RAT UŽIVO: Proruske vlasti objavile prve rezultate referenduma o aneksiji

• Vijesti

• Prije 3 min  Prije 1 min

• 8

Proruske vlasti četiri ukrajinske pokrajine pod nadzorom Rusije objavile su da se prema prvim rezultatima referenduma za pripojenje Rusiji izjasnilo 96 posto birača, javljaju ruske agencije. Vlasti svake od četiri regije - Luhanska, Donjecka, Hersona i Zaporožja - potvrdile su da se "za" pripojenje Rusiji izjasnilo između 96 i 98 posto birača na referendumima, koje je međunarodna zajednica nazvala "lakrdijom". Podaci o tako visokom izjašnjavanju za aneksiju temelje se na 20 do 27 posto glasova, javljaju agencije Ria Novosti, Tass i Interfax, prenosi agencija AFP.

Kremlj je objavio da ne odbacuje mogućnost da je šteta na plinovodima Sjeverni tok u Baltičkom moru nastala sabotažom, dok Europska komisija kaže da je preuranjeno nagađati o uzroku curenja plina u dva plinovoda koja su namijenjena za dopremu plina iz Rusije u Europu.

Putin je kazao da Rusija želi spasiti ljude na okupiranim teritorijima. Danas, podsjetimo, završavaju takozvani referendumi o otcjepljenju četiri ukrajinske regije i priključenju Rusiji. "Spašavanje ljudi na teritorijima na kojima se održava ovaj referendum... u središtu je pozornosti našeg cijelog društva i cijele zemlje", rekao je Putin. On će vjerovatno najaviti službeno pripajanje okupiranih regija Ukrajine Rusiji za nekoliko dana, saopćilo je jutros ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva.

Rusko ministarstvo obrane kazalo je da neće tražiti izručenje ruskih državljana koji su pred mobilizacijom za rat u Ukrajini izbjegli u inozemstvo.

U Poljskoj je svečano otvoren strateški Baltički plinovod, kojim će od 1. listopada poteći plin iz Norveške u Poljsku i susjedne zemlje, priopćila je Europska komisija.

Globalna prehrambena kriza rezultat je "predatorske politike" Zapada, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin.

Ruski predsjednik danas je na sastanku s dužnosnicima rekao da su i ruski farmeri među Rusima koje mobiliziraju za rat protiv Ukrajine, javlja Reuters.

Rusija je najveći svjetski izvoznik pšenice, a jesen je za ruske poljoprivrednike važna sezona jer kreće sjetva zimske pšenice za žetvu sljedeće godine. Zimska sjetva već značajno kasni zbog obilnih kiša.

"Želim se obratiti i regionalnim čelnicima te čelnicima poljoprivrednih poduzeća. U sklopu djelomične mobilizacije pozivi stižu i poljoprivrednim radnicima. Njihove obitelji treba podržati i molim vas da obratite posebnu pažnju na taj problem", rekao je Putin u razgovoru s poljoprivrednim dužnosnicima koji je emitiran na ruskoj državnoj televiziji.

Njemačka policija prestražila je megajahtu usidrenu na sjeveru zemlje u sklopu istrage ruskog oligarha za kojeg se sumnja da je upleten u pranje novca, objavio je ured državnog tužitelja u Frankfurtu.

Kako javlja Spiegel, megajahta pripada Ališeru Usmanovu, oligarhu koji se nalazi na europskom popisu sankcioniranih. Prošlog tjedna policija je pretražila njegova imanja. 

Usmanov ured odbacio je optužbe kao "neutemeljene i klevetničke". 

Tužitelji sumnjaju da je ruski oligarh u periodu od 2017. do 2022. oprao milijune eura u financijskim transakcijama kako bi prikrio porijeklo novca koje potječe od kaznenih djela, prvenstveno izbjegavanja plaćanja poreza. 

Forbes procjenjuje bogatstvo Usmanova na oko 14.6 milijardi dolara, a istražitelji su o njemu otvorili dvije odvojene istrage.

Megajahta pod imenom Dilbar duga je 156 metara te je prošlog tjedna bila usidrena u njemačkoj luci Bremerhaven, javlja Sky News.

ESTONIJA održava vježbe obrambene spremnosti za 2800 rezervista čija je svrha uvježbavanje funkcioniranja pričuvne vojske. "Ne postoji izravna sigurnosna prijetnja Estoniji", kažu iz estonskog ministarstva obrane.

DOK traju referendumi na ukrajinskom teritoriju pod kontrolom ruske vojske, ruska televizija priprema građane na proširenje države.

Danska premijerka je danas rekla kako je "teško zamisliti" curenje plina iz plinovoda Sjeverni tok slučajno.

Ranije je curenje plina izazvano oštećenima nazvala "vrlo zabrinjavajućim", dodavši kako curenje "naglašava hitnog povećanja energetske sigurnosti Europe".

Europska komisija pomno prati razvoj događaja s oštećenjima na plinovodima Sjeverni tok 1 i 2 te zasad ne vidi nikakav utjecaj na sigurnost opskrbe Europe, rekao je danas glasnogovornik EK.

"U ovoj fazi vrlo je preuranjeno nagađati o tome koji su uzroci... Zemlje članice razmatraju ovo pitanje, ostat ćemo u bliskom kontaktu s njima, ali stvarno nije trenutak za nagađanje", kazao je na redovitoj tiskovnoj konferenciji.

Vaktang Gomelauri, ministar unutarnjih poslova Gruzije, u razgovoru za rusku prorežimsku agenciju rekao je kako Gruzija "nema razloga zatvoriti granicu s Rusijom i zabraniti ulaz Rusima".

Zanijekao je informacije prema kojima je od početka mobilizacije u Rusiji u Gruziju pobjeglo oko 250.000 ruskih državljana.

"Toliko ih nije stiglo, ne znam otkud stižu te brojke. Prije 4-5 dana imali smo oko 5-6 tisuća dolazaka. Sad je taj broj narastao na 10.000", rekao je Gomelauri.

PREDVODNIK demokršćanske oporbe u Bundestagu i predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz kritizirao je dio ukrajinskih izbjeglica zbog iskorištavanja njemačkog socijalnog sustava.

Dmitri Peskov, glasnogovornik Vladimira Putina, danas je rekao da su oštećenja na plinovodima Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 možda nastala kao posljedica sabotaže.

Podsjetimo, danas je operator Sjevernog toka, kompanija Sjeverni tok AH, objavila da je na ta dva plinova zabilježeno "oštećenje bez presedana", a Švedska je objavila kako plin curi iz oba plinovoda u Baltičko more.

"Trenutno ne možemo isključiti nijednu opciju", rekao je Peskov odgovarajući na pitanje je li sabotaža uzrok oštećenja na plinovodima.

Dodao je da je Kremlj "vrlo zabrinut" zbog situacije s plinovodima, koja zahtijeva "hitnu istragu" jer se radi o problemu energetske sigurnosti za "cijeli kontinent". 

Andrij Jermak, šef ureda ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, na Twitteru je objavio da bi se mobilizirani Rusi koji budu poslani na bojišnicu u sklopu mobilizacije najavljene prošlog tjedna trebali predati prvom prilikom. 

"Mobilizirani Rusi koji se predaju imaju šansu spasiti svoje živote. Svi ostali je neće imati", napisao je Jermak.

  Kako bi Zapad odgovorio na rusko korištenje nuklearnog oružja? "Možemo potopiti Crnomorsku flotu u jednom danu"

Umirovljeni britanski general i bivši zapovjednik Glavnog stožera britanske vojske, Richard Dannatt, u razgovoru za Sky News analizirao je kako bi Zapad mogao vojno odgovoriti na moguće rusko korištenje nuklearnog oružja.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je, podsjetimo, prošlog tjedna rekao da "ne blefira" kad se radi o korištenju svog oružja u ruskom arsenalu kao odgovor na "prijetnje i provokacije"

"Imamo krajnje sofisticirano i izuzetno moćno konvencionalno oružje na raspolaganju", rekao je Dannatt, pa dodao: "Ako Rusi upotrijebe nuklearno oružje, naravno da imamo opciju odgovoriti na isti način, ali imamo i konvencionalna oružja goleme snage koja možemo iskoristiti. Da se trenutno nalazim na nekom od ruskih brodova u Crnom moru, ne bih mirno išao na spavanje".

"Potpuno je moguće da bismo moglo potopiti cijelu rusku Crnomorsku flotu ako tako odlučimo", rekao je Dannatt, pa komentirao referendume u okupiranim područjima Ukrajine o pripojenju Rusiji.

"Putin će vrlo vjerojatno tvrditi da je narod samostalno odlučio o pripojenju Rusiji. Znamo da ne postoje nikakvi neovisni promatrači na tim izborima, da su lažni. To je naprosto varka. Mislim da neće ništa promijeniti na terenu", rekao je umirovljeni general.

"Pitanje je do koje je mjere Putin spreman podržati svoju retoriku, jer Moskva tvrdi da će svim raspoloživim sredstvima braniti regije koje se odluče pripojiti Rusiji", rekao je, pa dodao: "I tu se vraćamo na uvijenu ili ne tako uvijenu prijetnju nuklearnim oružjem. I to očit jest zabrinjavajuće. Znamo da postoji ta prijetnja nuklearnim ratom, kojoj se Putin s vremena na vrijeme vraća kako bi, razumljivo, zastrašio Zapad".

Komentirao je i prosvjede u Rusiji koji su izbili nakon što je Putin najavio mobilizaciju za rat u Ukrajini.

"Ljudi u Rusiji sad pozorno gledaju prema Putinu, ne samo oni koji su protiv rata, nego i oni koji su radikalniji koji su direktno protiv Putina jer mu rat ide tako loše. Postoje ultranacionalisti koji bi mogli odlučiti da je došlo vrijeme za državni udar kako bi ga se riješili upravo zato što mu ide tako loše i jer sramoti Rusiju. Naravno, ako se to dogodi, pitanje je tko bi došao nakon njega i bi li bio išta bolji. Nažalost, bojim se da je odgovor na to pitanje vjerojatno niječan", rekao je Dannatt.

SKUPINA zemalja EU, među kojima je i Hrvatska, traži od Europske komisije da se ograniči veleprodajna cijena plina. Navode da će to smanjiti inflantorni pritisak koji je "neodrživ".

KAZAHSTAN predsjednik rekao je da će zaštititi Ruse koji bježe u Kazahstan kako bi izbjegli vojnu mobilizaciju koja je u tijeku u Rusiji zbog slanja pojačanja u rat u Ukrajini.

Švedske pomorske vlasti izdale su obavijest kojom upozoravaju na curenje ruskog plina iz plinova Sjeverni tok 1 u švedskim i danskim teritorijalnim vodama. Upozorenje je objavljeno nedugo nakon što je otkriveno da plin curi iz iz plinovoda Sjeverni tok 2.

"Plin curi na dva mjesta iz Sjevernog toka 1. Jedno je u švedskom gospodarskom pojasu, a drugi u danskom. Radi se o dvije lokacije koje su vrlo blizu jedna drugoj", rekao je za Reuters glasnogovornik Švedske pomorske administracije (SMA).

Plin curi sjeveroistočno od danskog otoka Bornholm, rekao je glasnogovornik. Uzrok curenja zasad nije poznat. "Pozorno pazimo kako bismo osigurali da se nijedan brod ne približi previše mjestu curenja plina", rekao je glasnogovornik.

Sinoć su, podsjetimo, danske vlasti pozvale brodove da se drže podalje od lokacije curenja plina jugoistočno od Bornholma nakon što je otkriveno da plin curi iz plinovoda Sjeverni tok 2 u Baltičko more.

Operater plinske mreže Sjeverni tok AG objavio je da su tri plinovoda sustava Sjeverni tok pretrpjela "oštećenja bez presedana" u samo jednom danu.

Operater je također objavio da je "nemoguće procijeniti kad će kapacitet sustava biti vraćen u funkciju".

10.00 "Ispod svakog jastuka je granata", u Harkivskoj oblasti okupatori miniraju kuće i škole, javljaju ukrajinski mediji.

09.00 Medvedev: Rusija ima potpuno pravo upotrijebiti nuklearno oružje

"Ako prijetnja Rusiji prijeđe utvrđenu granicu opasnosti, morat ćemo odgovoriti. Bez ičijeg dopuštenja, bez dugih konsultacija. I to definitivno nije blef", piše bivši predsjednik i premijer Rusije Medvedev.

8.00 Oružane snage Ukrajine uništile su rusku baržu i tri sistema "Pancir", javlja Glavni stožer ukrajinskevojske.

07.30 Rusi su ispalili gotovo 90 granata u regiji Dnjepropetrovsk, javljaju ukrajinski mediji.

07.00 Britansko ministarstvo odbrane objavilo je najnoviji izvještaj svojih obavještajaca o situaciji u Ukrajini. U njemu se navodi kako bi se ruski predsjednik Vladimir Putin u petak 30. septembra trebao obratiti ruskom parlamentu, te kako "postoji realistična vjerovatnost da će Putin iskoristiti obraćanje kako bi formalno najavio aneksiju okupiranih regija Ukrajine".

Referendumi koji se trenutno odvijaju u okupiranim regijama Ukrajine trebali bi završiti danas.

Ruski lideri nadaju se da će najava aneksije okupiranih teritorija biti percipirana kao uspjeh "specijalne vojne operacije" (kako službena Moskva naziva invaziju na Ukrajinu) te će konsolidirati podršku javnosti sukobu, stoji u izvještaju. No, tu nadu će vjerojatno potkopati svijest ruske javnosti o nedavnim porazima ruskih snaga na bojišnici i značajan nemir kojeg je izazvala najava djelomične mobilizacije, tvrde britanski vojni obavještajci.

06.00 Glavni Putinov propagandist Vladimir Solovjov i voditeljica RT-a Margarita Simonjan u većem dijelu emitiranja državne TV emisije Nedjeljna večer s Vladimirom Solovjovom žalili su se na probleme s mobilizacijom. "Na mom i Margaritinom telefonu čuju se panični pozivi što pokazuje da je velik broj uključenih ljudi zaboravio raditi svoj posao", rekao je Solovjov.

Simonjan je dodala da je nakon slušanja Putinove najave i naknadne poruke ruskog Ministarstva obrane stekla dojam da samo ljudi s prethodnim vojnim iskustvom podliježu mobilizaciji, ali to nije bio slučaj. Voditeljica RT-a rekla je da poznaje mnogo ljudi s ratnim iskustvom, no nitko od njih nije dobio poziv.

Ljuto je prepričala brojne slučajeve u kojima su među prinovama bili studenti, ljudi izvan dobne granice, teško bolesni, brijači, učitelji, glazbenici, samohrane majke s dvoje male djece. Među ljudima koji su bili obuhvaćeni mobilizacijom, Solovjov i Simonjan ispričali su da su vidjeli informacije o regrutima od čak 62 i 59 godina.