Bosnia and Herzegovina
This article was added by the user . TheWorldNews is not responsible for the content of the platform.

PREDSJEDNIK SLOVENIJE DIREKTNO: 'Nikakva nova blokovska linija podjela ne smije ići kroz BiH!'

"Slovenija je veoma svjesna krhkosti dejtonskog mira, jer situaciju prati izbliza. Naša zadaća je i to da upozoravamo naše partnere u EU na značaj proširenja EU", kaže Pahor.

Predsjednik Slovenije Borut Pahor sve češće i glasnije govori o potrebi proširenja Evropske unije, a posebno akcentira da je neophodno da se BiH dodijeli kandidatski status. Ponovio je to u intervjuu za Novinsku agenciju Patria gdje je vrlo precizno utvrdio da prema njegovoj ocjeni Bosni i Hercegovini treba dodijeliti status kandidata bez posebnih uslova.

Uputili ste pismo predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu još u januaru ove godine, u kojem pozivate na brži proces proširenja na Zapadni Balkan, da li je bilo eventualnih odgovora i koliko je realno da se nešto takvo desi, uzimajući u obzir naprimjer stav Brisela prema Sjevernoj Makedoniji?

Po mojoj ocjeni Bosni i Hercegovini treba dodijeliti status kandidata bez posebnih uslova. Europsko vijeće je u junu na inicijativu Slovenije i nekoliko država koje imaju slično mišljenje napravilo korak u tom smjeru i Bosnu i Hercegovinu pozvalo da ispuni barem neke od 14 zahtjeva, prvenstveno one koji se tiču vladavine prava i borbe protiv korupcije. 

Po mojoj ocjeni bez te inicijative za dodjeljivanje statusa kandidata BiH vjerovatno ne bi uopšte došlo do takve rasprave i zaključaka. Zato je potrebno tu situaciju sada iskoristiti što je više moguće. Svako mora obaviti svoj posao.

Veoma je važno da lideri u Bosni i Hercegovine urade što je moguće više da se olakša obnova rasprave o BiH koja se očekuje na jesen. Što se tiče stava Europske unije prema Sjevernoj Makedoniji, iskreno pozdravljam odluku Europskog vijeća da započne pregovore sa tom zemljom i sa Albanijom. 

S posebnom pažnjom govorite o Bosni i Hercegovini. Naročito u svjetlu agresije Rusije na Ukrajinu i efekata rata na evropsku sigurnost, apsolutno je jasna važnost Evropske unije kao garanta sigurnosti i stabilnosti, no, koliko je Evropska unija pokazala se spremnom zaštititi se od ruskih utjecaja, ako znamo da sarađuju sa zvaničnicima Srbije, pa i BiH koji su jasno označeni kao ruski igrači na Balkanu?

Ruska agresija na Ukrajinu ima neposredne sigurnosne implikacije na cijelu regiju Zapadnog Balkana, a posebno na BiH. Sasvim je moguće da rat u Ukrajini dovede do nove blokovske podjele svijeta, a vrlo je važno da linija podjele između ova dva bloka ne ide kroz BiH. Gdje će biti postavljena eventualna linija podjele između političkog zapada i istoka u mnogome zavisi od postupanja Srbije. Kao prijatelj Srbije, iskreno želim da i ona bude na zapadnoj strani ove moguće linije podjele. To je ključno pitanje za njihovu sigurnosnu, političku, ekonomsku i socijalnu budućnost. Razumijem da takva odluka nije jednostavna, jer u Srbiji postoji velika naklonjenost Rusiji. Mislim da nema ništa loše u tome da EU ulaže u europsku perspektivu Srbije. Takva perspektiva bi znatno olakšala europsku budućnost BiH.

Zapravo, koliko je realno očekivati napredak BiH na putu ka EU, dok Milorad Dodik, pa i Dragan Čović, kao destruktivne sile u BiH i dalje su legitimni partneri i pregovarači kako u BiH, tako i u Briselu?

Lideri u BiH imaju veliku odgovornost. Oni se moraju pobrinuti za mir, stabilnost i razvoj svoje države. U tome im možemo pomoći, ali ne možemo obaviti sve zadatke umjesto njih. Europska unija ne bira lidere u BiH, to je stvar građana BiH. Sa vođama se posavjetuje, razgovara i pregovara. Volio bih da velika većina ljudi u BiH vjeruje u evropsku perspektivu i da od vođa očekuju da je uspješno implementiraju.

Planirate li neku posjetu BiH, i možete li konkretnije reći šta se dešavalo u Turskoj, tokom vaše posjete, koliko se ozbiljno govorilo o podršci BiH i na koji način bi ona trebala biti realizirana?

Sredinom septembra bit ću domaćin samita lidera inicijative Brdo–Brijuni u Sloveniji, kojem će prisustvovati i sva tri člana Predsjedništva BiH. Nadam se da će njihova posjeta Sloveniji biti prilika i za produbljeni bilateralni razgovor o situaciji u BiH.

O tome razgovaram sa svim relevantnim vođama u Evropi, uključujući predsjednika i mog prijatelja Erdogana. Pored rata u Ukrajini, najviše pažnje smo u nedavnom razgovoru posvetili mirnoj i sigurnoj budućnosti Bosne i Hercegovine i cijelog Zapadnog Balkana. Međutim, neki lideri možda potcjenjuju to pitanje mira i sigurnosti na Zapadnom Balkanu.

Razumijem da su usredotočeni na Ukrajinu, ali pokušavam da im objasnim da je Zapadni Balkan na neki poseban način u suštini dio iste priče. Volio bih kada bi EU bolje razumjela te stvari, obratila pažnju na njih i ubrzala proces proširenja. Sada je, međutim, postalo jasno da se radi o prvorazrednom geopolitičkom pitanju.

Očigledno je da rastu nacionalizam i tendencije promjene granica, a sve to dovodi do još veće nestabilnosti, što ugrožava sigurnost ne samo BiH i njenog neposrednog susjedstva, već i Evropske unije. Kako Slovenija vidi aktuelnu geopolitičku situaciju i da li je eventualno mogla učiniti više za BiH tokom svog predsjedavanja EU?

Slovenija je veoma svjesna krhkosti dejtonskog mira, jer situaciju prati izbliza. Naša zadaća je i to da upozoravamo naše partnere u EU na značaj proširenja EU. To je jedna od namjena inicijative Brdo–Brijuni, čiji lideri će se 12. 9. sastati se u Sloveniji. Lideri te inicijative su prije šest godina prvi put jasno i jednoglasno upozorili da je proširenje prvorazredno geopolitičko pitanje. EU je time što je dodijelila status kandidata za članstvo Ukrajini i Moldaviji potvrdila da razmišlja strateški.

Ali u slučaju Zapadnog Balkana do sada nije bila sposobna tako razmišljati. I EU ima svoje probleme, unutrašnje i vanjske. Trudim se da Europska unija Zapadni Balkan vidi kao priliku, a ne kao problem. Slovenija će u tom pogledu dati sve od sebe. 

Vezane vijesti