Navodi kako Hrvatska još uvijek nije odustala od svojih namjera, nego u suštini čeka izborne rezultate i raspodjelu mandata.
"Neprijatelji ove zemlje nisu uspjeli u blokadama i rušenju državnih institucija", izjavio je u intervjuu za televiziju Hayat član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić.
Na početku se dotakao odnosa između Vlade Republike Hrvatske i Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta. Podsjećamo, Vlada Republike Hrvatske je objavila da su ‘dogovorili izmjene Izbornog zakona sa Visokim predstavnikom, ali je sve ‘pokvario’ predsjednik Hrvatske Zoran Milanović svojom retorikom’.
"Nisam siguran da su ove izmjene Izbornog zakona iste kao što je Zagreb želio. Zagreb je želio nešto žešće. Dugo su razgovarali sa Schmidtom. Znali smo da je postojala komunikacija između Plenkovića i Schmidta. Dobro je što je ovo isplivalo. Da se ovo desilo u nekoj drugoj zemlji, ovo bi prvoklasan skandal. Sigurno bi pljuštale i ostavke, ali obzirom na situaciju u BiH, to je vijest koja je ‘normalna’. To je po mom mišljenju veliki propust Schmidta i onih koji stoje iza njega. Mislim da je njegov autoritet u BiH ozbiljno narušen", pojasnio je Komšić.
Komšić tvrdi da je Zagreb u suštini tražio da se definitivno u Izbronom zakonu riješi i pitanje Predsjedništva Bosne i Hercegovine i da se kroz Dom naroda zabetonira mogućnost da neko drugi u Klubu Hrvata može učestvovati u vlasti.
"Mislim da je to čak i Schmidtu i njegovim sponzorima bilo malo previše. Zato su izašli sa diskriminirajućom varijantom. Ljude u BiH su svodili na procente. Mi hoćemo da su svi ljudi isti. To ih je ozbiljno začudilo i odustali su od te varijante, ali je ostala varijanta da se neophodan broj delegata u Domu naroda Federalnog parlamenta sa sadašnjih šest podigne na sedam ili osam. Krajnji cilj je bio potpuno osigurati učešće HDZ-a u vlasti bez obzira na HDZ-ov rezultat. Sjećam se kakva je reakcija stranaca bila kad su vidjeli toliki broj ljudi ispred OHR-a. Nisu smjeli protiv tolikog broja ljudi. Schmidt je prije toga išao u Berlin i tražio je podršku za takva rješenja koja će nametnuti. U Berlinu nisu bili za i on kao ambiciozan političar nije mogao protiv toga", istakao je član Predsjedništva BiH.
Smatra kako će Schmidt poslije izbora sačekati raspodjelu mandata, te će na osnovu toga nametnuti rješenje.
Komšić tvrdi kako će mu olakšati nametanje rješenja, ako više mandata dobiju etničke stranke.
Postoji mogućnost za pokretanje sporova i pred Evropskim sudom za ljudska prava. To što je on Visoki predstavnik ne znači da je njegova moć neograničena kada je riječ o kršenju osnovnih ljudskih prava.
Navodi kako Hrvatska još uvijek nije odustala od svojih namjera, nego u suštini čeka izborne rezultate i raspodjelu mandata.
"Naš odgovor će biti milion potpisa za građansku Bosnu i Hercegovinu. Mi želimo nešto normalno, ono što Schmidt ima u svojoj zemlji. Znamo koliko su nas etničke podjele koštale u BiH. Ako se zabetoniraju etničke podjele, ova zemlja nikad neće biti dio Evropkse unije. Postoji također opasnost, da to bude odličan osnov za disoluciju, odnosno raspad Bosne i Hercegovine. Ne mislimo rizikovat u ovom slučaju. Ova priča će se nastaviti i u težim okolnostima nego sada", naglasio je Komšić.
Dodaje kako ne bi trebali ‘kao noj gurati glavu u pijesak’, te smatra da su Vučićevi planovi još uvijek živi i opasni.
Nemojte da ponovo budemo iznenađeni. Vučićevo i Milanovićevo hodanje po BiH je postavljanje međa za buduće podjele, određivanje teritorija koje treba pripasti susjednim zemljama. To se može posmatrati kao ponižavanje Bosne i Hercegovine. Gledaju nas kao teritoriju i plemena. Naša je obaveza da se tome suprotstavimo i da izgradimo argumentaciju. Novo iscrtavanje mapa znači novi konflikt i to sigurno! Ja sam se opametio što se tiče konflikta, ali nikad nisam odustao od ciljeva 1992. godine, a to je da odbranim ovu zemlju – naveo je Komšić.
Kazao je da ima jako puno ljudi i patriota koji bi branili ovu zemlju.
"Imam utisak da su se u Evropi stvari poremetile. Fašizam koji se krije pod krinkom demokratije počinje da kulja na evropskom kontinentu i da je osnov tog fašizma prema nečemu drugom. Kao što je to bilo prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata sa Jevrejima, sada su takvu ulogu namijenili muslimanima i islamu na evropskom kontinentu. Poseban ‘problem’ je što Bošnjaci imaju državu. Nisu više omeđeni teritorijom, nego imaju državu. To je fašistima trn u oku, jer oni Evropu zamišljaju kao kršćansku tvorevinu. Evropa je trebala da bude slobodan kontinent bez granica, bez razlika među ljudima sa čovjekom u središtu sistema. Kako se sve poremetilo u svijetu, očigledno su fašisti ponovo počeli da isplivavaju na površinu. Dobivaju institucionalnu snagu, pobjeđuju na izborima, ne otkrivam toplu vodu", naveo je Komšić.