Bosna i Hercegovina nije se pridružila stajalištima Europskoga vijeća vezanim uz osudu iranskoga režima i teškog kršenja ljudskih prava, čime se, zbog ponašanja dijela bošnjačkih dužnosnika, ponovno našla na novome popisu srama na koji je ranije istaknuta glasovanjem na sjednici Opće skupštine Ujedinjenih naroda, piše Večernji list BiH. Naime, Europsko vijeće je sredinom studenoga donijelo uredbu kojom se proširio popis sankcioniranih osoba kojima se zamrzava imovina i zabranjuje ulazak u zemlje EU-a. Tamo su se našla četiri člana odreda moralne policije koja su samovoljno uhitila djevojku Mahsu Amini jer je odbila nositi pokrivalo za glavu, a koja je umrla od posljedica nasilja u zatvoru.
Lanac SDA
- EU oštro osuđuje neprihvatljivo nasilno gušenje prosvjednika. Stojimo uz iranski narod i podupiremo njegovo pravo na miran prosvjed i slobodno izražavanje svojih zahtjeva i stavova. Danas namećemo dodatne sankcije onima koji su odgovorni za suzbijanje iranskih prosvjednika - navedeno je tada u odluci. U međuvremenu su se s takvim stavom EU-a složile te ga kane provoditi zemlje kandidatkinje za članstvo u EU Sjeverna Makedonije, Crna Gora, Albanija, Ukrajina, Republika Moldavija te zemlje EFTA-a Island, Lihtenštajn i Norveška. Na tome popisu zemalja nema BiH i Srbije. Zašto je tako, najodgovornija je ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković. Kada se tome pridoda da je šefica Misije BiH pri Europskoj uniji Emina Merdan kadar SDA, koja je tamo instalirana upravo po želji ministrice Turković, a pomoćnica ministrice vanjskih poslova BiH za multilateralne poslove Šejla Đurbuzović, onda je posve jasno zašto se BiH ponovno svrstala u društvu nedemokratskih režima. Upitan za komentar, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić ističe kako se ovim potezima nanosi nemjerljiva šteta državi BiH. - Nisu samo tijela Ujedinjenih naroda mjesto gdje se BiH ne svrstava uz civilizirane zemlje, kao što je to bilo zadnji put kada smo bili jedina zemlja Europe koja nije osudila kršenje ljudskih prava u Iranu. Istom matricom od ljudi koje je postavio član Predsjedništva imamo negativan skor i pridruživanja stavovima EU-a kada je u pitanju poštivanje ljudskih prava u Iranu. Nije to samo pitanje pridruživanja ruskoj agresiji na Ukrajinu nego i neslijeđenje stavova kada je u pitanju povreda ljudskih prava - kaže Brkić za Večernjak. On kaže kako se ne može kalkulirati oko zauzimanja identičnim stajalištima kao što su ona Europske unije. - Apsolutno ne pomaže ovakav stav, dapače, svrstava nas tamo gdje BiH nije mjesto. Samo 100-postotno svrstavanje uz sve zahtjeve i restriktivne mjere te poteze EU-a ispunjava našu obvezu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Stari Latini rekli bi: Acta, non verba. Po tome će nas suditi u Europskoj uniji - dodaje zamjenik ministra vanjskih poslova. Dodaje kako je posebno neprihvatljivo ovakvo ponašanje jer Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i službena Priština imaju stopostotno usklađena stajališta s Europskom unijom. Uz BiH, politiku ovako dvoličnih odnosa s Unijom ima još samo Srbija. - Treba nam konzistentna vjerodostojna vanjska politika. Kapital malih zemalja ogleda se u vjerodostojnosti. Nažalost, ovim potezom smo ga urušili - istaknuo je.
Vize i Ujguri
Upravo zbog očite potrebe u dokazivanju među zemljama islamskoga svijeta ministrica Turković je u proteklom mandatu inzistirala na promjeni viznoga režima sa Saudijskom Arabijom unatoč stavu Europske unije, o čemu je sustavno manipulirala javnost tvrdnjama kako se hrvatski i srpski dužnosnici tome protive. Pri tome je zanemarivala stajališta Europske unije. BiH se pak opravdano pridružila i osudama kineskoga režima zbog nasilja i kršenja ljudskih prava muslimana Ujgura. Istodobno, ostala je nijema oko Irana. Posjet njegova šefa diplomacije Hosseina Amira-Abdollahiana, koji je dijelio lekcije SAD-u, bio je ujedno najveći šamar BiH.