Pandemija, rat, divljanje cijena, nestašica energenata..., da nam je netko prije koju godinu rekao da ćemo pisati o bilo kojoj stvari od četiri spomenute, a kamoli o svima zajedno, ne bismo vjerovali. Nažalost, to su činjenice s kojima se suočavamo, piše Večernji list BiH. Ivu Vasilj i Miju Raspudić, psihologinje Crvenog križa Zapadnohercegovačke županije, pitamo o toj temi.
Niz stresnih situacija
- Činjenica je da se nalazimo u izrazito izazovnom vremenu koje je splet svih mogućih kriza. Pandemija COVID-19 i rat unijeli su nemir među stanovništvo, a posljedice koje izazivaju te krize nisu zanemarive. Postavlja se pitanje kako, uz fizičko zdravlje, očuvati i mentalno u nezdravom dobu. Svjetska zdravstvena organizacija mentalno zdravlje definira kao "stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoj potencijal, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban doprinositi svojoj zajednici (prema World Health Organisation, 2004). Zbog trenutačnih kriza koje potresaju svijet mentalno zdravlje može biti narušeno. Ovakve situacije mogu dovesti do niza stresnih situacija kao što su nesanica, smanjen osjećaj sigurnosti, uznemirenost, anksioznost, depresivnost te do rizičnih ponašanja kao što su konzumacija alkohola, duhana i drugih opojnih sredstava. Stres, neizvjesnost i tjeskoba svakodnevno prate veliki broj ljudi koji, unatoč tome, trebaju nastaviti funkcionirati približno jednako kao i prije krize. Svaki dan sa sobom nosi nove izazove s kojima se treba suočiti, kao što su, primjerice, svakodnevne obveze, rad, briga o djeci i potrebitima. Međutim, treba biti svjestan da je ovo vrijeme koje ne dopušta neka dugoročnija planiranja. Život nam se svakim danom sve više mijenja, a te promjene ponekad su radikalne i nepredvidive - ističu psihologinje. Dale su i nekoliko praktičnih savjeta koji mogu pomoći kako bismo se lakše nosili sa stresom. Važno je sačuvati dnevnu rutinu i fokusirati se na pozitivne stvari. Ograničiti izloženost informacijama koje dobivamo iz medija. Prema dosadašnjim istraživanjima, zaključuje se kako pretjerana izloženost medijskim sadržajima može povećati doživljaj akutnog stresa i biti štetna za nas. Preporučljivo je ograničiti traženje informacija o krizama koje potresaju svijet te vijesti gledati jedan do dva puta dnevno, a ostatak vremena posvetiti nekim drugim aktivnostima. Također, pronađite neke aktivnosti koje vas ispunjavaju - savladajte vještine koje ste oduvijek željeli, pročitajte neku dobru knjigu, pronađite sebi neki hobi, bavite se tjelesnom aktivnošću, zadržite smisao za humor, činite dobro sebi i drugima. Zatim, potražiti pomoć od drugih, bilo da je riječ o obitelji, partnerima, prijateljima ili stručnjacima za mentalno zdravlje. I na kraju, imajte na umu da će i ovo proći - poručuju psihologinje trenutačno angažirane na projektu "Psihosocijalna pomoć žrtvama trgovine ljudima" koji podržava i Program podrške zaštiti ljudskih prava USAID/INSPIRE i Vlada Zapadnohercegovačke županije.
Planirati dan po dan
Za kraj razgovora poslale su i poruku o važnosti očuvanja mentalnog zdravlja. - Potrebno je planirati dan po dan, iskoristiti vrijeme najbolje što možemo. Prisjećanje na krizne situacije izaziva neugodu, stoga je čovjekova prirodna reakcija potiskivanje. Svakodnevno izlaganje informacijama koje nas podsjećaju u kakvoj se situaciji nalazimo ne ide u prilog. Važnu poruku koju želimo poslati je da o mentalnom zdravlju trebamo voditi računa jednako kao i o fizičkom - ističu psihologinje Iva Vasilj i Mia Raspudić.