Energetika je prepoznata kao top sektor i razvojna šansa u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, o čemu svjedoče i napori entitetskih institucija da kroz svoju legislativu i strateške planove prate nove trendove i unapređuju mogućnosti u ovoj oblasti, rekao je Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Istakao je u intervjuu i da će BiH morati mobilizirati sve potencijale obnovljivih izvora, a kako bi ostvarila svoj cilj, te u konačnici dosegla i karbonsku neutralnost do 2050. godine.
Košarac je rekao da je veliki značaj održavanja stručnih skupova koji su posvećeni energetskim temama, kao što je konferencija “Balkan Solar Summit”, koja se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, i koja će na jednom mjestu - u Banskom dvoru, u Banjaluci, okupiti najeminentnije stručnjake i ključne aktere iz solarnog sektora.
Banjaluka će 9. i 10. februara biti centar solarne industrije jer se održava "Balkan Solar Summit”. Kakva su Vaša očekivanja od ove velike biznis konferencije, posvećene solarnoj industriji i solarnoj energiji?
KOŠARAC: Događaji poput "Balkan Solar Summita" su od velikog značaja za sve učesnike u energetskom sektoru, ali i za društvo u cjelini. Na jednom mjestu okupiće se ne samo domaći, već i stručnjaci i kolege iz regiona. Siguran sam da svi dijelimo stav o važnosti dekarbonizacije sektora energetike, odnosno definisanju najboljeg puta za realizaciju energetske tranzicije, u kojem solarna energija ima svoju neizostavnu ulogu.
Energetika je prepoznata kao top sektor i razvojna šansa u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, o čemu svjedoče i napori entitetskih institucija da kroz svoju legislativu i strateške planove prate nove trendove i unapređuju mogućnosti u ovoj oblasti. Stručni skupovi poput ''Balkan Solar Summita'' i ''Samita energetike Trebinje'' dokaz su ozbiljne posvećenosti institucija Republike Srpske da na adekvatan način promoviše velike potencijale u oblasti energetike. O tome najbolje svjedoči podatak da je u prošloj godini iz BiH izvezena električna energija u vrijednosti od jednu milijardu KM. Veliki je izazov za sve zemlje, a posebno za BiH, definisati najbolji pravac dekarbonizacije energetskog sektora, posebno imajući u vidu da nam u sljedećih nekoliko godina predstoje radikalne promjene ekonomije, gdje očekujemo da će se iz temelja mijenjati ne samo energetska, već i transportna ali i telekomunikaciona infrastruktura. Ali ovo je nezaustavljiv proces i na nama je da zajednički odredimo najbolji način kako se u isti uključiti i kako njime upravljati.
Zato je važno okupiti se na događajima poput ovog, podijeliti iskustva i znanja, dobre prakse, ideje i inovacije. Očekujem da će događaj otvoriti, ali i dati odgovore na mnogobrojna pitanja, i da ćemo doći do kvalitetnih zaključaka u cilju definisanja daljnjih koraka do ostvarenja zadatih nam ciljeva. Zato bih pozvao sve zainteresovane, od predstavnika institucija, proizvođača, investitora, predstavnika struke i nauke, do građana da učestvuju u ovom događaju i daju svoj doprinos. Sigurni smo da će "Balkan Solar Summit" naći svoje zasluženo mjesto u važnim energetskim događajima u regionu, te dajemo punu podršku organizatoru da isti postane tradicionalan i da se ponovo okupimo sljedeće godine kako bismo razgovarali o važnim energetskim temama.
BiH je jedna od potpisnica Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, o čemu će biti više govora tokom prvog panela na "Balkan Solar Summitu". Da li se ispunjavaju obaveze, proistekle iz te deklaracije, posebno kada je u pitanju prilagođavanje regulative i mjera podsticaja u vezi proizvodnje energije iz obnovljivih izvora?
KOŠARAC: Iskazali smo jasan stav da pratimo trendove EU, prevashodno kroz Ugovor o uspostavi Energetske zajednice, ali i kroz ostale sporazume koje smo u proteklom periodu potpisali. Sofijska deklaracija o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan je zasigurno jedna od najvažnijih međunarodnih obaveza, kojom smo iskazali snažno opredjeljenje za usklađivanje sa ambicioznim ciljevima EU, za energetskom tranzicijom i klimatskom neutralnošću do 2050. godine. Neke od glavnih mjera ove deklaracije odnose se upravo na povećanje udjela obnovljivih izvora energije i obezbjeđivanje neophodnih uslova za investiranje.
Mi aktivno radimo na ispunjavanju uslova da se to i ostvari. Na 19-tom i 20-tom sastanku Ministarskog savjeta Energetske zajednice usvojene su odredbe iz četvrtog energetskog paketa Čista energija za sve Evropljane, na čijoj transpoziciji i implementaciji užurbano radimo. Kada je oblast obnovljivih izvora energije u pitanju, najvažnija je svakako direktiva o promociji upotrebe energije iz obnovljivih izvora.
U cilju ispunjavanja odredbi direktive, već su preduzeti važni koraci. Narodna skupština Republike Srpske je u februaru 2022. godine usvojila novi Zakon o obnovljivim izvorima energije. U Federaciji BiH je usvajanje predmetnog zakona u finalnoj fazi. Zakoni su maksimalno usaglašeni jedan u odnosu na drugi i u njima su transponovane najvažnije odredbe direktive o promociji upotrebe energije iz obnovljivih izvora. Zakoni uvode nove, tržišno orijentisane mehanizme podsticaje, tipa "feed-in-premije" i "aukcije". Oba entitetska zakona po prvi put uvode i nove aktere na tržištu, tj. pojam kupca proizvođača - prosumera, gdje su kao podsticajni mehanizmi predviđena neto mjerenja i neto obračuni. Zakoni takođe prepoznaju koncept zajednica obnovljive energije, za koje je predviđeno da mogu vršiti proizvodnju, skladištenje, potrošnju i prodaju električne energije na tržištu.
Pored navedenog, radi se i na izradi Integrisanog energetskog i klimatskog plana BiH za period do 2030. godine (NECP BiH) i entitetskih energetskih i klimatskih planova, koji će definisati ciljeve, kao i detaljne politike i mjere za ovu oblast u BiH, te uvođenju Sistema EU o trgovanju emisijama (EU ETS).
Koliko su potencijali obnovljivih izvora, kao što je solarna energija, važni za energetsku stabilnost i prosperitet države, privrede i zajednice?
KOŠARAC: Solarna energija je jako važna iz više aspekata. Na prvom mjestu su svakako naše obaveze koje proizilaze iz Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, a koje se tiču promocije upotrebe energije iz obnovljivih izvora. Nedavno je usvojen još ambiciozniji cilj povećanja udjela obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije. Kako bi ostvarila svoj cilj, te u konačnici dosegla i karbonsku neutralnost do 2050. godine, što je takođe naša obaveza, BiH će morati mobilizirati sve potencijale obnovljivih izvora.
Novi entitetski zakoni o obnovljivim izvorima energije kroz nove modele – prosumere daju mogućnost da se i građani po prvi put uključe u ove važne aktivnosti. Prosumeri ne samo da mogu doprinijeti ostvarenju cilja i ispunjavanju formalnih obaveza BiH, oni takođe omogućuju našim građanima da preuzmu aktivnu ulogu na tržištu i postanu vlasnici vlastite energije, što je važna razvojna prilika za društvo uopšte. Kroz izradu NECP-a i njegovu komponentu koja se odnosi na obnovljive izvore, mi smo, između ostalog, predvidjeli različite mjere za prosumere, kako za podsticanje tako i za olakšavanje procedura ishodovanja dozvola za postrojenja prosumera.
Solarna energije je svakako najlogičniji izbor za male projekte, tako da vjerujem da će u skorije vrijeme biti sve više ovakvih inicijativa. Sve ovo će stvoriti dobre prilike za proizvodnju iz domaćih resursa, razvoj industrije, te posljedično dovesti i do smanjenja uvoza, otvaranja novih radnih mjesta i rasta standarda građana. Trebamo imati u vidu da su se BiH, zemlje u okruženju, EU, kao i mnoge druge regije u svijetu, tokom prethodne dvije godine, suočile sa naglim porastom cijena energenata. Aktuelna kriza je samo još jednom pokazala važnost investiranja u obnovljive izvore energiju i izgradnju novih kapaciteta, kako radi energetske nezavisnosti, ali i kako bismo iskoristili značajan potencijal koji imamo.