Višković je u intervjuu Srni rekao da je teško razvijati odnose u BiH – „zemlji gdje odlučuju stranci i koja nema budućnost, dok se ne prepusti domaćim predstavnicima vlasti da se dogovaraju i sarađuju“.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković poručio je da je jedina formula opstanka BiH dogovor konstitutivnih naroda i institucija unutar BiH, bez miješanja stranaca.
Višković je u intervjuu Srni rekao da je teško razvijati odnose u BiH – „zemlji gdje odlučuju stranci i koja nema budućnost, dok se ne prepusti domaćim predstavnicima vlasti da se dogovaraju i sarađuju“.
On je naveo da su lažne priče pojedinih stranaca da su njihove namjere prema BiH i narodima koji ovdje žive dobronamjerne, te da u takve priče više ne vjeruju ni mala djeca.
Višković je kazao da ima određenih predstavnika međunarodne zajednice koji se zaista trude da naprave nešto dobro za BiH i omoguće da se legalno izabrani predstavnici u BiH dogovaraju o budućnosti ove zemlje, ali da su, nažalost, manjina.
"Većina, iz nekih svojih razloga, sve ono što ne mogu da riješe kod svoje kuće pokušavaju to da rješavaju u BiH. BiH u raljama takvih pojedinaca nema izglednu i svijetlu budućnost", kazao je Višković.
„Praksa pokazuje da BiH nije suverena zemlja, već protektorat, usljed strane dominacije u Ustavnom sudu BiH, OHR-a i ostalih. I posljednja odluka u vezi sa Izbornim zakonom BiH gdje jedan čovjek, neizabrani zvaničnik koji dođe iz neke druge zemlje, pa makar bila i Njemačka, donese odluku kako se trebamo ponašati u BiH - nije dobro za BiH. Svi koji to misle i rade nisu u pravu i često im kažem to u lice, iako im nije drago da to čuju", rekao je Višković.
On je ocijenio da je BiH bogata zemlja vrijednih, časnih i poštenih radnika i ljudi, koja može biti u rangu većine evropskih zemalja.
"Onog momenta kada dozvole da predstavnici institucija u BiH naprave dogovore i kompromise, da ne podržavaju ni jedne, ni druge, ni treće, da se radi po Ustavu i zakonu, onda ova zemlja ima budućnost. Do tada je ova zemlja zaglavljena u nekim raljama gdje ne vidim da će se brzo spasiti", konstatovao je Višković.
"Apsolutno nemam ništa protov Schmidta kao građanina jedne velike, moćne evropske zemlje kao što je Njemačka. Poštujem ono što je radio kao ministar, ali gospodin Schmidt ako želi da bude visoki predstavnik u BiH mora dobiti svoj legalitet u Savjetu bezbjednosti UN. Sve mimo toga nije u skladu sa Dejtonskim sporazumom i tu je stav Republike Srpske više nego jasan", rekao je Višković.
Predsjednik Vlade bh. entiteta Republika Srpska kazao je da je jasan stav RS-a kada je riječ o NATO-u, „jer su još svježe rane od bombardovanja Srpske i ubijanja njene djece“.
Višković je naveo da Republika Srpska prati stav Srbije o ovom pitanju.
"Onako kako se ponaša Srbija, ponašaće se i Republika Srpska i to je valjda jasno i generalnom sekretaru NATO-a (Jensu Stoltenbergu) i svima u BiH", naglasio je Višković.
On je dodao da i Stoltenbergove izjave o navodnom malignom uticaju ili separatističkoj retorici iz RS-a nisu realne, te je upitao koji je separatizam Republika Srpska poslala prema BiH i bilo kome na svijetu ako je rekla da želi da se poštuje Dejtonski sporazum i Ustav BiH.
"Ako je separatizam poštovati Ustav i Dejtonski sporazum - onda smo separatisti", poručio je Višković.
On je rekao da Stoltenberg nije zabrinut za ratnohuškačku priču i strijele mržnje i zavade koje se svakodnevno upućuju iz FBiH, ali ga brine Republika Srpska i navodni maligni uticaj, vjerovatno jer RS dobija ruski gas, a time i BiH, kojim se griju i mnogi ambasadori u Sarajevu.
Višković je naveo da je cijena gasa u BiH znatno niža u odnosu na cijenu koju plaćaju zemlje Evropske unije.
"Zahvaljujući Republici Srpskoj cijela BiH ima socijalnu cijenu gasa u današnjim uslovima i to se onda naziva malignim uticajem", rekao je Višković.
"Saradnja sa istočnim civilizacijama"
Govoreći o saradnji entiteta sa Kinom, Višković je istakao da je riječ o mnogoljudnoj zemlji sa velikim kapacitetima, od kojih se može saznati i dobiti više rješenja, a time izabrati i najpovoljnije.
On je dodao da dvije trećine svjetske civilizacije čini nekoliko zemalja sa Bliskog i Dalekog istoka, koje su geografski, po broju stanovnika i ekonomski snažnije od Evropske unije, što treba uvažavati kod donošenja nekih odluka i poteza.