Čak i autori studije bili zatečeni su svojim nalazima, a donosimo kako možete spriječiti da vam kuhinja postane leglo zaraze.
Kada su u pitanju mjesta u vašem domu najzastupljenija klicama i bakterijama, vjerojatno vam prva na pamet padne vaša kupaonica. Ali to nije jedino mjesto gdje se bakterije vole skupljati: vaša kuhinja također krije mnogo potencijalnih mjesta, piše Bestlifeonline.
Zapravo, prema studiji koju je provela Nacionalna sanitarna zaklada (NSF) 2011. godine, više od 75 posto spužvi i krpa za suđe bilo je kontaminirano salmonelom, E. coli i fekalnim tvarima, dok je samo 9 posto ručki i slavine u kupaonicama bilo pozitivne na te iste bakterije.
Iako vas možda neće iznenaditi kad čujete da je vaša kuhinjska spužvica puna klica i bakterija – o tome se godinama naširoko izvještavalo – nedavna studija otkriva još jedan uobičajeni kuhinjski predmet kojeg se morate čuvati: vašu policu za začine. Čitajte dalje kako biste saznali zašto su čak i autori studije bili zatečeni svojim nalazima i kako možete spriječiti da vam se staklenke začina postanu leglo zaraze.
Čak i ako se ponosite time što održavate urednu kuhinju, dok ovo čitate unutra vjerojatno bujaju klice i bakrerije. Studija NSF-a otkrila je da su “tri od pet najvećih žarišta” u domu zapravo bili u kuhinji. To uključuje spužvice i krpe za posuđe, sudoper i spremnik aparata za kavu.
Što čini kuhinje takvim okruženjima pogodnim za razvoj klica i bakterija?
“U hrani ima bakterija, a dodirivanje ih može proširiti na druge površine i potencijalno uzrokovati bolest. Uobičajene bakterije koje se nalaze u kuhinji uključuju E.coli, Salmonella, Shigella, Campylobacter, norovirus i hepatitis A.”, rekla je specijalistica za zarazne bolesti Susan Rehm. Njihovi stručnjaci primijetili su da dok E. coli i Salmonella žive na površinama samo nekoliko sati, dok “hepatitis A može preživjeti mjesecima”.
Studija koju je naručila Služba za sigurnost hrane i inspekciju Ministarstva poljoprivrede i objavljena u izdanju Journal of Food Protection od rujna 2022. proučavala je koji su kuhinjski predmeti bili izloženi najvećoj unakrsnoj kontaminaciji kada su ljudi pripremali začinjene pureće hamburgere i gotove salate u raznim prostorima, prenosi Poslovni dnevnik.
Hamburgeri su sadržavali bezopasnu bakteriju koja se koristila kao zamjena za norovirus kako bi se ušlo u trag kontaminaciji. Znanstvenici su obrisali 12 različitih površina, od radnih ploča do posuđa, nakon što su jela bila gotova.
Rezultati?
Dok je većina površina bila pozitivna na bakterije u 10-20 posto slučajeva, nevjerojatnih 48 posto staklenki začina korištenih tijekom pripreme hamburgera bilo je pozitivno na pseudo-norovirus.
“Nismo prije vidjeli dokaze o kontaminaciji teglica sa začinima. Većina istraživanja o unakrsnoj kontaminaciji kuhinjskih površina uslijed rukovanja sirovim mesom ili proizvodima od peradi usredotočila se na kuhinjske daske za rezanje ili ručke za slavine, a zanemarila je površine poput posuda za začine, poklopaca za kante za smeće i drugog kuhinjskog pribora”, rekao je za Food Safety News voditelj istraživanja Donald Schaffner, profesor na odjelu znanosti o hrani na Rutgers School of Environmental and Biological Sciences.
Ipak i daske za rezanje i poklopci kanti za smeće također su bili žarišta bakterija, točnije pokazale su se kao druge najkontaminiranije površine koje su testirali istraživači, dok su poklopci za kante za smeće na trećem mjestu.
Istraživači misle da bi veće koncentracije bakterija na staklenkama začina (kao i na daskama za rezanje i kantama za smeće) “mogle biti posljedica njihove blizine regiji u kojoj se rukovalo purećim pljeskavicama, izostankom pranja ruku između rukovanja mljevenom puretinom i začinjavanje pljeskavica začinima, nedostatak čišćenja ili dezinfekcije tegle sa začinima nakon rukovanja i veliki broj primanja upravo tih tegli”, napisali su u studiji.
Važna iznimka bile su ručka hladnjaka i unutarnje površine sudopera, koje su bile pozitivne u manje od 10 posto slučajeva.
Često pranje ruku
Ako su vas rezultati studije izbezumili, duboko udahnite – nema potrebe odreći se začina i pomiriti se s pripremanjem bljutave hrane zauvijek.
Jednostavno, češće pranje ruku vjerojatno je dovoljno da zaštitite sebe i svoj probavni trakt.
“Kada ste gotovi s purećim pljeskavicama, trebate oprati ruke prije nego što uzmete staklenku začina”, rekao je Benjamin Chapman, pročelnik odjela za poljoprivredne i humanističke znanosti na Državnom sveučilištu Sjeverne Karoline i viši autor studije za Washington Post.
Napomenuo je i da su začinjeni pureći hamburgeri, koje su kuhari u eksperimentu morali ručno oblikovati, posebno odabrani za studiju jer su oni “najgori mogući scenarij”. Ako ste još uvijek zabrinuti da ćete se razboljeti se od bakterija koje su se nastanile u vašem stalku sa začinima Chapman je predložio da svoje staklenke začina prebrišete krpom natopljenom sapunom i kuhinjskim sprejom za dezinfekciju nakon upotrebe.