Za njega kažu da je kralj cementa i betona. Na čelu je cjelokupnog poslovanja Heidelberg Materials grupacije za BiH i Hrvatsku. Uz tvornicu cementa u Kaknju, novom betonarom u Mostaru, pogonom za separaciju šljunka u Slavonskom Šamcu, tu su i tvornice gotovog betona u Zagrebu, pogoni u Splitu, Vinkovcima, Osijeku, Đakovu, Slavonskom Brodu... Njegova grupacija europski je lider u segmentu cementa i betona, a ima i najviše kamenoloma na svijetu. Zapošljava, zvuči nestvarno, 51 tisuću radnika... On je, između ostalih, zaslužan za nabrojeno, a usput je i na čelu Vijeća stranih investitora u BiH. S njim smo ovih dana razgovarali o građevinskom biznisu, poslovanju općenito, rezultatima, izazovima...
Razgovarao: Željko Andrijanić/Večernji list
Večernji list: Kakva je situacija u građevinskom biznisu u moru brojnih kriza kojima smo okruženi?
- Ovo je već treća godina gotovo pa uzastopnih kriza, prvo zbog pandemije, a onda zbog rata u Ukrajini. Tek što je uslijedio blagi oporavak nakon pandemije, počela je nova kriza, a posljedice su imale jakog odjeka i u građevinskom sektoru, posebice tijekom protekle godine, kada je došlo do ogromnih poremećaja u opskrbi i kontinuiranog povećanja cijena goriva te repromaterijala na svjetskom tržištu prouzročenih sankcijama koje su proistekle iz rata u Ukrajini.
Zahvaljujući ranijim godinama, kada se građevinski sektor borio s mnogobrojnim poteškoćama, mnoge su građevinske kompanije razvile prilagodljiv model poslovanja, tako da su bile spremnije nositi se i s ovim novim izazovima te pronalaziti različite modele za kompenzaciju novonastale situacije. U međuvremenu su i proizvođači građevinskih materijala prilagodili proizvodnju pa se odnos ponude i potražnje stabilizirao. Zbog svih tih okolnosti, kao i zbog sve skuplje energije, odnosno energenata, sirovina, svih materijala potrebnih za proizvodnju, troškova logistike i ostalih troškova, kao posljedica nezapamćenog naglog povećanja troškova proizvodnje, došlo je i do poskupljenja troškova svih građevinskih materijala. U BiH se intenzivno nastavlja raditi na izgradnji infrastrukture, što je jako pozitivno jer daje značajan zamah cjelokupnom građevinskom sektoru u zemlji. U trenutačnim makroekonomskim okolnostima ne iznenađuje što su prisutni solidni trendovi u rezidencijalnoj gradnji jer ljudi ulažu novac u nekretnine kako ne bi izgubili na vrijednosti novca zbog vrlo visoke inflacije. I u Hrvatskoj je građevinski sektor, unatoč pandemiji, ostao poprilično snažan te gradnja nije usporena bez obzira na visoku inflaciju i poskupljenje svih materijala. Sve u svemu, može se reći da se građevinski sektor prilično dobro nosi s krizom bez obzira na vrlo ozbiljne poteškoće, inflaciju i poremećaje na tržištu. Tome je dodatno doprinijela i činjenica da smo do sada imali vrlo blagu zimu, tako da se građevinska sezona produljila za nekoliko mjeseci.
Večernji list: Kako ste zadovoljni poslovanjem i rezultatima vaše grupacije u BiH?
- Imajući u vidu sve izazove s kojima smo se suočili tijekom posljednjih godina, možemo reći da smo zadovoljni iako su planovi bili i nešto ambiciozniji. Već dva desetljeća imamo u potpunosti stabilno poslovanje, jako dobre rezultate i snažne investicijske cikluse na dobrobit svih naših dionika. Jako sam ponosan na činjenicu što smo razvili i izgradili snažan tim stručnjaka koji sve pore našeg poslovanja održavaju iznimno stabilnim i naprednim, tako da smo u svakom trenutku spremni sve svoje procese prilagoditi novim trendovima na tržištu. I tijekom ovih iznimno volatilnih kriznih godina ni u jednom trenutku nismo dopustili da naši klijenti ostanu zakinuti za naše proizvode koji su temelj ne samo građevinskog sektora nego i cjelokupnog društva. I u protekloj smo godini ostvarili iznimno dobre rezultate te premašili plan proizvodnje i prodaje, što prati i odgovarajući financijski rezultat. Našim "sivim zlatom" grade se nove ceste, nove zračne luke, nove škole i sveučilišta, novi vrtići, nove kuće i zgrade - gradi se sve što nam je važno i što nam treba potrajati. Ispunili smo i premašili plan prodaje cementa, što je jedan od rijetkih primjera za cementare u Europi. Još jednom smo premašili proizvodnju i prodaju od 600.000 tona, što je najviše zasluga naših vrijednih zaposlenika koji svakodnevno osiguravaju da je naš cement ono najbolje što postoji na našem tržištu. Na tržištu betona nismo ostvarili prošlogodišnji rezultat, ali smo još uvijek gotovo na razini planiranog. Više od 270.000 m3 betona iz naših betonara proizvedenog i ugrađenog u protekloj godini sada živi u temeljima i stupovima našeg društva. Kao višestruki dobitnik Nagrade za biznis lidere održivog razvoja u BiH, ove godine imali smo još veću i zahtjevniju ulogu u provođenju ciljeva održivog razvoja u BiH - ulogu mentora. Svojim primjerom vodimo i predvodimo druge kompanije koje su spremne hrabro koračati na putu prema održivosti. Taj put je izazovan, ali ako znamo da ispunjenjem ciljeva osiguravamo budućnost našoj djeci, onda nam ni jedan zadatak nije težak. "Zelena ekonomija", društveno odgovorno poslovanje jedini je ispravan i dugoročno održiv smjer poslovanja.
Večernji list: Otvorili ste i betonaru u Mostaru, kako ste zadovoljni njezinim radom s obzirom na to da je riječ o novoj investiciji?
- Cilj nam je ostvariti prisutnost u svim najvećim urbanim središtima zemlje kako bismo našim kupcima što više olakšali pristup našim proizvodima koji su traženi zbog svoje kvalitete. Mostar smo već godinama imali u planu, a pokretanjem investicijskog ciklusa izgradnje autoceste na koridoru Vc na području Mostara i šire okolice odlučili smo da je to idealno vrijeme za ovakvu vrstu investicije. Za sada smo jako zadovoljni razvojem situacije. Reputacija vrhunske kvalitete našeg betona nas je pretekla, tako da smo odmah dobili angažmane na najvećim infrastrukturnim projektima na jugu zemlje. Uz betonaru, sada imamo i terminal za otpremu cementa u Mostaru, sve kako bismo našim kupcima pružili što bolju i kvalitetniju uslugu.
Večernji list: Kakvo je poslovno okruženje u BiH, često se spominju negativnosti, međutim, koje su prednosti?
- Svi znamo koliko je politički i birokratski sustav u BiH kompliciran i često nestabilan, samim time svjedočimo takvom poslovnom okruženju kakvo imamo. Međutim, mnogo je kompanija koje su dokazale i dalje dokazuju kako je BiH puna prilika i potencijala koji se uz dobru organizaciju poslovanja mogu ostvariti i dalje razvijati. Vjerujem u potencijale bh. gospodarstva kada su u pitanju nove ideje za razvoj, inovativnost i privlačenje stranih investicija. Jako je važno istaknuti i da mi u BiH imamo iznimno povoljan geografski položaj koji povezuje Istok i Zapad, što bi u dugoročnoj perspektivi moglo biti važno i korisno za našu ekonomiju.
Krajem godine BiH je dobila i kandidacijski status od EU-a, što će imati te već ima jako pozitivan odjek kod postojećih i novih investitora u svim sferama gospodarstva. Prilike su nam nadohvat ruke, a na nama je pretvoriti ih u realne investicije, privući kapital koji bi se usmjerio u visoke tehnologije, čime bismo otvorili dobro plaćena radna mjesta za naše građane i perspektivu bolje kvalitete poslovanja te življenja uz bolji standard naših građana.
Večernji list: Lani ste ponovno izabrani na čelo Vijeća stranih investitora u BiH, je li se u međuvremenu dogodilo nešto na što ste posebno ponosni ili je u planu?
- Prije svega, ponosan sam na rad svih naših članica tijekom proteklih 16 godina. Kontinuirano radimo na identifikaciji i otklanjanju svih najvećih prepreka za daljnji razvoj gospodarstva u zemlji, naši stručnjaci razvijaju nove prijedloge i nova rješenja kojima nastojimo povećati ulaganja postojećih investitora, a potencijalnim investitorima pokazati kako uspješno poslovati u BiH. Također sam ponosan što smo u protekle dvije godine povećali broj članova za više od 20 posto, osobito u doba pandemije. Sve to upućuje na to da su i članice prepoznale kvalitetu i važnost VSI/FIC-a te potrebu udruživanja kako bismo zajedno poticali i kreirali povoljniji ambijent poslovanja u BiH. Karika koja djelomično izostaje je da se glas i preporuka ljudi i stručnjaka iz realnog sektora više uvažavaju pri donošenju zakona i ekonomskog planiranja jer tko bolje zna kako iz ničega napraviti nešto, kako se profesionalno, mudro i odgovorno planiraju i ostvaruju poslovne inicijative i pothvati uz dugoročne pozitivne učinke od ljudi iz realnog sektora koji to svakodnevno uspješno rade u ovako složenim i izazovnim okolnostima. •
Važna obavijest
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.