Croatia

Stockholmski sindrom upravlja Stipom Mesićem, a koliko je ljudi postalo žrtvom Mesićeva sindroma?

Screenshot

Stjepan Mesi훶 jedan je od najvjernijih svjedoka titoizma. I jedna od najve훶ih figura postmoderne Hrvatske. Nedavno je za Radio Slobodnu Europu rekao kako je Tito najve훶a li훾nost svih naroda SFRJ. Tako휃er bi trebao biti i najve훶i Hrvat. Drugom prilikom negirao je da je Kri탑ni put istinit i da je to najve훶i zlo훾in. Mesi훶 je za Dan mladosti 2019. godine 훾ak bio govornik u Kumrovcu. Njegovi postupci i njegova retorika uvijek su bili u suprotnosti s tekovinama titoisti훾kog mar큄alata, da bi poslije i nesvjesno postao 탑rtva stockholmskog sindroma: perverznog osje훶aja u kojem se 탑rtva ve탑e za agresora i postaje mu nepokolebljivo odana. Da je to istina, otkriva i pogled na najtraumati훾niju to훾ku Mesi훶eve biografije: predstavio ju je sam. U 70-im godinama bio je 탑rtva Maspoka, sru큄en je sa svih funkcija (bio je zastupnik u parlamentu) i zatvoren.

Na pitanje novinara za큄to je osu휃en na zatvor, odgovorio je: “훻ujte, to bi sada bilo smije큄no. Ja sam rekao recimo: Neka se uz va큄u vatru sam vrag grije, samo da vatru ne gasi. Na koga sam ja mislio da gasi vatru, pitao je sud. Zvali su i svjedoke. Ali nije bilo ni jednog materijalnog dokaza“. Novinar ga je zapanjeno upitao: “Zbog toga ste osu휃eni?” Mesi훶 ka탑e “da”, a u isto doba rekao je jo큄 jednu re훾enicu. “Hrvati su iskr훾ili put do Jadrana sabljom u ruci, a drugi su do큄li ili na큄om dobrotom ili na큄om naivno큄훶u. Sud je opet zvao svjedoke da svjedo훾e o tome 큄to misle 큄to sam ja mislio, ka탑e Mesi훶. I stvara zaklju훾ak: “To je otprilike dovoljno da dobijem dvije godine i dva mjeseca“.

Mesi훶 se tim pona큄anjem potpuno kre훶e u podru훾ju Kunderina romana “힋ala”. Krajem 훾etrdesetih godina u sovjetskoj guberniji 훻ehoslova훾koj, glavni lik napisao je razglednicu svojoj tinejd탑erskoj ljubavi ispri훾av큄i nevin vic, poput Mesi훶a. “Optimizam je opijum za ljude! Zdrav duh udara glupo큄훶u. 탐ivio Trocki!” Ali posljedice 큄ale su do탑ivotne. Izba훾en je iz komunisti훾ne partije i mora prestati studirati na sveu훾ili큄tu. Odlazi u vojnu slu탑bu, gdje mu nije dopu큄teno nositi oru탑je. Ludvik postaje “parija”, odmetnik i vje훾ni disident. Ista bi se stvar dogodila s Mesi훶em: da nije pao Berlinski zid, on bi nestao u anonimnosti. Postao bi ne-osoba kao i tisu훶e prije njega i uz njega. Kao Ludvik.

Ali jo큄 gore: Mesi훶 je krajem 큄ezdesetih godina po훾eo s izgradnjom prve privatne tvornice u Jugoslaviji. Tito ga je na osnovi toga optu탑io da u zemlju dovodi kapitalizam. Mesi훶 je etiketiran, dobio je do탑ivotnu anatemu. Prestala je kada je titoizam izgubio politi훾ku snagu.

Ali 탑rtva stockholmskog sindroma obo탑ava svog mu훾itelja. Tako je na pozornicu povijesti do큄ao zara탑en izvornom bole큄훶u. A svaka bolest koja se ne lije훾i s vremenom eskalira. Tako je i sa stockholmskim sindromom. Danas, deset godina nakon zavr큄etka predsjedni훾kog mandata, on o titoizmu ne govori kao o totalitarnom sustavu, nego kao o sustavu politi훾kog unitarizma.

Mesi훶 je izuzetno inteligentan 훾ovjek: ako pogledate njegovo svjedo훾enje protiv Milo큄evi훶a u Haagu, vidjet 훶ete kako je retori훾ki vje큄t. Dakle, definiranje titoizma kao unitarizma je namjerna pogre큄ka koja je tako휃er logi훾no kontradiktorna. Unitarizam je (prisilno) objedinjavanje razlika u ekonomskom, kulturnom i administrativno-politi훾kom smislu. Za Kraljevinu Jugoslaviju se ka탑e da je bila unitarna.

Ali Stjepan Mesi훶, poput Kunderina heroja Ludvika, nije bio 탑rtva unitarizma. 힋ala nije nimalo 큄tetila unitarnom modelu dr탑ave. Izricanje presude Mesi훶u i junaku Kunderina romana bilo je mogu훶e samo zato 큄to je sustav bio totalitaran. Ovo je zajedni훾ki nazivnik koji je povezivao 훻ehoslova훾ku s kraja 40-ih i SFRJ s kraja 60-ih. Bile su to totalitarne dr탑ave koje su ljude osu휃ivale na zatvor, iako nisu postojali materijalni dokazi (kao 큄to Mesi훶 isti훾e u svom slu훾aju). Ali pravi zatvor za zatvorenika u totalitarnom sustavu dolazi tek nakon 큄to odslu탑i kaznu. Tada se sva vrata zatvaraju. To je iskusio Ludvik, pa tako i Stjepan Mesi훶. Zato je SFRJ i bila totalitarna diktatura po svim kriterijima: imala je jednopartijski sustav koji je vodio diktator, kontrolu nad svim propagandnim i javnim informacijskim medijima, sredi큄nju kontrolu i kontrolu ekonomije, pokrivala je svako podru훾je ljudskog 탑ivota, policija je sankcionirala svakoga tko je napravio i najmanju pogre큄ku, 훾ak se i 큄alio kao 큄to su to 훾inili Stipe Mesi훶 i Kunderin Ludvik.

Ali bolest stockholmskog sindroma uspostavlja Stjepana Mesi훶a kao objektivni fakt u pitanju koje je pogubno za Republiku Hrvatsku. Kako? Koliko je ljudi koji 탑ive ili su 탑ivjeli me휃u nama postalo 탑rtvom Mesi훶eva sindroma?

Komentari odra탑avaju stavove njihovih autora, ali ne nu탑no i stavove portala Dnevno.hr. Molimo 훾itatelje za razumijevanje te suzdr탑avanje od vrije휃anja, psovanja i vulgarnog izra탑avanja. Portal Dnevno.hr zadr탑ava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog obja큄njenja.