Jovan Marjanović ove je godine prvi put na čelu Sarajevo Film Festivala (SFF). On je na toj poziciji naslijedio Mirsada Miru Purivatru, tako da je jasno da je pred Marjanovićem veliki izazov.
Dinamičan proces
- Raditi u velikoj organizaciji poput SFF-a sigurno je veliki izazov. Međutim, dugogodišnje iskustvo u radu ovog festivala, gdje sam skoro 25 godina, od svojih srednjoškolskih dana, kao i rad uz ljude koji su ga stvarali, sigurno je nešto što je neprocjenjivo u trenutku kada u jednoj takvoj organizaciji dođe do promjena na nekim pozicijama. Tranzicija na poziciji na kojoj sam sada, kao direktor SFF-a, trajala je nekoliko godina, od kojih sam posljednje dvije bio kodirektor, zajedno s Mirsadom Purivatrom. Uz mene, tu je čitav niz kolega koji su dugo uz SFF i koji su preuzeli veću odgovornost. Festival je dinamičan proces i jedan od principa je da oni koji rade na njemu iz godine u godinu preuzimaju sve veću odgovornost, tako da i u trenutku kada treba napraviti tranziciju u samom vrhu vodstva, to možemo napraviti iz vlastitih redova. Kada taj timski rad na kraju svakog ljeta kulminira fascinantnim događajem, koji dovede najbolje filmove i najzanimljivije goste te od Sarajeva napravi svjetski relevantnu tačku, to je iskustvo koje svake godine iznova predstavlja pozitivan izazov.
Koja su Vaša očekivanja za ovu godinu, a šta, s druge strane, publika može očekivati?
- Publika može očekivati ono po čemu je SFF prepoznatljiv svih ovih godina, a to su, prije svega, kvalitetan program i nekoliko dana zajedničkog uživanja u filmovima u posebnoj festivalskoj atmosferi. Naravno, uz filmove, tu je i cijeli niz programa, kao što je Masterclass - razgovori s velikanima filma - Pol Šrejder (Paul Schrader), Jasmila Žbanić, Sergej Loznica (Sergei Loznitsa), Ruben Ostlund, Ari Folman, Majkl Vinterbotom (Michael Winterbottom), zatim posebni programi, kao što su obilježavanje Dana ljudskih prava, program Suočavanje s prošlošću“, Dječiji i Teen Arena program, i niz drugih programa za sve generacije i ljubitelje filma. Festival je i nastao sa željom i misijom da publici prikaže nove, najinteresantnije filmove iz cijelog svijeta kojima oni, zbog ratnih okolnosti, jednostavno nisu imali pristup, jer nisu imali ni struje, a kamoli filmskih distributera; drugi cilj je bio pomoći izgradnju i razvoj bh., ali i regionalne postjugoslavenske kinematografije, a treći povezati bh. i regionalnu kinematografiju s ostatkom svijeta.
235 filmova
Šta Vam je cilj ove godine?
- Ovo je prvo izdanje, nakon 25. Sarajevo Film Festivala 2019., koje se održava u punom kapacitetu. Dio onoga što je cilj, a što je najvažnije, rekao sam u prethodnom odgovoru: pokazati kvalitetne filmove i serije publici i biti platforma za razvoj regionalne kinematografije. Festivalski program koji uključuje 235 filmova iz 62 zemlje, (51 premijera filmova iz naše regije), raspoređeni u četiri takmičarske selekcije, čini Sarajevo Film Festival najvećom prezentacijom kinematografija jugoistočne Evrope na svijetu.
U čemu je tajna popularnosti SFF-a?
- Tajna leži u jasnom konceptu samog festivala, integritetu u odabiru filmova, dobroj organizaciji, atmosferi u gradu i našoj publici. Sve to zajedno doprinosi da se oni koji dođu u Sarajevo osjećaju kao glavne zvijezde, da osjećaju da se njihov rad cijeni i pokazuje na najbolji mogući način, a publika zna da ih očekuju nezaboravni trenuci.
Kada su u pitanju poticaji, jesmo li u BiH, u KS, napravili korak naprijed kada je u pitanju produkcija?
- Kada su u pitanju finansijska sredstva, prema planiranim budžetima, količina javnih sredstava za finansiranje filmskih projekata u BiH nikada nije bila veća nego u 2021. Kanton Sarajevo je svoj fond za film povećao na milion maraka, uvedeni su poticaji za produkcije koje snimaju u Kantonu Sarajevo, i to u iznosu od skoro dva miliona maraka, Fondacija za kinematografiju vratila se na planirani budžet, koji nije realiziran 2020. godine, od oko tri miliona maraka. U Republici Srpskoj je, također, uspostavljen fond. Tako da, što se tiče javnog finansiranja, nikada nije bilo više novca. Sada imamo i ulaz telekoma na tržište proizvodnje sadržaja - „BH Telecom“ u tome prednjači s najvećim ulaganjem ikada u proizvodnju domaćeg serijskog sadržaja i koprodukciju filmskog sadržaja, i vjerujem da će i drugi telekomi u Bosni i Hercegovini krenuti istim putem. To su sve ogromne prilike, i što se tiče finansiranja i što se tiče položaja filma u medijima koji imaju svoju publiku i koji mogu osigurati gledanost - kao što su VoD platforme i kablovska televizija. Nedostaci koje i dalje imamo, a nadamo se da ćemo ih prevladati, jesu praznine nastale u nedostatku finansiranja te usljed toga smanjena proizvodnja.
U tom razdoblju ostali smo bez dijela kadra koji je zbog posla otišao izvan BiH. Mladi autori/ce teško da su imali perspektivu čekajući godinama prve profesionalne projekte, mnogi ih nisu ni dočekali zbog nedostatka finansiranja, kao i profesionalci koji nakon završene Akademije scenskih umjetnosti snime kratki film, a onda godinama čekaju novu priliku. Vjerujem da dolaze pozitivne promjene. Nadam se da ćemo iznjedriti novu generaciju autora, kojih sigurno ima, samo im se treba dati prilika i mogućnost da rade. Vjerujem da će pozitivne stvari prevagnuti i da ćemo imati snage napraviti novi val u bh. kinematografiji.
Tri cilja Festivala
- Naravno, SFF je rastao i strateški se razvijao kada je za to bilo potrebe, ali ta tri cilja - prikazivanje najboljih filmova u najboljim uvjetima, razvoj bh. kinematografije i povezivanje regiona s ostatkom svijeta kroz filmske programe Festivala (CineLink i Talents Sarajevo - kao platforma za otkrivanje, razvoj i promociju talenata ovog dijela regiona) ostali su nepromijenjeni. To je jedna od prepoznatljivosti Sarajevo Film Festivala. Integritet u izboru filmova, posvećenost poslu i postavljanje standarda u organizaciji rezultiraju time da publika SFF-a osam dana ima priliku uživati. Vjerujem da su u tom smislu očekivanja i jednih i drugih, i nas i publike, da na tom putu ostanemo dosljedni - ističe Marjanović.
(Vijesti.ba / Avaz)