Bivši američki predsjednik je često tvrdio da do rusko-ukrajinskog rata ne bi došlo da je on u Bijeloj kući, unatoč činjenici da je Kijevu uskratio vojnu pomoć
Bivši američki predsjednik Donald Trump ovog je vikenda proputovao kroz Južnu Karolinu i New Hampshire, prve dvije stanice u predsjedničkoj kampanji.
Govoreći na godišnjem sastanku Republikanske stranke New Hampshirea u Salemu, Trump je rekao da je više nego ikada motiviran u utrci za Bijelu kuću: "Sada sam ljući i predaniji nego ikada".
Nakon Salema Trump se uputio u Columbiju, glavni grad Južne Karoline, gdje je izjavio da je predsjednik Joe Biden pogriješio u gotovo svakoj političkoj odluci otkako je preuzeo dužnost, pišeJutarnji list.
Obje države smatraju se presudnima za izbor čelnika, a način na koji predsjednički kandidat tamo nastupi često ojača ili prekine njegovu kampanju. Južna Karolina pomogla je dodatno ojačati Trumpovu kampanju 2016. godine. Slično tome, 2020. godine, Južna Karolina je oživila Bidenovu kampanju nakon što se mjesecima borio da dobije podršku na ranijim demokratskim predizborima.
No, za razliku od prijašnjih Trumpovih skupova pred hiljadama poklonika, subotnji događaji bili su izrazito prigušeni. U Columbiji je Trump govorio ispred dvjestotinjak ljudi, a uz njega su na pozornici bili guverner Henry McMaster i američki senator Lindsey Graham iz Južne Karoline.
Važna Južna Karolina
"Donald Trump dolazi u Južnu Karolinu jer je ovo važna država. On stvarno pokušava pridobiti dio te podrške", rekao je Alex Stroman, bivši izvršni direktor ogranka Republikanske stranke Južne Karoline za The Hill, "i mislim da je ta podrška prilično tanka. Znam ljude koji su ga podržali jer su osjećali da su pod pritiskom i da to moraju učiniti, ali ne planiraju biti s njim kad se izbori održe početkom sljedeće godine u Južnoj Karolini."
Sve veći broj republikanskih dužnosnika izražava zabrinutost zbog Trumpove upitne sposobnosti da pobijedi demokratskog predsjednika Bidena. Izostanak podrške Trumpu bio je vidljiv i u Južnoj Karolini. Na Trumpov skup nisu došli pet republikanskih predstavnika iz te države i senator Južne Karoline Tim Scott, koji je i sam potencijalni republikanski predsjednički kandidat. Scott i drugi izostanak su opravdali gustim rasporedom i brojnim obavezama.
Očekuje se da će Biden objaviti svoju namjeru da se kandidira za drugi mandat ubrzo nakon govora o stanju unije 7. februara. Republikanci neće početi birati svog kandidata do februara sljedeće godine, ali Trump će se do tada morati suočiti s nekoliko drugih pretendenata.
Očekuje se kandidatura Mikea Pencea, bivšeg potpredsjednika, Mikea Pompea, Trumpova državnog sekretara, i Nikki Haley, koja je bila Trumpova ambasadorica u Ujedinjenim narodima. Glavni Trumpov izazivač je guverner Floride Ron DeSantis, čija se službena kandidatura očekuje u ljeto. Odnos Trumpa i DeSantisa seže do guvernerove predizborne kampanje 2018., kad je Trumpova podrška pomogla malo poznatom kongresniku da osvoji većinu na izborima.
DeSantis je golemu podršku javnosti stekao tokom pandemije, kad je u septembru 2020. odlučio potpisati naredbu o potpunom otvaranju restorana i barova, unatoč povećanju broja slučajeva covida-19 te jeseni. U novembru 2022. DeSantis je pobijedio na reizboru s velikom većinom od 19 bodova, a njegovi odnosi s Trumpom su zahladnjeli. Od tada Trump kritizira DeSantisa kad god stigne, nazivajući ga "nelojalnim" i "prosječnim guvernerom".
Brojni republikanci pitaju se hoće li Trump ponuditi viziju usmjerenu prema budućnosti ili umjesto toga nastaviti ponavljati lažne tvrdnje da je pokraden na izborima 2020. U kojem bi smjeru mogao voditi kampanju, moglo se vidjeti na predizbornom skupu u Južnoj Karolini, gdje je govorio o zaustavljanju "lijevih radikalnih rasista i perverznjaka koji pokušavaju indoktrinirati djecu marksističkim idejama".
Trump je također govorio o pobjedi nad "rodnom ideologijom" i "režimom cenzure", kao i o pronalaženju "aktera duboke države koji su zakopani u vladi". Bivši američki predsjednik rekao je da se osjeća kao da je svaki dan "prvi april" otkako Biden vodi državu te je ustvrdio da je povlačenje američke vojske iz Afganistana "najgori dan u historiji SAD-a". U nekoliko navrata osvrnuo se na situaciju na južnoj granici SAD-a s Meksikom, tvrdeći da je više od 15 miliona migranata bez dokumenata prešlo u Ameriku. Ni za jednu od tih tvrdnji nije iznio dokaze.
"Nemaju poštovanja"
Zapaljive ideje nastavio je iznositi i na društvenim mrežama, gdje je objavio videoporuku u kojoj je rekao da će stvoriti "neprobojnu kupolu", nalik izraelskoj Željeznoj kupoli, kako bi zaštitio SAD od "katastrofe trećeg svjetskog rata". "Riječ ‘nuklearna‘ sada se spominje cijelo vrijeme. To je riječ koju ne smijete koristiti. Nikada nije korištena tokom Trumpove administracije", rekao je bivši predsjednik SAD-a te dodao da druge zemlje upućuju nuklearne prijetnje "jer nemaju poštovanja prema našem vodstvu".
Trump says that since Biden has forced Putin to threaten nuclear war, he will build an “impenetrable dome” to protect the US from missile attacks: “WW3 would make WWI and WWII look like very small battles.” pic.twitter.com/N4BGEbhYcr
— Ron Filipkowski (@RonFilipkowski) January 27, 2023
Trump je često tvrdio da do rusko-ukrajinskog rata ne bi došlo da je on predsjednik, unatoč činjenici da je Kijevu uskratio vojnu pomoć, što je imalo ulogu u njegovu opozivu 2019. godine. Trump je često hvalio Putina, čak i nakon njegove invazije na Ukrajinu. Donald Trump je dvaput opozvan u Zastupničkom domu i trenutno je pod istragom FBI-a zbog mogućeg kršenja zakona o špijunaži.