"To su procesi koji se jako sporo menjaju i nastaviće se i narednih decenija", navodi Nikitović.
"Rezultati ovogodišnjeg popisa pokazat će da u Srbiji ima sigurno pola miliona ljudi manje nego 2011. godine. To je nešto što već znamo na osnovu vitalne statistike (podataka o umiranju i rađanju) koja se u kontinuitetu prati. Na ovaj broj možemo dodati između 100,000 i 200,000 ljudi koji nisu u zemlji godinu i duže dana. Međutim, i ako dođemo do toga da sada ima 700,000 manje stanovnika nego na prethodnom popisu, taj broj neće biti najdramatičniji podatak, mnogo će alarmantniji biti podaci o tome ko je podneo najveći teret depopulacije odnosno kako su određeni delovi Srbije izgubili ogroman broj stanovnika", kaže za beogradski Danas demograf Vladimir Nikitović, naučni savetnik u Institutu društvenih nauka.
Ako bi se ispostavilo da u Srbiji sada živi 700,000 ljudi manje nego 2011, to bi značilo da zemlja ima najmanji broj stanovnika još od Drugog svjetskog rata.
Nikitović ipak podsjeća da je Srbija u “depopulaciji već 20 godina, 30 godina smo u negativnom prirodnom priraštaju”.
"To su procesi koji se jako sporo menjaju i nastaviće se i narednih decenija", navodi Nikitović.
Sagovornik Danasa dodaje i da će migracije nastaviti da teku svojim tempom, pogotovu u situacijama kada države koje su glavne destinacije za ljude sa ovih prostora – poput Njemačke – rade na tome da privuku radnu snagu koja im nedostaje.
Problem je međutim činjenica što popis nekada više nekada manje precizno uspije da predstavi stvarno stanje stvari u ovoj oblasti, pa kako Nikitović kaže, treba sa rezervom i uzeti konačne podatke.
"Popisivač treba da popiše ljude koji nisu tu duže od godinu dana na osnovu izjava članova domaćinstva, a uvek je klizav teren kada se oslanjate na nečiju izjavu. Takođe – negde su cele porodice otišle, pa nema ko da pruži podatke. U prošlom popisu imali smo 300 i nešto hiljada ljudi koji su bili odsutni iz zemlje duže od godinu dana, a 2002. godine taj broj je iznosio preko 400,000 što se nije pokalpalo sa podacima iz statistike glavnih destinacija gde ljudi iz Srbije odlaze", navodi Nikitović.
Sagovornik Danasa očekuje i da će popis pokazati da su regioni koji su i u prethodnom periodu gubili najviše stanovnika nastavili u istom depopulacionom pravcu.
On stoga podseća na podatke do kojih se došlo u nedavno urađenoj studiji "Ljudski razvoj kao odgovor na demografske promene", a gdje je pokazano da će do polovine vijeka Beograd izgubiti 3,8 odsto stanovnika, Vojvodina 19,4 odsto, Južna i Istočna Srbija ostaće bez 33,4 odsto a Jugoistočna Srbija preko 40 odsto stanovnika.
"Ako se nastave postojeći trendovi u stopama rađanja i doživljenja (što podrazumeva njihovo blago poboljšanje), 18 od 25 oblasti u Srbiji bi do 2100. godine izgubilo više od polovine svog stanovništva…. Borska oblast bi čak dočekala kraj ovog veka bez mladog stanovništva, što je već sada slučaj sa nekim naseljima u tom području. Čak i kada bi se ostvario scenario visokog fertiliteta, koji podrazumeva idealno sprovođenje politika usmerenih ka povećanju broja rođenih, u 12 od 25 oblasti bi se broj stanovnika više nego prepolovio do 2100. godine", konstatuje takođe izveštaj.
"To je ono što bi zapravo trebalo najviše da zabrine. Delovi zemlje u koje se ne ulaže, ili koji se samo iskorišćavaju, ostaju bez ljudi. Neravnomeran ekonomski razvoj uvek prati ovakva demografska slika", zaključuje Nikitović.
Kako je u regionu?
Nedavno su objavljeni rezultati popisa u Hrvatskoj i oni su pokazali da je država ima 3.871.833 stanovnika, što je za 413.056 osoba odnosno skoro deset posto manje nego 2011. godine.
Popis je pokazao i da je gledano po nacionalnoj strukturi u Hrvatskoj porastao broj Hrvata a da je smanjen broj Srba.
Udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63 posto, Srba 3,20 posto, Bošnjaka 0,62 posto, Roma 0,46 posto, Italijana 0,36 posto i Albanaca 0,36 posto… Pre deset godina u Hrvatskoj je živjelo 90,42 posto Hrvata i 4,36 posto Srba.
