Prema najnovijim podacima Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), ukupan dug vozača za neplaćene prometne prekršaje, na dan 31. svibnja ove godine, iznosi 80.359.215,59 KM.
Prema iznosu duga, apsolutni rekorder je muškarac iz sarajevske općine Stari Grad, koji duguje 269.443,6 KM. Nakon niza zahtjeva MUP-a SŽ nadležni sud je tek ove godine izdao nalog da mu se oduzme automobil. On je upravljao motornim vozilom bez položenog vozačkog ispita.
To je jedini vozač u BiH koji ima šestocifreni iznos duga. Prema visini iznosa novčanih kazni, na drugom mjestu je vozač iz Maglaja, koji duguje 80.320,2 KM. Iza njega slijedi vozač iz Distrikta Brčko BiH s dugom od 77.449,4 KM, piše Avaz.
Među deset najvećih dužnika su i vozač iz Hadžića koji je skupio 72.953,6 KM duga, a slijedi ga vozač iz Bosanske Krupe sa 69.481 KM. U Prijedoru i Modriči vozači duguju 67.617,2 KM, odnosno 67.219,4 KM. Osmi na listi je još jedan vozač iz Distrikta Brčko BiH, koji duguje 66.448,5 KM, a slijede ga vozači iz Gradačca sa 65.811,4 KM i s Ilidže sa 60.625,6 KM duga.
Kako bi se stalo na kraj kraj višestrukim prekršiteljima, policija je već odavno uvela praksu oduzimanja vozila. Sudski vještak prometne struke iz Sarajeva Adnan Tatarević kaže da efikasnost ove mjere nije ista u svim županijama.
- Svaka županija postupa drugačije. Koliko mi je poznato, u Zeničko-dobojskoj županiji je jedno vrijeme bila vrlo dobra suradnja sudske vlasti i policije, pa su to oni vrlo efikasno rješavali, dok znam da je u Sarajevu to išlo daleko težim putem i da je tu bilo problema. Vozači su imali po desetine tisuća maraka neplaćenih kazni, a i dalje su vozili automobile kojima su napravili prekršaje. U Sarajevu, koliko mi je poznato, zbog toga nema efikasnosti u poduzimanju tih mjera - kaže Tatarević.
Dodaje kako je poražavajuće da postoje vozači koji duguju tisuće maraka.
- Generalno se mora raditi na tome. Ne treba čekati da se dogodi tragedija. Ništa drugo ne možemo ni očekivati od takvih vozača, jer su to višestruki ponavljači prekršaja - napominje Tatarević.
Poznato je da ni registracija vozila ni produženje vozačke dozvole nisu mogući dok se kazne ne izmire pa su se građani dosjetili da vozila prepisuju na druge osobe. I prinudna naplata, koja se prosljeđuje Poreznoj upravi, nemoguća je ukoliko dužnik ne posjeduje imovinu ili redovita primanja. Zbog toga ima slučajeva da se novčana kazna pretvara u zatvorsku.
Najviše novca duguje se za prekršaje prekoračenja brzine u rasponu od 10 do 20 kilometara na sat iznad ograničenja. Slijede vožnja bez važeće vozačke dozvole, nekorištenje sigurnosnog pojasa, nedostatak opreme, te vožnja bez položenog vozačkog ispita.