Povišena tjelesna temperatura je prirodna obrana tijela protiv bolesti te se javlja kada u njemu postoji neka infekcija ili ozljeda. Ona pojačava obrambene mehanizme tijela te je zapravo dobar znak da vaš imunološki sustav dobro funkcionira.
Normalna tjelesna temperatura varira od 36°C do 37°C, iako kod nekih ljudi može prijeći 37 stupnjeva ako dugo borave na suncu. Temperatura tijela tijekom dana oscilira pa je tako najveća između 17 i 20 sati, a najmanja između 3 i 5 sati. Također, prosječna temperatura ljudskog tijela smanjuje se s godinama te se uvelike razlikuje od temperature kod djece.
Kako se mjeri temperatura?
Temperatura se kod djece i odraslih najčešće mjeri aksilarno, odnosno stavljanjem toplomjera pod pazuh pri čemu koža mora biti suha kako bi izmjerena vrijednost bila realna. Osim aksilarno, mjeri se i oralno te rektalno i to najčešće kod dojenčadi jer je tako najlakše. Kod odraslih se rektalno mjerenje provodi kod sumnje na upalu crvuljka.Temperatura kod odraslih se snižava tek kad prijeđe 38 °C dok se ona niža ne snižava jer puštamo tijelo da se samo bori. No, ako prelazi 38, a ne spuštamo je, vrućica može imati posljedice poput dehidracije i može utjecati na mozak.
Povišena temperatura kod djece snižava se ako je iznad 37,7 °C. Ako je temperatura rektalno izmjerena kod vašeg djeteta viša od 38,5 °C, odmah se obratite liječniku.
Kako skinuti temperaturu?
Povišena tjelesna temperatura javlja se i kod bakterijskih i kod virusnih infekcija, no liječenje je uvelike različito. Bakterije ubijaju antibiotici, ali oni nisu učinkoviti protiv virusa. Sve što možete učiniti ako imate prehladu ili gripu jest mirovati i piti puno tekućine, najbolje vodu ili nezaslađeni čaj, a ako imate apetit, jedite laganu hranu poput juha koje će vas okrijepiti i ubrzati oporavak.
#related-news_0
Najlakši i najbrži način za spuštanje temperature jest uzimanje lijekova na bazi paracetamola (u nekim slučajevima i ibuprofena), no može se učinkovito skinuti i prirodnim putem koji je uvijek bolji izbor. Evo nekih najpoznatijih koji se već stoljećima koriste u narodnoj medicini:
Tuširanje mlakom vodom
Starinski način skidanja temperature svakako je tuširanje mlakom vodom. Nipošto se ne preporučuje hladna jer bi organizam mogao doživjeti šok i još više povisiti temperaturu. Prije i nakon tuširanja obavezno izmjerite temperaturu.
Oblozi
Mlaki oblozi položeni na glavu također mogu pomoći u skidanju povišene temperature, ali isto tako pazite da ih ne namočite previše hladnom vodom. Kada se oblog zagrije, okrenite ga na drugu stranu. Kad je i ona topla, oblog ponovno namočite mlakom vodom i položite na čelo.
Skidanje temperature krumpirom
Krumpiri odlično upijaju toplinu pa su jedan od najučinkovitijih prirodnih lijekova za skidanje temperature. Narežite dvije do četiri debele ploške krumpira, položite ih na tabane i navucite čarape. Držite ih barem pola sata ili dok se temperatura ne spusti. Ako je potrebno, ponovite tretman s novom turom krumpira.
Tretman rakijom
Znate kako kažu naši stari – rakija je lijek za sve! Alkohol izvlači toplinu kao i krumpir pa se preporučuje umasirati ga u kožu, pogotovo na tabane, prsa, prostor iza koljena i nadlanice. Ako nemate rakiju, dostatan će biti i medicinski alkohol.
Ohladite prostorije
Kada imate vrućicu, nipošto ne boravite u zagrijanim prostorijama već otvorite prozor kako bi spustili temperaturu sobu, a time i temperaturu svoga tijela. No, nemojte pretjerati – ako počnete drhtati, zatvorite prozor i pokrijte se.
Spuštanje temperature kod djece
I djeci možete skidati temperaturu prirodnim načinima poput tuširanja mlakom vodom, mlakim oblozima ili krumpirima, no oko masaže rakijom posavjetujte se s liječnikom. Također, osigurajte djetetu puno tekućine i rashladite njegovu sobu. Ako temperatura prelazi 38,5 °C i ne uspijevate je spustiti, obavezno kontaktirajte liječnika.
Ako se dijete znoji, promijenite mu mokru odjeću kako se ne bi dodatno prehladilo.
Kako razlikovati gripu i prehladu od koronavirusa?
Ako imate temperaturu i sumnjate na koronavirus, obratite pažnju na simptome. Uz temperaturu obično se javlja i suhi kašalj, groznica, kratak dah, nekada i proljev te povraćanje, a često se osjeća i slabost u cijelom tijelu, baš kao i kod gripe.
Međutim, kihanje, glavobolja i curenje iz nosa, koji se obično javljaju kod prehlade i gripe, nisu karakteristični kod zaraze koronavirusom.
Ako simptomi potraju dulje od tjedan dana i/ili ako ste bili u direktnom kontaktu sa zaraženom osobom, obratite se svom liječniku ili se javite u nadležnu COVID ambulantu.