logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo
star Bookmark: Tag Tag Tag Tag Tag
Bosnia and Herzegovina

Iz NATO-a o MAP-u: Sada je na Bosni i Hercegovini da odluči

Povodom upita novinarke "Dnevnog avaza" iz sjedišta NATO-a u Briselu stigao je odgovor na sve češće izjave dužnosnika SNSD-a, posebno Milorada Dodika, predsjednika Predsjedništva BiH, da neće podržati usvajanje Godišnjeg nacionalnog programa i zagovarati suradnju NATO-a kroz IPAP program.

- Bosna i Hercegovina je zatražila da se pridruži Akcijskom planu za članstvo u 2009. i 2010. godini. Na sastanku u Talinu 2010. godine, ministri vanjskih poslova NATO-a prihvatili su taj zahtjev i složili se ponuditi MAP zemlji. Na istom su sastanku ministri vanjskih poslova uskratili praktično sredstvo - Godišnji nacionalni program - kroz koji se provodi MAP.

U cilju jačanja potpore Bosni i Hercegovini, ministri vanjskih poslova NATO-a izrazili su spremnost da prihvate podnošenje prvog godišnjeg nacionalnog programa zemlje (ANP) u decembru 2018. godine.

ANP je nacionalno razvijen i nacionalni je dokument koji omogućuje NATO-u pružiti dublju i usmjereniju potporu reformama u područjima kao što su obrambene sposobnosti, regionalna sigurnost, spremnost na katastrofe i odaziv, te interoperabilnost oružanih snaga.

Sada je na Bosni i Hercegovini da odluči hoće li prihvatiti ovu ponudu za podnošenje ANP-a. NATO u potpunosti poštuje suverenitet i neovisnost Bosne i Hercegovine. NATO ne prisiljava nikoga na suradnju, a naši partnerski programi prilagođeni su potrebama i zahtjevima svakog pojedinog partnera.

Godišnji nacionalni program (ANP) je dokument usmjeren na sveobuhvatne demokratske, sigurnosne i obrambene reforme, koje svake godine razvija zemlja partner u dogovoru s NATO-om. ANP je dokument u državnom vlasništvu. Godišnju procjenu napretka u reformama provode osoblje NATO-a, dogovoreno od strane 29 saveznika NATO-a, i razgovaraju s dotičnim partnerom. Godišnji nacionalni planovi obuhvaćaju političke, ekonomske, obrambene, resursne, sigurnosne i pravne aspekte - stoji u odgovoru zvaničnika NATO-a.

Na pitanje kakve su razlike između MAP-a i IPAP-a i odgovorili su:

- Akcijski plan za članstvo (MAP) je NATO-ov program savjetovanja, pomoći i praktične pomoći prilagođen individualnim potrebama zemalja koje se žele pridružiti Savezu. Sudjelovanje u MAP-u ne prejudicira nikakvu odluku Saveza o budućem članstvu.

Što se tiče svih odluka NATO-a, Sjevernoatlantsko vijeće donosi sve odluke o novim članovima na temelju konsenzusa. MAP proces osigurava usredotočen i iskren mehanizam povratnih informacija o napretku zemalja kandidata u njihovim programima. To uključuje i političke i tehničke savjete i podršku u reformskim naporima, kao i godišnje sastanke između svih članica NATO-a i zemlje kandidata na razini Sjevernoatlantskog vijeća radi procjene napretka. Tijekom cijele godine, sastanci i radionice s civilnim i vojnim stručnjacima NATO-a omogućuju raspravu o širokom rasponu pitanja.

Individualni partnerski akcijski planovi (IPAP-ovi) otvoreni su za zemlje koje imaju političku volju i sposobnost za produbljivanje odnosa s NATO-om, bez navedenog cilja da postanu članovi organizacije. IPAP-ovi su osmišljeni tako da objedine sve različite mehanizme suradnje kroz koje zemlja partner stupa u interakciju sa Savezom, čime se fokus aktivnosti usmjerava na bolju podršku njihovim domaćim reformskim naporima.

IPAP bi trebao jasno odrediti ciljeve saradnje i prioritete reforme pojedinačne zemlje partnera i osigurati da različiti mehanizmi koji se koriste direktno odgovaraju tim prioritetima. To je partnerski alat koji omogućuje NATO-u pružanje usredotočenih savjetovanja o obrani i sigurnosti vezanih za zemlju i, kada je to prikladno, većih političkih i institucionalnih reformi.

Intenzivirani politički dijalog o relevantnim pitanjima može biti sastavni dio IPAP procesa. Nadalje, IPAP-ovi također olakšavaju koordinaciju bilateralne pomoći koju pružaju pojedini saveznici i partnerske zemlje, kao i koordiniranje napora s drugim relevantnim međunarodnim institucijama. Obuhvaćeni ciljevi spadaju u opće kategorije političkih i sigurnosnih pitanja; obrambena, sigurnosna i vojna pitanja; javne informacije; znanost i okoliš; planiranje za slučaj civilnih vanrednih stanja; te administrativna, zaštitna i resursna pitanja.

NATO i brojne partnerske zemlje dogovorili su IPAP-ove (od kojih su neki kasnije imali ANP-ove ili se pridružuju NATO-u): Gruzija, Azerbejdžan, Armenija, Kazahstan, Moldavija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Srbija - stoji u pojašnjenju.

(Vijesti.ba / Avaz)

All rights and copyright belongs to author:
Themes
ICO