Obrazloženje koje je 24. septembra na dodjeli nagrade „Osvajanje slobode“ za 2022. u ime žirija pročitala Ljiljana Spasić.
Regija
Prije 23 min Prije 4 min
0
Nagradu „Osvajanje slobode“ Fondacija „Maja Maršićević Tasić“ ove godine dodjeljuje Staši Zajović, koordinatorki NVO Žene u crnom.
Staša Zajović je rođena u Nikšiću, u Crnoj Gori. Diplomirala je španski i italijanski jezik na Filološkom fakultetu u Beogradu. Od 1980. godine aktivna je u feminstičkom pokretu.
Objavila je veliki broj aktivističkih i stručnih članaka na različitim domaćim i međunarodnim forumima. Uređivala je mnoge magazine posvećene feminizmu, pacifizmu i antimilitarizmu. Dobitnica je Milenijumske nagrade koju dodjeljuje Razvojni fond Ujedinjenih nacija za žene UNIFEM, a 2005. nominovana je za Nobelovu nagradu. Dobitnica je brojnih priznanja, među kojima je i Počasna građanka Granade.
Povodom Svjetskog dana mira 21. septembra 2019. godine, Vlada španske pokrajine Navare sa sjedištem u Pamploni dodijelila je Staši Zajović nagradu za njen mirovni aktivizam, nenasilni antiratni angažman, organizovanje protesta protiv rata, militarizma, mržnje, diskriminacije, kao i za njeno zalaganje za pravdu i ljudska prava, a posebno ženska ljudska prava.
Donoseći ovu odluku, žiri je imao u vidu sljedeće činjenice:
Prema dostupnim podacima iz knjige „Hajke, psovke i ostalo“, Staša Zajović i Žene u crnom su od 1991. godine održale više od 2.500 uličnih akcija protiv rata i ratnih zločina, protiv poricanja i relativizacije zločina, protiv zaborava, omalovažavanja i vrijđanja žrtava, protiv progona ratnih dezertera, protiv ubijanja žena, protiv ekonomske i socijalne marginalizacije žena, Roma i drugih nacionalnih manjina, protiv militantnih politika u regionu i svijetu, protiv kršenja ljudskih prava.
Riječ je o ženi koja kroz svoje aktivnosti, sada već preko tri decenije, sa svojim saborkinjama iz ŽUC-a istinski, glasno, požrtvovano diže glas protiv svih oblika tlačenja, diskriminacije, terora.
To je žena koja učestvuje u izgradnji aktivne politike mira, solidarnosti, uzajamne podrške i povjerenja, prije svega sa žrtvama zločina počinjenih u naše ime, neprekidno postavljajući pitanje odgovornosti za zlodjela iz prošlosti.
Nakon pada režima oktobra 2000. godine, Staša Zajović organizuje najveći broj akcija vezanih za ratove na prostoru bivše Jugoslavije, posvećenih zahtjevima za odgovornost srpskog režima i protiv poricanja zločinačke prošlosti.
Staša je organizatorka i učesnica brojnih uličnih akcija, protesta, komemoracija, performansa, kampanja, kako za vrijeme, tako i nakon rata.
Posjete mjestima zločina počinjenih u naše ime, akcija koja je započela tokom ratova, intenzivirana je i nakon njih; rukovođena politikom uvažavanja dostojanstva i solidarnosti sa žrtvama. Tako Staša sa svojim saborkinjama odlazi na komemoracije genocida u Srebrenici, u Vukovar, Višegrad, Kozarac, Foču, Zvornik, Prijedor i na mnoga druga mjesta zločina u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori, na Kosovu i u Srbiji.
Istrajna hrabrost, saosjećanje, solidarnost i uzajmna ljudska podrška jesu među najvažnijim osobinama Staše Zajović i ŽUC-a što istovremeno znači da je bolji svijet ne samo moguć, već se u kontinuitetu i ostvaruje.
Uprkos pokušaju diskreditacije, omalovažavanju, prijetnjama, nevjerovatnoj količini iskazane mržnje, enormnom pritisku prema Staši i ŽUC-u, zadivljujuća je istrajnost i hrabrost ovih žena.
Jednom rječju, Staša Zajović – uvijek neposlušna, prekršiteljka moralnog, političkog i kulturnog konsenzusa, preskakačica etničkih barijera i zidova, dezerterka iz nacionalno-patriotske i patrijarhalne časti.
Iskrene čestitke Staši u ime Fondacije „Maja Maršićević Tasić“, navodi Peščanik.