U Orašju knjiga i dalje ima primat među medijima

Šezdeset godina Gradske knjižnice u Orašju. Rekorder među čitateljima u posljednjih pet godina je Marijan Ević iz Donje Mahale koji pročita više od 100 knjiga godišnje. Samo tijekom prošle godine posudio je više od 130 naslova

Gradska knjižnica u Orašju ove godine obilježava 60 godina djelovanja, piše Večernji list BiH. U vrijeme osnutka, kada je postojala središnja knjižnica i nekoliko seoskih, jer knjige su dostavljane čitateljima u sanducima, imala je svega 480 knjiga. Nakon osnivanja Narodnog univerziteta, knjižnica je pridružena toj ustanovi, a tijekom Domovinskoga rata u njezine prostorije smješten je sanitet. Knjige su morale biti izmještene, veliki dio je zagubljen ili nikada nije vraćen. Današnja Gradska knjižnica pripada i djeluje pri Centru za kulturu Orašje i ima više od 17.000 naslova. U Gradskoj knjižnici tvrde da su, unatoč društvenim mrežama i internetskom vremenu, u Orašju knjige i dalje popularne. Najviše se traže beletristika i lektira, ali i stručna literatura.

Marijan Ević najčitatelj

- Postoji mit da se danas manje čita. Ljudi godišnje u prosjeku čitaju 8,2 knjige mjesečno, što je na tragu zlatnog doba 70-ih i 80-ih godina kada je knjiga bila najpopularniji medij i kada se čitalo u prosjeku 9 knjiga mjesečno. No, ni ovo nije pouzdan pokazatelj jer je smanjen broj članova zato što mnogi od njih imaju vrlo impresivne privatne knjižnice, a mnogo se čitaju i e-knjige. Gradska knjižnica Orašje lani je imala 74 aktivna člana, koji jako puno čitaju, a rekorder unatrag pet godina je Marijan Ević iz Donje Mahale koji pročita više od 100 knjiga godišnje. Samo tijekom prošle godine posudio je više od 130 naslova - objašnjava prof. Marko Matolić, knjižničar i autor nekoliko knjiga. Član knjižnice u Orašju može se postati za simboličnih 10 KM godišnje, dok je članarina za studente, umirovljenike i nezaposlene 5 KM. Novac se usmjerava za obnovu knjižnog fonda, prvenstveno nabavu knjiga koje čitatelji najviše traže, onih naslova kojima knjižnica najviše oskudijeva.

Studenti u Gradskoj knjižnici u Orašju traže stručnu literaturu za diplomske i magistarske radove, a dolaze i osobe koje pripremaju doktorske disertacije. Dio čitatelja uzima znanstvene knjige, uglavnom vezane uz Zavičajnu zbirku. - Intencija nam je da knjižnica postane mjesto susretanja, ne otuđenosti, čemu teži čovječanstvo 21. stoljeća - smatra prof. Matolić. Knjižnica nabavlja nove naslove, ali uvedena je i praksa da se svakih nekoliko godina radi revizija, otpisuju oštećene knjige i multiplikati koje su građani mogli uzeti besplatno. Knjige su bile postavljene ispred knjižnice na otvorenom i od ponuđenih 400 naslova, ostalo je tek 30-ak. - S obzirom na veliko zanimanje, a i na činjenicu da ima mnogo stare i stručne literature koja nije potrebna knjižnici, knjige će i ove godine na isti način biti ustupljene bibliofilima. Istodobno, u ovu riznicu građani mogu donirati sve knjige, neovisno o kojem žanru je riječ. Iskoristive knjige ostavljaju se na upotrebu, a ostalo prosljeđuje u školske i druge knjižnice. Samo jako oštećene ili knjige u prekomjernom broju prodaju se u stari papir. Potrudimo se da ta knjiga preživi, da je sačuvamo jer je, u svakom slučaju, sve bolje od uništavanja i bacanja knjiga - poručeno je iz Gradske knjižnice u Orašju.

Zbirka i digitalizacija

Centar za kulturu Orašje ima i vrlo jaku nakladničku djelatnost. Prošle godine objavljeno je 29 knjiga na području Grada Orašja, od kojih je Centar nakladnik trećine i objavio je ukupno devet knjiga. Moderno vrijeme nosi potrebu preinake i rada knjižnice. Najpopularnije je osnivanje Zavičajne zbirke, ne samo knjiga već i rukopisa i druge građe koja može koristiti za kreiranje i istraživanje prošlosti užeg područja. Samim time dobivaju se podaci za znanstvena istraživanja. Zavičajna zbirka u Gradskoj knjižnici Orašje postoji dugi niz godina i taj fond, smatra Matolić, treba redovito održavati, ne samo novim naslovima već i retroaktivno, kroz nabavu ranije objavljenih knjiga koje tretiraju područje današnjeg Grada Orašja. Pokrenuta je i digitalizacija, a trenutačno knjižnica besplatno digitalizira stare fotografije građanima, uz uvjet da ostane jedna kopija za potrebe te ustanove. Trenutačno se radi digitalizacija fotoarhive Osnovne škole iz Donje Mahale s nekoliko tisuća fotografija, a jedna trećina već je završena.