Gužve u prometu, puni ugostiteljski i prodajni objekti - to je slika BiH i ovoga kolovoza. Sve izgleda kao i u vrijeme prije pandemije, uglavnom zahvaljujući dijaspori koja godišnji odmor najradije provodi na rodnoj grudi, piše Večernji list BiH.
Prema IOM-u, BiH ima najveći postotak svojih stanovnika koji žive vani u odnosu na ukupan broj stanovnika koji žive u državi, blizu 50%. Dakle, milijun i 700.000 građana BiH živi u inozemstvu. Najviše ih živi u zemljama EU-a, 57%, odnosno nešto manje od milijun. IOM navodi da je BiH, uz Litvu i Latviju, među tri države u Europi koje su u posljednjem desetljeću doživjele najveći odljev stanovništva, više od 10% stanovnika otišlo je živjeti vani tijekom posljednjeg desetljeća. Ogroman broj njih tijekom ljetnih mjeseci stiže u BiH.
Dolazak dijaspore
Godišnje odmore najčešće planiraju prema nekim za njima važnim datumima u domovini. Kad su u pitanju Hrvati, oni često za odmor biraju vrijeme oko Velike Gospe. Prilika je ovo da se vide s rodbinom i prijateljima rasutim diljem svijeta - tako je i ove godine. Nakon dva ljeta ovo je prvo za putovanja bez ikakvih ograničenja koja su bila na snazi zbog pandemije koronavirusa. Provjerili smo koliko je građana prešlo granicu BiH ove godine s posebnim osvrtom na srpanj i kolovoz. - Od početka ove godine do 9. kolovoza državnu granicu prešlo je ukupno 20,220.629 osoba, od kojih je na ulazu u BiH evidentirano 10,227.255 osoba - kazala nam je Franka Vican Bošković, glasnogovornica Granične policije BiH.
Prema njezinim riječima, od 1. srpnja do 9. kolovoza ove godine, državnu granicu prešle su 5,294.803 osobe (ulaz/izlaz), dok je u istom razdoblju prošle godine evidentirana 4,550.381 osoba (ulaz/izlaz). Usporedbe radi, prošle godine, od 1. siječnja do 9. kolovoza, državnu granicu prešlo je 13,752.219 osoba, i to na ulazu u BiH evidentirano ih je 7,008.298. Dakle, na granici je evidentirano 6,468.410 putnika više nego u istom razdoblju prošle godine. - S obzirom na turističku sezonu dolazi do povećanja prometa. Granična policija BiH poduzima sve mjere na smanjenju gužvi i čekanja na graničnim prijelazima, a svakako putnicima preporučujemo da se prije namjeravanog putovanja informiraju o stanju prometa na graničnim prijelazima i da koriste najbliže ili susjedne granične prijelaze s manjom frekvencijom prometa - naglašava Vican Bošković.
Oporavak turizma
I turizam je ovog ljeta doživio svojevrsni procvat. Broj stranih turista koji su posjetili BiH za razdoblje siječanj - lipanj ove godine 2,5 puta je veći u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, registriran je 346.351 dolazak turista, nakon što je u istom razdoblju lani bilo 134.687 dolazaka. Strani turisti ostvarili su 766.059 noćenja, što je povećanje za 136,4% u odnosu na prvo polugodište prošle godine. Strani turisti prosječno ostvaruju 2,2 noćenja po dolasku, a sveukupno bilježe 59,1 posto noćenja svih turista u BiH. Turisti iz Srbije najbrojniji su sa 69.866 dolazaka, slijede gosti iz Hrvatske s 59.314 dolaska, potom iz Slovenije 23.309 i Turske 21.106. Iz arapskih zemalja najviše dolazaka turista bilo je iz Ujedinjenih Arapskih Emirata - 9490 i Saudijske Arabije 11.404. I dok su posjeti turista iz Saudijske Arabije u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje u porastu za 98,2 posto, u padu su dolasci gostiju iz Ujedinjenih Arapskih Emirata kojih je manje za 55,3 posto. Veleposlanstvo BiH u UAE-u u lipnju zbog tehničkog problema nije jedno vrijeme moglo primati zahtjeve za vize. Iz dalekoistočnih zemalja turisti se polako vraćaju, pa je tako iz Kine za šest mjeseci pristiglo 1880 turista, što je 3,8 puta više nego lani. U razdoblju siječanj - lipanj 2022. turisti su ostvarili 594.485 posjeta, što je više za 77,8% i 1,295.674 noćenja, što je više za 68,3% u odnosu na isto razdoblje 2021. No, vratimo se dijaspori koja je za BiH čak značajnija od turizma. Naime, dijaspora tradicionalno doprinosi ekonomiji BiH s više od 10% bruto domaće proizvodnje godišnje. Taj proces odvija se putem službenih doznaka, neslužbene financijske podrške te raznovrsne potrošnje, koja se događa najviše tijekom ljetnih mjeseci. Ovakav angažman naših građana, koji žive i rade izvan BiH, omogućava nam potrošnju koja je veća od naše domaće proizvodnje, a samim time i viši životni standard od onoga koji sebi možemo priuštiti ekonomskim aktivnostima koje se odvijaju unutar zemlje.