"Moralna policija nema nikakve veze s pravosuđem" i zbog toga je ukinuta, rekao je glavni iranski tužitelj Džafar Montazeri, a prenosi AFP.
"Moralna policija raspuštena je, ali će se pravosudna vlast nastaviti baviti tim društvenim izazovom", citirao je list Shargh glavnog državnog tužitelja Mohameda Džafara Montazerija. Nisu navedeni nikakvi detalji o okolnostima ili provedbi odluke.
"To je samo prvi korak"
Režimski kritičari su sa strahom reagirali na tu objavu. Problem nije u ćudorednoj policiji, već u zahtjevu za nošenjem pokrivala za glavu, tvitao je jedan perzijski aktivist. "Žene se moraju slobodno kretati bez marama", rekao je, napominjući da bi to bio "samo prvi korak".
Promatrači kažu da, iako raspuštanje ćudoredne policije ne znači kraj obveznog nošenja marama, ono predstavlja značajan korak u uspjehu ženskog pokreta u Iranu.
Preispituje se i zakon o obaveznom nošenju hidžaba
Uz to, Iran je priopćio i da će preispitati desetljećima star zakon koji od žena zahtijeva pokrivanje glave, dok se bori da uguši više od dva mjeseca prosvjeda povezanih sa strogim kodeksom odijevanja. Prosvjedi su preplavili Iran nakon smrti 16. 9. u pritvoru Mahse Amini, 22-godišnje Iranke kurdskog podrijetla koju je moralna policija uhapsila zbog navodnog kršenja tog šerijatskog zakona.
Demonstranti su palili pokrivala za glavu i uzvikivali protuvladine slogane. Od smrti Amini sve veći broj žena ne nosi hidžab, posebno u modernom sjevernom dijelu Teherana. "I parlament i pravosuđe rade (na pitanju)" treba li zakon izmijeniti, rekao je jučer iranski državni odvjetnik Mohamad Džafar Montazeri.
"Rezultati se očekuju za sedmicu ili dvije"
On, prema novinskoj agenciji ISNA, nije precizirao što bi se u zakonu moglo promijeniti odlukom ta dva tijela, koja su u većinskim rukama konzervativaca. Tim za reviziju sastao se u srijedu s parlamentarnom komisijom za kulturu "i rezultati se očekuju za sedmicu ili dvije", rekao je glavni državni odvjetnik.
Predsjednik Ebrahim Raisi jučer je rekao da su temelji iranske republike i islama zapisani u ustavu. "Ali postoje metode provedbe ustava koje mogu biti fleksibilne", rekao je u televizijskom obraćanju.
Hidžab je postao obavezan za sve žene u Iranu 1983., četiri godine nakon Islamske revolucije kojom je svrgnuta monarhija koju je podržavao SAD. To ostaje vrlo osjetljivo pitanje u zemlji u kojoj konzervativci inzistiraju da bi hidžab trebao biti obvezan, dok reformisti to žele prepustiti individualnom izboru.
Stotine ubijenih
Nakon što je zakonom hidžab postao obavezan, s promjenom normi odijevanja postalo je uobičajeno vidjeti žene u uskim trapericama i širokim, šarenim maramama. Ali u julu ove godine Raisi, ultrakonzervativac, pozvao je na mobilizaciju "svih državnih institucija za provedbu zakona o nošenju marama".
Međutim, mnoge su žene nastavile kršiti nametnuta im pravila. U septembru je glavna iranska reformistička stranka pozvala na ukidanje zakona o obveznom hidžabu.
Unija islamske narodne stranke Irana, koju su osnovali rođaci bivšeg reformističkog predsjednika Mohamada Hatamija, u subotu je zatražila od vlasti da "pripreme zakonske elemente koji utiru put za ukidanje zakona o obveznom hidžabu". Oporbena skupina također poziva da se "službeno objavi kraj aktivnosti ćudoredne policije" i "dopusti mirne demonstracije", stoji u priopćenju.
Iran za prosvjede optužuje Ameriku, Britaniju, Izrael, Kurde...
Iran optužuje svoje zaklete neprijatelje Sjedinjene Države i njegove saveznike, uključujući Britaniju, Izrael i kurdske skupine izvan zemlje, za poticanje uličnih prosvjeda koje vlada naziva "neredima".
General iranske Islamske revolucionarne garde ove je sedmice prvi put, rekao da je više od 300 ljudi izgubilo živote u nemirima od smrti Amini. Najviše iransko sigurnosno tijelo, Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost, u subotu je priopćilo da broj ljudi ubijenih tokom protesta "prelazi 200".
Državna novinska agencija IRNA, navodi da ta brojka uključuje sigurnosne službenike, civile i "separatiste", kao i "izgrednike". Nevladina organizacija Iran Human Rights sa sjedištem u Oslu u utorak je priopćila da su najmanje 448 ljudi "ubile sigurnosne snage u prosvjedima koji traju širom zemlje".
Više od 14.000 uhapšenih, među njima i djeca
Dužnosnik UN-a zadužen za ljudska prava Volker Turk rekao je prošle sedmice da je 14.000 ljudi, uključujući djecu, uhapšeno u gušenju protesta. Kampanja hapšenja obuhvatila je sportaše, slavne osobe i novinare.
Među zadnjim osobama koje su uhapšene bila je filmska zvijezda Mitra Hajjar, koja je jučer privedena u svom domu, prema reformističkim novinama Shargh. Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost priopćilo je da je osim ljudskih žrtava nasilje uzrokovalo štetu koja se procjenjuje na trilijune riala (milione dolara).
(Vijesti.ba / Index)