STOKHOLM, SARAJEVO - Ministri unutrašnjih poslova EU na neformalnom sastanku u Stokholmu u četvrtak su raspravljali o ilegalnim migracijama i zaključili da je zapadnobalkanska ruta jedna od najkritičnijih kad je u pitanju priliv migranata.
Na sastanku je, takođe, zaključeno da bi se moglo tražiti uvođenje viza za sve zemlje koje ne budu mogle ispunjavati svoje obaveze kad je u pitanju vraćanje ilegalnih migranata na njihovu teritoriju ako se utvrdi da su s te teritorije došli u EU, ali nam je jedan diplomata nezvanično rekao da ne vjeruje da je bezvizni režim sa zemljama zapadnog Balkana u ovom trenutku ugrožen.
U zaključcima su, naime, ministri stavili mogućnost da se uvedu vize trećim zemljama koje ne budu sarađivale na rješavanju ovog pitanja.
"Kako bismo napravili napredak prema trećim zemljama, EU mora u potpunosti iskoristiti sve alate koji joj stoje na raspolaganju. Potrebni su i pozitivni podsticaji, ali i restriktivne mjere. Moramo iskoristiti sve mjere koje nam stoje na raspolaganju, poput vizne politike, razvojne saradnje, trgovine i diplomatskih odnosa. Potreban je cjelovit pristup koji uključuje vlade i Evropsku komisiju kako bi se odgovorilo na ovaj izazov. Moramo raditi zajedno i moramo raditi odmah", naglašeno je u zaključcima.
Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, u pismu koje je uputila ministrima prisutnim na konferenciji poručila je da moraju pojačati saradnju kako bi EU bolje obezbijedila spoljne granice EU, uključujući i područje zapadnog Balkana. Te mjere bi, kako je naglasila, uključivale i ubrzanje povratka ilegalnih migranata na teritoriju zemlje iz koje su krenuli u EU.
"EU je primijetila da je značajno povećan broj neregularnih dolazaka na mediteranskoj i zapadnobalkanskoj ruti, koji je najveći još od 2016. godine. Upravljanje migracijama je visoko na listi pitanja na koja građani očekuju jak odgovor EU", naglasila je ona.
Ministri EU će od svih zemalja koje se nalaze na migrantskim rutama, uključujući i zemlje zapadnog Balkana, tražiti prvo da migrante koji su na njihovoj teritoriji zbrine do rješavanja njihovog statusa, a nudi i pomoć pri njihovom vraćanju u matične zemlje. Osim toga, EU će ponuditi finansijska sredstva za jačanje kontrola nad granicama i poboljšanje efikasnosti čuvanja graničnog područja. U krajnjoj instanci, ako zemlje i dalje ne budu sarađivale, EU bi mogla razmotriti i vraćanje viza, pa i za zemlje na zapadnom Balkanu.
Juče smo kontaktirali Ministarstvo bezbjednosti BiH, ali do zaključenja ovog broja "Nezavisnih" nismo dobili odgovor. Odranije je poznato da je Ministarstvo u kontaktu sa "Frontexom", evropskom službom za čuvanje spoljnih granica, i da se očekuje potpisivanje ugovora između ove institucije i "Frontexa". Pretpostavlja se da se čeka formiranje novog saziva Savjeta ministara i da će u narednom periodu ovo pitanje doći na dnevni red.
Inače, zbog problema migranata koji sve više utiče i na raspoloženje javnog mnjenja u EU, sve se više razmišlja o "mađarskom" modelu rješavanja ovog pitanja - dizanju žica i ograda na granicama. Tako je, na primjer, Karl Nehamer, austrijski kancelar, nakon sastanka sa Markom Ruteom, premijerom Nizozemske, optužio Evropsku komisiju da iz "ideoloških razloga" odbija da obezbijedi novac za podizanje ograda.
"To je ideologija. Razuman pristup je, kao što je rekao nizozemski premijer, da svaka zemlja definiše način na koji će najbolje moći zaštititi njene granice", rekao je on.
Rute je rekao da je potrebno dodatno zaštititi tursko-bugarsku granicu i da je tamo najviše problema.
"Apsolutno sam uvjeren da je riječ o trouglu EU, Komisija i Bugarska. Tu ćemo pronaći rješenje kako da kontrolišemo naše granice", rekao je on.
Nehamer je, kako javljaju austrijski mediji, od Evropske komisije zatražio dvije milijarde evra podrške Bugarskoj da se izgradi ograda na toj granici s Turskom.