Montenegro

Impresivno pravno naslijeđe sutkinje Rut Bejder Ginsburg

Sutkinja američkog Vrhovnog suda Rut Bejder Ginsburg (Ruth Bader Ginsburg), koja je preminula u 87. godini, ostavila je impresivno pravno naslijeđe borbom protiv rodne diskriminacije, ali i prazninu u instituciji u osjetljivom trenutku uoči predsjedničkih izbora u novembru, pišu svjetski mediji.

Nepokolebljivo uvjerenje u društveni napredak

Sutkinja Vrhovnog suda Rut Bejder Ginsburg posvetila je svoj život prkošenju i uklanjanju institucionalizovane rodne diskriminacije, kako u svoje ime, tako i u ime svih ljudi, napisao je urednički tim Vašington posta (The Washington Post).

Amerika u kojoj se Rut Bejder Ginsburg rodila prije više od 87 godina bila je zemlja u kojoj su dominirali muškarci – do stepena koje današnje generacije ne mogu ni zamisliti, napisao je list. Dok su se sva profesionalna zanimanja odnosila samo na muškarce, brak i rađanje djece bila je pretpostavljana sudbina svake djevojke.

Današnja Amerika gdje žene lete borbenim avionima, čine četvrtinu američkog Senata i polovicu svih studenata prve godine prava, druga je i bolja nacija, u čemu, ističe list, veliku zaslugu ima sutkinja Ginsburg, koja je umrla u petak, 18. septembra.

Preminula je postigavši ne samo najviše što se može postići u pravu, već dobivši status feminističke ikone pop kulture koja je bila tema holivudskih filmova, pjesama, društvenih igara i bezbrojnih internetskih memova.

Ipak, njena radna etika i sposobnost uvjerljive argumentacije, a ne popularnost, donijeli su joj pobjede u pet od šest slučajeva pred Vrhovnim sudom o ravnopravnosti spolova koje je vodila za Američku uniju građanskih sloboda (ACLU) 1970-ih.

Cijeli život se borila i protiv dvostrukih standarda, ističe list, podsjećajući na njene slučajeve u kojima su zakonski utvrđenim rodnim stereotipima ne samo žene, već i muškarci bili u nepovoljnom položaju, čime je ukazivala da se šteta širi na cijelo društvo.

Ginsburg je, naglašava vašingtonski list, itekako zaslužila naslijeđe koje je priželjkivala.

“Samo bih voljela da ljudi o meni misle kao o sutkinji koji je učinila najbolje što je mogla s bilo kojim ograničenim talentom koji sam imala”, rekla je na Univerzitetu u Kaliforniji 2011. godine, “kako bi naša zemlja bila vjerna onome što je čini velikom državom i kako bi se stvari učinile malo boljima nego što bi mogle biti da nisam bila tamo”.

Pobjede koje su mijenjale društvo

Umrla je najvažnija feministička pravnica u američkoj istoriji koja se tokom svoje izvanredne karijere borila za ženska prava, osiguravajući da se ustavna obećanja primjenjuju na sve, napisala je Moira Donegan, kolumnistica u Gardijanu (The Guardian) ukazujući kako je Ginsburg promijenila Ameriku mnogo prije nego što se pridružila Vrhovnom sudu.

Ginsburg je rođena u Bruklinu 1933. godine u jevrejskoj porodici, čija je majka uprkos golemom intelektu morala prekinuti školovanje i zaposliti se u fabrici odjeće. Upravo je jaz između potencijala i prilika njene majke progonio Ginsburg koja je ostatak života provela radeći kako bi osigurala da inteligentne žene poput njene majke više ne budu sputavane u punom potencijalu zbog svog spola, napisala je kolumnistica Gardijana.

Prije nego je imenovana za sutkinju, Rut Bejder Ginsburg je tokom dvodecenijske advokatske karijere uspješno argumentovala slučajeve koji su proširili zakon o građanskim pravima i zaštitu žena izmjenom 14. amandmana, poništavajući gustu mrežu zakona koji su kodifikovali rodnu diskriminaciju u svim područjima američkog života. Na kraju je, ocjenjuje Donegan, njen rad pomogao pokrenuti feminističku revoluciju koja je promijenila lice američkih porodica i proširila životne mogućnosti američkih žena.

Kao pravnica, osnivačica i glavna savjetnica ACLU-ovog projekta za ženska prava, koji je od 1972. do 1974. učestvovao u gotovo 300 slučajeva rodne diskriminacije širom zemlje, Ginsburg je pobjedama uspostavljala pravne presedane koji su olakšavali buduće pobjede i mijenjale tok američkog prava.

Veći dio porodičnog, poreznog i finansijskog prava činili su zakoni koji su muškarce kodificirali kao hranitelje, a žene kao izdržavane osobe. U roku od samo pet godina, svi su ti zakoni proglašeni neustavnim.

Nakon što je 1993. imenovana za sutkinju Vrhovnog suda, njeni su se stavovi kretali ulijevo dok je institucija u kojoj je radila skoro 30 godina postajala sve konzervativnija. U kasnijoj karijeri proslavila se svojim neslaganjima često zapaljivim načelnim izjavama koje konzervativna većina nije dijelila. Njen glas manje je poslužio za oblikovanje zakona, a više kao provjera najgorih impulsa njenih kolega, ukazala je kolumnistica Gardijana, ističući kako je možda to bio razlog zbog koje je Ginsburg uzdignuta u status koji akademici i pravni stručnjaci rijetko postižu: ikona pop kulture.

Prijetnje moćne manjine

Sutkinja Ginsburg, druga žena koja je ikad imenovana u Vrhovni sud, otvorila je put ravnopravnosti žena pred zakonom kako bi se ženska prava ozbiljno shvatila pred sudovima i u društvu. No, iako prošlost bilježi pobjedu feministica, na putu ispred je prijetnja moćne manjine, ocjenjuje urednički tim Njujork tajmsa (The New York Times).

Osim borbe za jednakopravnost, naslijeđe sutkinje Ginsburg je i potreba za hitno suočavanje s hladnom političkom stvarnošću u posljednjim nedjeljama predsjedničke kampanje, u trenutku kada se čini da su predsjednik Tramp (Donald Trump) i Mič Mekonel (Mitch McConnell), čelnik većine u Senatu, odlučni da je zamijene s nekim ko bi, ocjenjuje list, mogao izbrisati veliki dio napretka zemlje koji je pomogla.

Iako je uoči predsjedničkih izbora 2016. Mekonel uskratio demokratskom predsjedniku Baraku Obami (Barack) da nakon smrti sudije Vrhovnog suda nominuje novog sudiju, sada je, samo nekoliko sedmica prije predsjedničkih izbora, pozvao predsjednika Trampa da ponudi kandidate za najviši sud, rekavši da će prijedlog dobiti podršku Senata.

Sud se sada suočava s ozbiljnom krizom legitimiteta, ocjenjuje njujorški list, dodajući kako su republikanci iz Senata, koji predstavljaju manjinu građana, i predsjednik kojeg je izabrala manjina, sada u stanju učvrstiti svoju kontrolu nad trećim stubom vlasti.

Smrt sutkinje Ginsburg označava kraj njene duge bitke u ime jednakosti svih Amerikanaca. Drugi tu borbu sada moraju nastaviti, zaključuje urednički tim Njujork tajmsa.

Propitivanje reforme Vrhovnog suda

Smrću sutkinje Rut Bejder Ginsburg konzervativna većina Vrhovnog suda izgubila je svog najizdržljivijeg protivnika, a SAD priliku da održi “normalne” predsjedničke izbore, ocjenjuje Fajnenšl tajms (The Financial Times), ističući kako bi pitanje popunjavanja mjesta sutkinje samo šest sedmica prije izbora moglo istisnuti većinu drugih važnih pitanja, ali i naštetiti Vrhovnom sudu.

Republikanci iz Senata koji su blokirali Obaminog kandidata za novog sudiju Vrhovnog suda 2016. godine, navodno zbog izbora, sada se nadaju da će postaviti jednog od svojih prije novembra. Apeli na njihov osjećaj poštene igre i reciprociteta djeluju egzotično, ocjenjuje londonski list, ističući kako bi prenagli stranački postupak nominovanja mogao kompromitovati Vrhovni sud.

Zbog toga su se republikanske senatorke Suzan Kolins (Susan Collins) i Liza Murkovski (Lisa Murkowski) već založile protiv glasanja u Senatu prije izbora. Takva gesta barem će poništiti ignorisanje odluke iz 2016. godine, ukazuje Fajnenšl tajms u uredničkom komentaru, ističući kako s pandemijom i recesijom koja je još uvijek na snazi, Vašingtonu ne nedostaju problemi kojima se treba baviti.

Popularnost sutkinje Ginsburg u kasnim godinama njenog života odražavala je njenu tihu karizmu i potresna lična postignuća, ali je ukazivala i na neobičnost američke politike, piše Fajnenšl tajms i dodaje kako su u rijetkim demokratijama suci toliko poznati. SAD će s vremenom morati da ispita treba li toliko politiziran visoki sud reformu jer se ulozi svake nominacije čine nezdravo visokim.

Do takvog vremena, međutim, zaključuje Fajnenšl tajms, dovoljno je razmišljati o ljudskim i intelektualnim svojstvima koji su izgubljeni prošlog petka, kada je umrla sutkinja čiji je uspon do Vrhovnog suda bio svojevrsno “Ne” rasnim, klasnim i rodnim nejednakostima.

Football news:

Naumov about the defeats of Zenit, Loko and Krasnodar in the RPL after the Champions League: Lack of professionalism in the players and the ability of the coaches
Ronaldo violated the coronavirus Protocol. An investigation is underway. Italian sports Minister on the departure of the player from Turin
Sports Director of Khimki about 2:0 with Rostov: We proved that we are a team and can win on the road
Jaka defeated Arsenal and Leicester did not create anything except the goal. We will try to take points from Manchester United
Pirlo about 1:1 with Verona: Juve do not need a slap in the face to Wake up and play intensely
Everton and Liverpool in the top 2 at the end of the round in the Premier League for the first time in 27 years
Arteta about 0:1 with Leicester: I Don't know why the hell our goal was canceled. It is difficult to create space when 10 people are sitting behind the ball line