Putin je nedavno naletio na rampu koju su postavile najmoćnije od saveznica Kremlja – Kina i Indija.
Naime, ove zemlje su izvršile veliki pritisak na Putina da prekine svoju invaziju na Ukrajinu, i podstakle ga da se okrene mirovnim pregovorima.
Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji pozvao je Rusiju i Ukrajinu da ne dozvole da se posljedice njihovog rata „preliju“ i pozvao na diplomatsku rezoluciju na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.
„Pozivamo sve zainteresovane strane da spriječe prelivanje krize i da zaštite legitimna prava i interese zemalja u razvoju“, rekao je Ji, inače predstavnik „prijatelja“ Kremlja.
Ji je takođe pozvao na „fer i pragmatične“ mirovne pregovore kako bi se riješila globalna kriza.
„Kina podržava sve napore koji vode ka mirnom rješavanju ukrajinske krize. Najvažniji prioritet je da se olakšaju pregovori za mir“, rekao je Vang.
Njegove izjave podržala je Indija, koja takođe dijeli istorijske ekonomske i vojne sporazume sa Moskvom.
To sugeriše da podrška Putinovoj invaziji među njegova dva ključna saveznika jenjava danima nakon što je najavio da će mobilisati 300.000 rezervista i upozorio da će njegova zemlja koristiti „sva sredstva koja su mu na raspolaganju“, sve u cilju navodne zaštite.
Ranije su Indija i Kina izrazile svoje protivljenje zapadnim sankcijama Rusiji nakon invazije u februaru i nastavile da kupuju ruske energente, ali situacija se sada preokrenula.
Erdoganov nož u leđa
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je da je do sada više puta razgovarao o Krimu sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom, tražeći od njega da Krim vrati „zakonitim vlasnicima“.
„Od 2014. razgovaramo sa mojim dragim prijateljem Putinom o tome i to smo tražili od njega. Tražili smo da se Krim vrati pravim vlasnicima. Oni su i naši potomci koji tamo žive“, rekao je Erdogan i dodao da nijedan korak u tom pravcu nikada nije napravljen.
Na pitanje kako bi trebalo da izgleda završetak rata u Ukrajini, Erdogan je rekao da zemlja koju su Rusi osvojili mora biti vraćena Kijevu.
Kazahstanski predsednik štiti Ruse od mobilizacije
Šamar Putinu stigao je i iz Kazahstana, od njegovog prijatelja i saveznika Kasima-Žormarta Tokajeva. On je dao uvjerenje da će njegova zemlja zaštiti Ruse koji bježe u Kazahstan da bi izbjegli aktuelnu mobilizaciju u Rusiji.
„Poslednjih dana mnogo ljudi dolazi kod nas iz Rusije. Većina je primorana da ode zbog bezizlazne situacije. Mi treba da se pobrinemo za njih i da osiguramo da su bezbjedni“, rekao je Tokajev koji je inače saveznik Moskve, ali se distancirao od Kremlja od početka ruske ofanzive u Ukrajini.
Kazahstanski predsjednik takođe je ponovo osudio sukob u Ukrajini i pozvao na poštovanje teritorijalnog integriteta u trenutku kada Rusija organizuje referendume u četiri ukrajinske oblasti o pripajanju Moskvi.
„Teritorijalni integritet države treba da bude neotuđiv, to je ključni princip“, rekao je predsjednik.
„U našem bliskom susjedstvu u toku je veliki rat. Treba da se sjetimo toga misleći prije svega na svoju bezbjednost“, dodao je Tokajev.
Bivša sovjetska republika u centralnoj Aziji Kazahstan, saveznik je Rusije i član ekonomske i carinske unije sa Rusijom, a takođe ima dobre odnose sa Zapadom i sa Kinom.
Ruska ofanziva u Ukrajini probudila je kod nekih u Kazahstanu strah da bi mogli takođe postati mete ruskih ambicija, posebno zbog duge granice sa Rusijom i velike ruske manjine.
(Vijesti.ba / nova.rs)