"Uvijek ste nam govorili da prekinemo šutnju. Evo, prekinuli smo. Progovaramo, borimo se. Gospodo političari u Bosni i Hercegovini, sada je red da vi prekinete šutnju o nama”, zaključila je Midheta.
Društvo
Prije 16 min Prije 6 min
0
Pitanja djece rođene zbog rata po prvi put su prepoznata i dobila pažnju kakvu oduvijek zaslužuju. Po prvi put u julu 2022. godine ostvarila su zakonsko priznanje kao civilne žrtve rata, kada je Skupština Brčko distrikta BiH napravila prvi značajan korak u BiH tako što je u okviru Zakona o civilnim žrtvama rata koji je usvojen omogućila priznanje statusa.
"Promjene koje su se desile na području Brčko distrikta, motivirale su Vladu Federacije da usvoje Nacrt zakona o zaštiti civilnih žrtava rata, koji je također prepoznao djecu rođenu iz čina ratnog silovanja. Ova odluka Vlade Brčko distrikta učinila je presedan jer dosad djeca rođena zbog rata nisu uživala ljudska ni dječija prava, bila su nevidjljiva 25 godina nailazeći na društveno i političko odbacivanje", izjavila je Ajna Jusić, predsjednica udruženja "Zaboravljena djeca rata".
Ovakva odluka potaknula je i promjene na nacionalnom i globalnom nivou, pa je tako BiH prva država u svijetu koja je prva odgovorila na preporuke UN-a usvojivši specijalni model zakona po preporuci predstavnice za seksualno zlostavljanje u sukobima.
"Nakon tri decenije Vlada Federacije je donijela Zakon o pravima civilnih žrtava rata na nivou FBiH. Djelimično smo zadovoljni zakonom, ali nismo zadovoljni pravima koji tretira ovaj zakon jer nažalost naš život, naše godine mijenjaju neka zakonska prava civilnim žrtavama rata. Ono što je jako bitno preživjelim žrtvama jeste da se zakonom reguliše stambeno zbrinjavanje, banjsko liječenje i medicinska rehabilitacija, i da se snose troškove dženaze ili sahrane", poručila je Midheta Kaloper-Oruli, predsjednica Udruženja žrtava "Foča 92-95".
"Uvijek ste nam govorili da prekinemo šutnju. Evo, prekinuli smo. Progovaramo, borimo se. Gospodo političari u Bosni i Hercegovini, sada je red da vi prekinete šutnju o nama”, zaključila je Midheta.
Ovim potezom, djeci rođenoj zbog rata poslana je snažna poruka da nisu zaboravljena. Ovaj značajan iskorak, čija se vrijednost ogleda prvenstveno u simboličnom činu predstavlja presedan kako za Bosnu i Hercegovinu, tako i za regiju.
U u saradnji sa partnerima iz Međunarodne zajednice radi na donošenju prave za preživjele, međutim pravda nije samo procesuiranje krivičnih predmeta, mora se učiniti više na podršci i pomaganju žrtvama rata.", zaključio je Joeri Maas, predsjednik delegacije EU.
U okviru događaja, predstavljena je izložba “Progovara(j)mo” Muzeja ratnog djetinjstva koja je posvećena i u cijelosti ko-kreirana u saradnji sa ženama koje su kao djeca i mlade osobe preživjele ratno seksualno nasilje, te sa djecom rođenom zbog rata. Izložbi je prethodio višemjesečni rad na dokumentovanju iskustava djece i preživjelih, i radionica mapiranja tijela tokom koje su preživjele ratnog seksualnog nasilja prenijele svoja životna iskustva na papir koristeći jezik umjetnosti kao medij.
Učesnice radionice tako su kreirale vlastite mape tijela, te kroz ovaj proces radile na jačanju svojih individualnih snaga i vrijednosti, sagledavajući svoj život ne samo kroz prizmu proživljene traume, već u njegovoj cijelosti. Kroz predstavljanje ličnih priča, predmeta i videosvjedočenja preživjelih i djece rođene zbog rata, “Progovara(j)mo” ukazuje na višestruke probleme sa kojima se ove osobe svakodnevno suočavaju.
Sve posjetiteljice i posjetitelji izložbe imat će priliku pogledati i Crvenu haljinu britanske umjetnice Kristie Macleod. Njen nagrađivani, internacionalni projekat grupnog tkanja ima za cilj kreirati prostor u kojem žene, od kojih su mnoge siromašne ili ranjive, svoje lične priče mogu ispričati vezenjem. Nakon trinaestogodišnjeg putovanja svijetom i uključivanja 347 žena i sedam muškaraca iz 48 zemalja, Crvenoj haljini posljednje vezove dodale su preživjele ratnog seksualnog nasilja čija su iskustva predstavljena na izložbi “Progovara(j)mo.”
Detalje na crvenoj haljini radilo je pet žena iz BiH, a cijeli dizajn haljine predstavlja mapu vezova žena iz različitih dijelova svijeta. Ta haljina predstavlja pečat, jedan trag žena koje su iznijele svoj najveći teret. Ova haljina će uskoro biti izložena u jednom od muzeja u Londonu.
Događaj “Progovara(j)mo za pravnu prepoznatljivost djece rođene zbog rata” realizovan je u saradnji sa Muzejom ratnog djetinjstva, Udruženjem Zaboravljena djeca rata, Međunarodnom organizacijom za migracije, Fondacijom Krila nade, Udruženjem Psiholab, te uz finansijsku podršku Evropske unije i Vlade Velike Britanije.