Od 2019. godine većina prehrambenih proizvoda je značajno poskupjela, dok trgovački lanci bilježe rekordne profite. Vladina akcija “Stop inflaciji” nije dugo trajala, nema naznaka da će biti primijenjene neke druge mjere
Cijene hrane u Crnoj Gori od jula 2019. godine, prema podacima Monstata, veće su za 44 odsto i nastavljaju da rastu. Trgovci za to krive uvoznike i rast troškova, iako prema poreskim prijavama njima značajno raste i prihod i profit.
Vlada je u martu ove godine, u saradnji s trgovačkim lancima, pokrenula kampanju “Stop inflaciji” tokom koje su snižene cijene za neke robne marke, ali je ona kratko trajala i već u aprilu su cijene nastavile da rastu.
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, unutar kojeg se nalazi i podresor trgovina, nisu odgovorili na pitanje “Vijesti” da li prate rast cijena u maloprodajama, da li su zabrinuti zbog nastavka inflacije, i da li planiraju nastavak akcije “stop inflaciji” ili donošenje nekih drugih mjera kojima bi se zaustavio ili ograničio rast cijena. Nisu odgovorili ni na pitanje da li do rasta cijena dolazi zbog takozvane “uvozne inflacije” ili su visoke marže uvoznika, veletrgovaca i prodavaca u maloprodaji.
Nema naučnog istraživanja inflacije
U Crnoj Gori niko se ozbiljno nije bavio istraživanjem uzroka inflacije, za razliku od Hrvatske čija je Narodna banka u naučnom istraživanju utvrdila da je glavni razlog inflacije povećavanje marži uvoznika i trgovaca u želji da povećaju profit. Centralna banka Crne Gore uradila je “Dijagnostičku analizu inflacije”, u kojoj su naveli da je inflacija u Crnoj Gori pod dominantnim uticajem globalnih faktora, u prvom redu rasta cijena hrane i nafte na međunarodnom tržištu, ali bez jasnog matematičkog dokazivanja takve tvrdnje.
Da ova tvrdnja CBCG nije tačna pokazuju i podaci Monstata, da je u svakom mjesecu postojao rast mjesečne inflacije, osim nakratko u martu, iako su tokom protekle dvije godine cijene goriva, kao i berzanske cijene žitarica, uljarica i drugih roba, značajno i padale, a da to nije uticalo na cijene u crnogorskim marketima
Takođe, cijene nisu bile u padu ni kada je Vlada prepolovila iznose akciza na gorivo, i ukinula ili smanjila PDV na osnovne životne namirnice.
Tržište je u Crnoj Gori slobodno i Vlada nema zakonske mogućnosti da ograničava cijene, iako je konkurencija vrlo ograničena da se naruči kod uvoznika hrane, gdje jedna firma može da zastupa skoro sve brendove jedne vrste proizvoda.
Prije dvije godine tadašnja Vlada donijela je odluku o zamrzavanju cijene osnovnog bijelog hljeba na 50 centi i ona je trajala pet mjeseci. Međutim, ta odluka je bila nezakonita i Vlada se ove godine morala “poravnati” s pekarima tako što im je uplatila obeštećenje od 300 hiljada eura.
Uvoznicima i trgovcima raste profit
Prema finansijskim izvještajima, neto profit velikih uvoznika i trgovačkih lanaca u 2022. godini bio je za dva do tri puta veći nego pretkrizne 2019. godine. Vlada je zbog toga predložila takozvani solidarni porez na dobit, prema kojem bi kompanije koje su imale značajan rast profita porez platile po značajno većim stopama. Međutim, zbog blokade rada skupštine i javne kampanje dijela poslodavaca taj zakon nije prošao.
Ministar finansija Aleksandar Damjanović juče je u “Bojama jutra” TV Vijesti kazao da cijena goriva utiče na cijenu maloprodajnih robnih usluga, ali da to “ne može biti nikome, pa ni crnogorskim oligarsima, vlasnicima maloprodajnih lanaca alibi da imaju najveće marže u Evropi što je notorna činjenica”.
Kaže da i kada smo imali smanjenje akciza na gorivo, nismo imali adekvatan odgovor privrede i maloprodajnih lanaca, nisu smanjili cijene svojih proizvoda.
“Enormne marže i profiti koji se vide u bilansima pokazuju da nikad veći nisu bili prihodi maloprodajnih lanaca koji drže 85 odsto tržišta u Crnoj Gori. Lidl svi očekujemo, jer tamo gdje Lidl dođe cijene budu manje 15-30 odsto u startu”, rekao je Damjanović.
170 eura je sada veća minimalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu nego što je bila u julu 2019. godine
Skuplji od većine u regionu
Analiza cijena prehrambenih proizvoda sa sajtova trgovačkih lanaca u Crnoj Gori i regionu pokazuje da su cijene većine proizvoda značajno veće u Crnoj Gori nego u Srbiji i Bosni i Hercegovini, dok su izjednačene ili malo veće nego u Hrvatskoj.
Prema podacima Monstata o domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji može se zaključiti da Crna Gora potrebe za hranom iz domaćih izvora pokriva sa svega oko 15 odsto, tako da je značajno uvozno zavisna. Cijene uvoznih proizvoda ne mogu biti niže od zemlje iz koje se uvoze, ali ne bi trebalo ni da budu po nekoliko puta veće.
Cijene žitarica i uljarica na međunarodnim berzama su se vratile na nivo od prije dvije godine. Cijene brašna i ulja u Crnoj Gori su malo niže nego prije godinu i po kada su dostigle rekordne vrijednosti.
Cijena goriva ne može biti nikome, pa ni crnogorskim oligarsima, vlasnicima maloprodajnih lanaca alibi da imaju najveće marže u Evropi što je notorna činjenica, kazao je ministar Aleksandar Damjanović
Cijene goriva će ponovo rasti
Cijene goriva ponovo bi mogle biti veće od ponedjeljka, 11. put od početka godine.
Od prethodnog usklađivanja maloprodajnih cijena goriva u Crnoj Gori, prije deset dana, došlo je do novog rasta cijena naftnih derivata na međunarodnim berzama. Ukoliko bi se do kraja sedmice zadržalo sadašnje stanje, cijene bi bile veće za najmanje četiri do pet centi.
Udruženje država izvoznica nafte OPEC, gdje dominantnu riječ ima Saudijska Arabija, i dalje ograničava rast proizvodnje što podstiče rast cijena naftnih derivata na međunarodnim berzama, a time i profit njihovih kompanija.
Saudijska Arabija je prije nekoliko mjeseci donijela odluku da deset milijardi dolara iz profita od prodaje nafte preusmjeri za finansiranje sporta u toj državi, naročito fudbala, kako bi popravila rejting države.
Poskupljenja najviše pogađaju penzionere
Prosječna neto zarada u Crnoj Gori u julu 2019. godine iznosila je 511 eura, dok je sada u julu vrijedjela 797 eura, što je rast od 55 odsto.
Za taj isti period cijene hrane, prema Monstatu, povećane su za 44 odsto, odnosno većina rasta tih zarada je u međuvremenu obezvrijeđena.
Prosječna penzija je za isti period povećana za 41 odsto, sa 288 na 406 eura. Do ovog procentualnog rasta najviše je došlo zbog povećanja minimalne penzije sa 145 na 280 eura, odnosno za 94 odsto. Ostale penzije su povećane kroz redovna usklađivanja za oko 25 odsto, odnosno značajno niže od rasta cijena hrane. Tako da je ovaj rast cijena najviše ugrozio najstariju populaciju, koja svoja skromna primanja najviše i koristi za kupovinu namirnica.
Potrošačka korpa Monstata je od jula 2019. godine do juna ove godine povećana sa 646 na 818 eura, odnosno četvoročlanoj porodici je za preživljavanje potrebno 170 eura više nego prije tri godine.
“Lidl” još neće da govori o početku rada
Međunarodni trgovački lanac “Lidl” do sada je u Crnoj Gori kupio tri lokacije za svoje buduće megamarkete, ali iz kompanije ne žele detaljnije da govore o svojim planovima i kada će biti otvoreni njihovi prvi prodajni centri.
“’Lidl’ stalno razmatra potencijalne ciljeve za širenje. Crna Gora u pogledu maloprodaje je tržište na kome ‘Lidlov’ koncept ponude proizvoda visokog kvaliteta po povoljnim cijenama odgovara na potrebe potrošača. Zbog toga ‘Lidl’ investira u potencijalne lokacije za prodavnice ili logistički centar u ovoj zemlji. Najljepše Vas molimo za razumijevanje da u ovom trenutku ne možemo da komentarišemo obim naših aktivnosti, potencijalnih lokacija ili potencijalnih datuma otvaranja”, saopštili su iz ove kompanije “Vijestima”.
Izvor-vijesti