Danas je 281. dan ruske invazije na Ukrajinu. Vijesti u vezi sa ruskom agresijom na Ukrajinu pratite na portalu "Slobodna Bosna".
Vijesti
Prije 12 min Prije 1 min
6
Više od 1300 zatvorenika vraćeno je u Ukrajinu otkako je Rusija započela invaziju u februaru, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Zelenski je govorio nakon nove razmjene 50 zarobljenika s ruskim i proruskim snagama. "Nakon današnje razmjene, već se 1319 heroja vratilo kući", rekao je Zelenski na Instagramu, objavivši fotografiju na kojoj se vidi nekoliko desetaka muškaraca koji drže ukrajinske zastave.
"Nećemo stati dok ne vratimo sve svoje ljude", rekao je ukrajinski predsjednik. Šef štaba Zelenskog, Andrij Jermak, rekao je da među 50 Ukrajinaca koji su se vratili ima i onih koji su branili Mariupolj i Azovstal.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel pozvao je danas u Pekingu ponovo kineskog predsjednika Xi Jinpinga da iskoristi svoj "utjecaj" na Rusiju zbog rata u Ukrajini. Na trosatnom sastanku "dugo" se razgovaralo o ratu u Ukrajini, a riječi je bilo i o trgovini, klimi, ljudskim pravima, oporavku od pandemije covida-19, Xinjiangu i Taiwanu, rekao je Michel novinarima putem video veze iz Pekinga.
"Zatražio sam od predsjednika Xija, kao i na summitu EU-Kina u aprilu, da iskoristi svoj utjecaj na Rusiju da poštuje Povelju UN-a", rekao je Michel. Predsjednik Xi je jasno rekao da Kina ne opskrbljuje Rusiju oružjem i da nuklearne prijetnje nisu prihvatljive, rekao je.
Rusko ministarstvo odbrane i šef ureda ukrajinskog predsjednika objavili su da su dvije zemlje danas razmijenile 50 zarobljenika.
Ranije danas dužnosnik kojeg je postavila Rusija u okupiranoj regiji Donjeck objavio je da će Moskva i Kijev zamijeniti 50 ljudi.
Andrij Jermak, šef ureda Volodimira Zelenskog, izvijestio je pak o oslobađanju 50 "zaštitnika Ukrajine" te je rekao "da će se razmjena zatvorenika nastaviti do oslobađanja zadnjeg Ukrajinca".
Šef NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je prerano za donošenje presude o pregovorima između Poljske i Njemačke o slanju sustava protuzračne obrane Patriot iz Njemačke u Ukrajinu.
"Svi se slažemo da je hitno potrebno pomoći Ukrajini, uključujući sisteme protuzračne odbrane", rekao je Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom.
Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da bi se Europa trebala vratiti svom predratnom "mirovnom poretku" s Rusijom ako ruski predsjednik Vladimir Putin odustane od agresije na svoje susjede. The Times izvještava da je tokom panel rasprave u Berlinu Scholz upitan kako će Njemačka postupiti prema Rusiji nakon završetka rata s obzirom na "snažno partnerstvo" koje je nekada postojalo između dviju zemalja.
"U ovoj fazi rekao bih da se ne radi o partnerstvu, da budem vrlo iskren. Rusija je pokvarila mirovni poredak na kojem smo radili tolika desetljeća i složili smo se da nikada više ne smije doći do pokušaja nasilnog mijenjanja granica", rekao je. "A ono što Rusija radi danas vraća se na imperijalistički pristup iz 19., 18., 17. vijeka gdje samo jača zemlja misli da može samo uzeti teritorij susjeda, shvaćajući susjede samo kao neko mjesto na kojem mogu nametnuti pravila kojih se treba pridržavati. I to se nikada ne može prihvatiti."
"Moramo se vratiti na sporazume koje smo imali u prošlim desetljećima i koji su bili temelj za mir i sigurnosni poredak u Europi", dodao je.
Novi ruski napad velikih razmjera mogao uskoro uslijediti, piše Telegraph. Satelitske slike pokazuju neuobičajeno kretanje u ruskoj vojnoj zračnoj luci Engels-2, u okolici grada Saratova, s gotovo dvadesetak bombardera dugog dometa Tu-95 i Tu-160.
“Neobično velik broj bombardera na pisti pokazatelj je povećanja broja operacija, ako ne i neposrednog napada velikih razmjera”, rekao je vojni analitičar Arda Mevlutoğlu za SPIEGEL.
Čelnik regije Herson imenovan od strane Rusije, Vladimir Saldo, rekao je da se "veliki broj fortifikacijskih radova" provodi na istočnoj obali rijeke Dnjepar na teritoriju pod ruskom okupacijom.
Saldo je dodao da se utvrde brzo grade, a za te namjene izdvojena su značajna finansijska sredstva i angažiran veliki broj građevinskih firmi.
Stotinu vojnika razmijenjeno je danas u Ukrajini, prema ukrajinskim i proruskim visokim dužnosnicima. Andrij Jermak — šef Ureda predsjednika Ukrajine — i Denis Pušilin — šef samoproglašene Narodne Republike Donjeck — potvrdili su da je razmijenjeno 50 vojnika sa svake strane.
Yermak je rekao da su borci iz željezare Azovstal iz Mariupolja i zatvorenici iz Olenivke u regiji Donjecka vraćeni u Ukrajinu. “Radit ćemo dok posljednji Ukrajinac ne bude oslobođen”, rekao je Yermak.
Pušilin je također potvrdio da je vraćena mješavina ruskih i proruskih boraca. On je na Telegramu rekao da je među 50 zarobljenika 12 boraca iz DNR-a i osam iz samoproglašene Luganske Narodne Republike.
Ukrajinska vojska objavila je danas da je Rusija povukla određeni broj vojnika iz gradova na suprotnoj obali Dnjepra kod Hersona, što je prvi ukrajinski izvještaj o ruskom povlačenju s tog područja na jugu.
Louise Jones, bivša britanska vojna obavještajka i šefica obavještajnog odjela kompanije McKenzie Intelligence Services, tvrdi da Rusi pokušavaju "izolirati i izgladniti" ukrajinske branitelje u Bahmutu, ali ne uspijevaju u tome.
Kako javlja Guardian, u Madridu se istražuje sumnjivo pismo koje je poslano američkoj ambasadi u glavnom gradu Španije. Sumnja se da se radi o još jednom pismu-bombu.
Ulica ispred američke ambasade je zatvorena, a policija je na licu mjesta.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel danas je pozvao kineskog predsjednika Xija Jinpinga da iskoristi svoj utjecaj na Rusiji kako bi završio rat u Ukrajini. Michel je danas u Pekingu razgovarao sa Xijem. Radilo se o prvom sastanku licem u lice između lidera te institucije EU-a i kineskog lidera od početka pandemije.
U razgovoru s novinarima, Michel je rekao da je tri sata razgovarao s kineskim predsjednikom, pri čemu su "puno vremena" proveli raspravljajući o situaciji u Ukrajini. Šef Evropskog vijeća kaže da je pozvao Xija da iskoristi utjecaj Kine kao stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a i uvjeri Rusiju da prihvati pravila međunarodnog prava.
"Predsjednik Xi je vrlo jasno dao do znanja da Kina ne šalje nikakvo oružje Rusiji", rekao je Michel, dodajući kako je Xi također rekao da ruske "nuklearne prijetnje nisu prihvatljive i nisu odgovorne".
"Iskreno se nadam da će međunarodna zajednica, uključujući Kinu, iskoristiti sve moguće alate i instrumente kako bi se uvjerila Kremlj i Rusiju da okonča rat i poštuje teritorijalni integritet Ukrajine", rekao je Michel. Sličnu poruku Xiju je prošlog mjeseca poslao i njemački kancelar Olaf Scholz.
U cijeloj Ukrajini označena je opasnost od zračnih udara. Sirene su se oglasile u svim ukrajinskim regijama, a lokalne vlasti upozoravaju da bi novi val ruskih projektila mogao biti na putu.
"Na snazi je zračna opasnost u cijeloj Ukrajini. Odite u skloništa", objavile su ukrajinske vlasti.
Zamjenik španskog ministra unutrašnjih poslova Rafael Pérez danas je na press konferenciji rekao da četiri pisma bombe, koja su u zadnjih sedmicu dana poslana na adrese u toj zemlji, "ne opravdavaju podizanje nivoa prijetnje od terorizma".
Reuters javlja kako preliminarni rezultati istrage pokazuju da su omotnice odnosno paketi s pismima poslani s teritorija Španije. Vlada Španije poručila je da "nema saznanja o sličnim pismima u drugim zemljama".
Ukrajinskim izbjeglicama u Češkoj bit će dopušteno produžiti vize do kraja 2024. ako odluku podrži i parlament, javio je Češki radio.
Privremene zaštitne vize za Ukrajince u Češkoj trenutno vrijede do marta2023., ali "trenutna situacija u Ukrajini ne sugerira da će se oni (izbjeglice) moći vratiti do tog datuma", prema češkom Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je danas da su Sjedinjene Države i NATO učesnici u ratu u Ukrajini zbog pomoći koju pružaju Kijevu, optuživši ih i za obuku ukrajinskih vojnika na njihovu teritoriju.
Lavrov je na konferenciji za novinare rekao da su Washington i Atlantski savez uključeni u rat jer opskrbljuju Ukrajinu oružjem i pružaju joj vojnu obuku na svojem teritoriju. "Nemojte govoriti da SAD i NATO ne učestvuju u ovom ratu - vi direktno učestvujete. Uključujući ne samo dopremu oružja već i obuku vojnika - vi obučavate (ukrajinske) vojnike na svojem teritoriju", kazao je.
Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je danas na Berlinskoj sigurnosnoj konferenciji Njemačku da nastavi s jačanjem svojih oružanih snaga. "Historijska je odluka Njemačke da značajno poveća izdatke za obranu uz ulaganja u nove borbene avione, helikoptere, brodove i podmornice", rekao je Stoltenberg.
"Ovo je zaista prekretnica koja odražava naše promijenjeno sigurnosno okruženje", dodao je, referirajući se na rusku agresiju protiv Ukrajine. "Trebamo snažan i spreman Bundeswehr", zaključio je glavni sekretar NATO-a, naglasivši i važnost odbrambene industrije u Njemačkoj.
Ruska strategija napada na kritičnu infrastrukturu Ukrajine postaje manje učinkovita, javlja Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva.
Rusija pokušava implementirati koncept strateške operacije za uništavanje kritično važnih ciljeva (SODCIT) u svom ratu punog opsega.
Strategija je "demoralizirati stanovništvo i na kraju prisiliti lidere države na kapitulaciju." Međutim, učinkovitost strategije je "vjerojatno smanjena jer je Rusija već potrošila velik dio svojih prikladnih projektila protiv taktičkih ciljeva."
Njemački Uniper pokrenuo je arbitražni postupak protiv ruskog Gazproma, tvrdeći da je zbog njegovog nepoštivanja ugovornih obveza o isporuci plina nagomilao milijarde eura troškova. Njemačka kompanija ističe da je bila prisiljena nabavljati plin iz drugih izvora, po višoj cijeni, kako bi ispunila obaveze prema klijentima, što joj je prouzročilo troškove od "minimalno 11,6 milijardi eura".
Ti će troškovi nastaviti rasti do kraja 2024., naglašavaju u saopćenju, objavljenom jučer. Zato je Uniper u Švedskoj pokrenuo arbitražni postupak protiv Gazproma, uz primjenu švicarskih zakona, izjavio je u srijedu izvršni direktor njemačke kompanije Klaus-Dieter Maubach.
Arbitražu neće provoditi službeno tijelo, ističu u Uniperu, dodavši da bi dvije kompanije trebale dogovoriti sastanak s odvjetnicima, u neutralnom okruženju, po uzoru na neslužbene pregovore uobičajene među brojnim kompanijama
Ruski ministar vanjskih poslova rekao je da je Zapad imao "realnu šansu" izbjeći konflikt u Ukrajini, ali je umjesto toga "odlučio odbiti ruske prijedloge o zaustavljanju širenja NATO-a i pristati na specijalni sigurnosni status Kijeva". Šef ruske diplomatije rekao je to na press konferenciji u Moskvi, javlja Reuters.
Zapadni diplomati su pak ranije poručili da su ruski prijedlozi uoči invazije na Ukrajinu bili "nerealistični i neiskreni". Ruski šef diplomacije je danas također optužio NATO da "pokušava uvući Indiju u antiruski i antikineski savez u trenucima kad Zapad pokušava istisnuti ruski utjecaj".
Lavrov je na presici dodao da Južnokinesko more postaje regija u kojoj je NATO spreman podići tenzije.
Nedavno oslobođeni ukrajinski grad Herson ostao je bez struje nakon žestokog ruskog granatiranja, objavio je danas regionalni guverner. Herson su, podsjetimo, Rusi okupirali u prvim sedmicama invazije, a grad je nakon ruskog povlačenja i ulaska ukrajinskih snaga sedmicama bio bez tekuće vode i struje. Opskrba je tek djelomično uspostavljena prošle sedmice.
Jaroslav Januševič, guverner Hersonske oblasti, okrivio je ruske snage za granatiranje koje je dovelo do novog nestanka struje, dodavši kako inženjeri rade na popravcima. Nakon što su pod ruskom okupacijom živjeli gotovo devet mjeseci, stanovnici Hersona sad se suočavaju s granatama koje ruske snage redovito ispaljuju otkako su se povukle na drugu stranu rijeke Dnjepar.
Ukrajinske oružane snage danas su objavile da se smanjio broj ruskih snaga u Oleškiju, gradu nedaleko od Hersona na strani Dnjepra koju kontroliraju Rusi. "Neprijateljske snage povukle su se iz više naselja u Hersonskoj oblasti i raspršile u šumama kod autoceste između Oleškija i Hole Pristana", objavila je vojska referirajući se na autocestu koja se proteže paralelno s rijekom Dnjepar na dijelu teritoriju pod kontrolom Rusa.
10.10 Odbrambene snage likvidirale još 560 okupatora, javlja Glavni stožer vojske Ukrajine.
09.00 Ukrajina sprema "teže protumjere" kao odgovor na rusko bombardiranje na bojišnici, rekao je sinoć ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dodavši da će ti napadi biti znatno jači od onih koje je Ukrajina ranije pokrenula protiv ruskih snaga.
"Analiziramo namjere okupatora i pripremamo protumjere - teže protumjere nego što je dosad bio slučaj", rekao je Zelenski, koji nije elaborirao o kakvim se tačno protumjerama radi. Ukrajinske snage su u proteklim mjesecima ostvarile značajan napredak na bojišnici oslobodivši okupirane teritorije u regijama Harkiv i Herson.
No zapadne obavještajne agencije upozoravaju da iako se čini da Rusija trenutno uzmiče, konflikt vjerovatno neće završiti na bojišnici, nego za pregovaračkim stolom.
08.00 Zbog snažnog granatiranja Rusa u Hersonu potpuno je nestao napon u mreži, javljaju ukrajinski mediji.
07.00 Američka vojska dodijelila je jučer ugovor vrijedan 1.2 milijarde dolara kompaniji Raytheon Technologies za šest naprednih raketnih sistema zemlja-zrak za Ukrajinu, objavio je Pentagon.
Sjedinjene Države odobrile su slanje ukupno osam NASAMS-a u Ukrajinu za pomoć u odbrani od ruskih raketnih i bespilotnih napada. NASAMS (Norwegian Advanced Surface to Air Missile System) je norveški protuzračni sistem srednjeg do velikog dometa.
Ukrajina je u novembru primila prvu isporuku dva sistema protuzračne odbrane NASAMS. Drugi će biti isporučeni u narednim mjesecima nakon što budu izgrađeni.
06.00 Vatikanska internetska stranica bila je sinoć nedostupna nakon "abnormalnih pokušaja pristupa", objavila je press služba Vatikana, a po riječima ukrajinskog ambasadora, riječ je o ruskom kibernetičkom napadu.