Iz Rudnika uglja su saopštili danas da će 29 zaposlenih vrtlara raditi na sadnji novih 250.000 sadnica ljekobilja na površini od 10 hektara, gdje će, u konkretnom slučaju, sva sadnja morati da bude izvršena ručno. Biće angažovani i na zasadu površine od oko 5 hektara, gdje će se gajiti krompir, crni luk, grašak, pasulj i ostale biljne kulture. Prema planu, od prihoda po osnovu prodaje ovih proizvoda, navode da će pokriti dio sredstvava uloženih u proces proizvodnje, dok će viškove od tih proizvoda donirati Narodnoj kuhinji, u čijem otvaranju RU pruža veliki doprinos, ali i Crvenom krstu i ostalim humanitarnim organizacijama. Ističu da će 29 sezonskih radnih mjesta na poslovima vrtlara tokom predviđenih šest mjeseci u cjelosti finansirati Zavod za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) a RUP će od angažovanih vrtlara odabrati četvoro i sa njima zaključiti radni odnos na neodređeno vrijeme.
Iz RU su reagovali povodom „nestručnih i ovih drugih – zlonamjernih medijskih interpretacija“, zbog raspisanog Oglasa za zapošljavanje 29 vrtlara u Rudniku uglja AD Pljevlja (RUP).
Podsjećaju da je javnost imala priliku da se upozna sa činjenicom da je RUP ušao u proces sadnje ljekovitog bilja (lavanda, žalfija, timijan i miloduh) u sklopu projekta rekultivacije zemljišta, još u septembru mjesecu prošle godine. Kažu da se radi na oplemenjivanju zemljišta, odnosno vraćanju u prvobitni položaj, dok će od same rekultivacije kompanija imati i dodatnu finansijsku korist.
„Dosadašnji radovi na rekultivaciji zemljišta bili su na vrlo niskom nivou, jer se nisu uvodile nikakve nove kulture osim standardizovane travno-djetelinske smješe. Naša kompanija trenutno obrađuje skoro 10 hektara zemljišta kroz uzgoj ljekovitog bilja, dok će, u narednom periodu – do septembra mjeseca ove godine, biti zasađeno još 10 hektara, čime će biti obuhvaćena površina od ukupno 20 hektara, što predstavlja prvi ozbiljniji projekat na rekutivaciji u našoj kompaniji u periodu od preko deset godina“, saopštili su iz RUP ističući da je krajem juna planirana prva berba svježe mase ljekovitog bilja, njena prerada i destilacija, nakon čega će se raditi hemijske analize dobijenog finalnog proizvoda, a na osnovu kojih ćemo napraviti prvi presjek dosadašnjeg rada rudničkih plantaža.
Objašnjavaju da imajući u vidu da biljne vrste zahtijevaju, pored mašinske obrade, i značajan fizički rad, potrebno je angažovanje većeg broja sezonske radne snage, kao i na svakoj ozbiljnoj plantaži.
„S obzirom da je plantaža ljekobilja u početnoj fazi, biljke zahtijevaju svakodnevnu obradu radi stvaranja homogenizacije zemljišta, povoljnog vodo-vazdušnog režima u zemljištu, unošenja hranljivih materija, blagovremene zaštite od bolesti i štetočina i drugo. Sve to predstavlja i te kako opravdane razloge za angažovanje fizičke radne snage. Svjesni smo da je, kao i u svakoj proizvodnji, „živi rad“ najskuplje ulaganje, ali, prosto, u samom početku osnivanja plantaže, nije moguće mašinski vršiti sve agrotehničke mjere u samoj plantaži. Već od treće godine fenofaze razvića biljaka, sva obrada moći će da se radi mašinski“, kažu iz RUP.
