Diplomatski izvori, pak, navode da je, za sada, procijenjeno da bi nametanje na dan Općih izbora poslalo lošu poruku. Stoga su u OHR-u bliži opciji da visoki predstavnik Bonske ovlasti upotrijebi odmah početkom naredne sedmice ili čak nakon objave rezultata.
Mini market
Prije 7 min
0
Ono što smo najavili, dogodit će se. Visoki predstavnik Christian Schmidt namjerava da nakon predstojećih izbora nametne izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona. Detalja, za sada, nema mnogo, ali više izvora Istrage i Politicki.ba tvrdi da bi Schmidt Bonske ovlasti trebao iskoristiti u oktobru.
“Razmatra se čak i opcija nametanja izmjena Ustava i Izbornog zakona u nedjelju, odmah nakon zatvaranja biračkih mjesta, a prije objave bilo kakvih rezultata”, navodi jedan od sagovornika Istrage i politicki.ba.
Diplomatski izvori, pak, navode da je, za sada, procijenjeno da bi nametanje na dan Općih izbora poslalo lošu poruku. Stoga su u OHR-u bliži opciji da visoki predstavnik Bonske ovlasti upotrijebi odmah početkom naredne sedmice ili čak nakon objave rezultata. Kao opravdanje za nametanje ovih ustavnih i zakonskih izmjena, Christian Schmidt će iskoristiti riječ – “blokade”. A upravo je u svojoj izjavi za njemački FAZ u četvrtak rekao da “blokade još nisu riješene”, te da ranije nije mogao koristiti svoje ovlasti jer su “izbori bili suviše blizu”. Kao argument tokom svojih lobiranja u Njemačkoj i EU koje, do sada, nisu podržavale nametanje izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona, Schmidt koristi priču o blokadi procesa imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH.
Podsjećamo, tokom ove sedmice, službenici OHR-a i Delegacije EU su bili medijatori na sastanku predsjednika FBiH Marinka Čavare sa njegovim potpredsjednicima Melikom Mahmutbegović i Milanom Dunovićem. Tema sastanka je bio Ustavni sud FBiH, odnosno proces imenovanja sudija. Iako je, prethodno, bio obećao da će imenovati troje “usaglašenih sudija”, Čavara je, na kraju, promijenio stav, te je insistirao da se odmah predloži imenovanje svih četvero nedostajućih sudija. Kako četvrto ime nije bilo usaglašeno, sastanak i imenovanje su propali. Time je Čavara dao dodatni argument visokom predstavniku za reagiranje, jer u januaru naredne godine Ustavni sud FBiH ostaje bez kvoruma.
No, Schmidt se, kako saznajemo, ne planira zadržati samo na izmjenama odredaba Ustava FBiH koje “deblokiraju” proces imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH. U njegovom fokusu je, još uvijek, i način izbora delegata za Dom naroda FBiH. Delegati se, podsjećamo, biraju iz kantonalnih skupština, uz ustavnu obavezu da svaki kanton daje najmanje po jednog delegata iz reda sva tri konstitutivna naroda, uz uslov da je takav prethodno izabran u kantonalnu skupštinu. U Domu naroda sjedi 58 delegata, s tim da klubovi Hrvata, Bošnjaka i Srba trebaju imati po 17 delegata, dok preostalih sedam pripada klubu ostalih.
Za izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH nužno je imati potpise najmanje jedne trećine delegata po klubu. To znači da je, recimo, za izbor predsjednika FBiH iz reda hrvatskog naroda potrebno, prije svega, skupiti šest potpisa u Klubu Hrvata. S obzirom na to da postoji mogućnost da u Klubu Hrvata bude šest delegata koji nisu članovi HDZ-a BiH, OHR pod pritiskom Vlade Republike Hrvatske namjerava povećati broj potrebnih potpisa za delegiranje (pot)predsjednika FBiH.
Prošle sedmice su, podsjećamo, zvaničnici Vlade Republike Hrvatske saopćili da su mjesecima “diskretno dogovarali” sa visokim predstavnikom nametanje izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH. Gostujući na hrvatskom javnom servisu HRT, analitičar i istoričar Ivo Lučić je u četvrtak navečer rekao da se izmjenama Ustava FBiH i Izbornog zakona protive Iran, Turska i Njemačka. A upravo je Njemačka država koja je predložila Christiana Schmidta za visokog predstavnika. Njemačka se, međutim, sada protivi upotrebi Bonskih ovlasti u vezi sa izmjenama Izbornog zakona, ali Schmidt, uz podršku SAD-a namjerava to učiniti. U PIC-u (Vijeće za implementaciju mira) već dugo ne postoji konsenzus u vezi sa nametanjem izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH. Stoga je indikativna izjava Christiana Schmidta data njemačkom FAZ-u.
“Ja nisam izvršni sekretar potpisnica Dejtonskog sporazuma. Također, sugerisao bih nekim domaćim igračima u BiH da ne potcjenjuju moju nezavisnost”, rekao je visoki predstavnik u intervjuu za FAZ.