S nižim globalnim imunitetom na trenutni virus SARS-CoV-2, borba protiv svih novih patogena, uključujući nove koronaviruse poput Khosta-2, postala bi teža.
Znanstvenici koji se bave lovom na viruse otkrili su novi soj koronavirusa kod šišmiša koji bi mogao predstavljati probleme u ljudskoj populaciji. Otkrili su da taj novi soj može zaraziti ljudske stanice te da je već u stanju zaobići imunološku zaštitu od postojećih cjepiva protiv bolesti COVID-19.
U studiji koja je objavljena u znanstvenom časopisu PLoS Pathogens, autori pišu kako su pronašli skupinu koronavirusa sličnih SARS-CoV-2, za koje je prvobitno otkriveno da žive u šišmišima u Rusiji 2020. godine. Međutim, znanstvenici nisu mislili da taj novi virus, nazvan Khosta-2, predstavlja prijetnju ljudima u to vrijeme.
Tim predvođen Michaelom Letkom, docentom na Paul G. Allen School for Global Health na Sveučilištu Washington State, napravio je pažljiviju analizu te su otkrili da virus može zaraziti ljudske stanice u laboratoriju, što je prvi znak upozorenja da bi mogao postati nova moguća globalna zdravstvena prijetnja.
Njemu srodan virus, koji je također pronađen u ruskim šišmišima i koji je nazvan Khosta-1, nije mogao lako ući u ljudske stanice, ali Khosta-2 ipak može.
Virus Khosta-2 se veže za isti protein, ACE2, koji SARS-CoV-2 koristi za prodiranje u ljudske stanice.
Receptori na ljudskim stanicama način su na koji virusi ulaze u stanice. Ako virus ne može ući na vrata, onda ne može ući ni u stanicu, a teško je ustanoviti bilo koju vrstu infekcije, pojašnjava Letko.
Khosta-2 lako ulazi u ljudske stanice
Međutim, čini se da virus Khosta-2 nema taj problem, jer izgleda da lako inficira ljudske stanice. Ono što je daleko više zabrinjavajuće jest, kada je Letko kombinirao serum ljudi koji su cijepljeni protiv COVID-19 s Khostom-2, antitijela u serumu nisu neutralizirala novi soj koronavirusa. Ista stvar se dogodila kada su kombinirali Khosta-2 virus sa serumom ljudi koji su se oporavili od infekcije varijantom Omicron.
Ne želimo nikoga plašiti i reći da je ovo potpuno otporan virus na cjepivo. No zabrinjavajuće je što u prirodi kruže virusi koji imaju ova svojstva - mogu se vezati za ljudske receptore i nisu toliko neutralizirani trenutnim odgovorima na cjepivo. No zabrinjavajuće je što u prirodi kruže virusi koji imaju ova svojstva i mogu se vezati za ljudske receptore i nisu toliko neutralizirani trenutnim cjepivima, kaže Letko.
Malo dobrih vijesti
Ipak, postoji i dobra vijest, a ta je je da Letkove studije pokazuju da, poput Omicron varijante SARS-CoV-2, Khosta-2 nema gene koji bi sugerirali da bi mogao uzrokovati ozbiljnu bolest kod ljudi. No, to bi se moglo promijeniti ako Khosta-2 počne šire cirkulirati i miješati se s genima iz virusa SARS-CoV-2.
Jedna od stvari oko koje smo zabrinuti je da kada srodni koronavirusi uđu u istu životinju i u iste stanice, mogu se rekombinirati i iz njih može nastati novi virus. Zabrinutost je da bi se SARS-CoV-2 mogao preliti natrag na životinje zaražene nečim poput Khosta-2 i rekombinirati te zaraziti ljudske stanice. Mogli bi biti otporni na imunitet na cjepivo i također imati neke virulentnije čimbenike. Kakve su šanse za to, tko zna. Ali to bi se u teoriji moglo dogoditi tijekom događaja rekombinacije, pojašnjava Letko.
Novi patogeni čekaju priliku
Novi je to podsjetnik da su patogeni spremni i samo čekaju da prijeđu s bilo koje životinjske vrste na ljude. I u mnogim slučajevima, kao i kod SARS-CoV-2, ti će mikrobi biti novi za ljude i stoga će naići na mali otpor u obliku imuniteta protiv njih.
Ti su virusi stvarno posvuda rašireni te će i dalje biti problem za ljude općenito, ističe Letko.
Nalazi dolaze u trenutku kad Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ima izvješće u kojem se kaže da je kontinuirani odgovor na pandemiju COVID-19, u obliku testiranja, cijepljenja i liječenja, u stanju stagnacije.
S nižim globalnim imunitetom na trenutni virus SARS-CoV-2, borba protiv svih novih patogena, uključujući nove koronaviruse poput Khosta-2, postala bi teža. Prema posljednjim podacima koje je WHO prikupio, četvrtina ljudi diljem svijeta još uvijek nije primila primarnu seriju cijepljenja protiv COVID-19.
Letko stoga radi na izgradnji baze podataka koja uključuje informacije o tome koje ljudske receptore virusi koriste za inficiranje stanica i mogu li ti virusi izbjeći postojeća cjepiva ili ne, kako bi odgovor na buduće prijetnje javnom zdravlje bio učinkovitiji i snažniji. Na taj način, kaže on, kada se otkriju novi mikrobi koji su slični onima u bazi podataka, znanstvenici bi mogli imati prednost u razumijevanju kako ih kontrolirati.
U nekom trenutku u budućnosti, dok se ove epidemije nastavljaju, nećemo se morati otimati kad god se novi virus proširi na ljude. Mogli bismo uključiti virus u bazu podataka i shvatiti da on vjerojatno koristi ove receptore da uđe u ljudske stanice i da bi mogao biti otporan na ove vrste cjepiva ili tretmana. To je cilj od 10 do 20 godina, ali je moguće. To nije samo pusti san, poručio je na kraju Letko, piše Time.