Bosnia and Herzegovina
This article was added by the user . TheWorldNews is not responsible for the content of the platform.

ANALIZA DEUTSCHE WELLE-a: Kako dalje nakon Orbanove blokade?

Mađarska je u Savjetu ministara u Briselu blokirala paket pomoći Ukrajini od milijardu euvra. Može li EU uprkos tome da sakupi novac?

  • Evropa

  • Prije 11 min  Prije 8 min

  • 0

Kabinet premijera Viktora Orbana je ponovio da blokiranje pomoći Ukrajini nema apsolutno nikakve veze sa ucjenama. „Mađarska je spremna da pruži bilateralnu finansijsku podršku Ukrajini", navodi se u tvitu premijera nakon sastanka ministara finansija. „Nema veta i nema ucjena". Premijer želi da ubijedi zemlje članice EU da zajednički dug nije rješenje u ovoj situaciji. „Ako nastavimo da idemo nizbrdo kao zajednica dužnika, nema nam povratka."

Mađarska je odbila nekoliko projekata

Kritičari to ipak vide drugačije i smatraju da je definitivno ucjena ako se važni projekti EU blokiraju samo zato što država članica želi da progura svoju stvar. Međutim, Mađarska već mjesecima odbija da odobri globalni minimalni porez, zadržava ratifikaciju proširenja NATO-a na Finsku i Švedsku i na kraju blokira paket pomoći Ukrajini.

On žali zbog odluke u Savjetu ministara finansija, piše potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovkis. „Svojim očima sam vidio koliko je situacija očajna. Moramo da uplatimo početnu tranšu sljedećeg mjeseca kako bi Ukrajina pregurala zimu. Nema alternative – naći ćemo neki način."

Ozbiljni nedostaci

Razlog za blokadu Mađarske je zapravo to što je Evropska komisija toj zemlji članici zamrzla 7,5 milijardi redovne pomoći EU i dodatnih 5,8 milijardi iz fonda za obnovu od posljedica pandemije korone. Razlog za to su ozbiljni nedostaci u vladavini prava, kao što je već godinama dokazano u brojnim presudama Evropskog suda pravde protiv Mađarske. Komisija je stoga nedavno pozvala na niz reformi. Viktor Orban tvrdi da ih je i sproveo. No, Brisel u to ne vjeruje i mađarske mjere se smatraju praznim obećanjima.

Finansijske odluke se u EU mogu i dalje donositi samo jednoglasno. A zaobići pravila nije lako. U principu, ostalih 26 država članica moglo bi zaključiti međuvladin sporazum o zajedničkom zajmu od 18 milijardi za Ukrajinu. Međutim, to bi značilo da bi svako morao da preuzme finansijsku garanciju za svoj dio. Neke zemlje članice kažu da više nemaju prostora za to u svojim budžetima. Druge strahuju da bi mogli da imaju poteškoća u nacionalnim parlamentima. Takav kredit bi takođe bio skuplji nego u okvirima EU i trajao bi duže. Pošto postoji vremenski pritisak, Evropska investiciona banka bi mogla da uskoči sa premošćivanjem kredita.

Doduše, bilo bi lakše prvo iskoristiti rezervu hitne pomoći iz budžeta EU za Ukrajinu, koja bi mogla da se proširi reorganizacijom van normalnog budžetskog okvira. Ali, EU je generalno loše pripremljena za takve vanredne situacije u svojim ugovorima, kao i kada su u pitanju kaznene mjere protiv zemalja članica koje ne igraju po pravilima.

U potrazi za trulim kompromisom

Njemačka i Francuska navodno rade iza kulisa na kompromisu između Komisije i Mađarske. Sugeriše se da bi ponovna procjena reformskih koraka u Mađarskoj možda mogla da riješi blokadu i dovede do oslobađanja sredstava. Strahuje se i da na samitu sljedeće nedjelje možda neće biti kvalifikovane većine za održavanje sankcija Mađarskoj u okviru takozvanog mehanizma vladavine prava. To bi značilo kraj pokušaja postavljanja granica za zemlje članice.

Holandija spada u grupu tvrdolinijaša. „Kredibilitet EU je u pitanju", rekla je ministrica finansija Sigrid Kag ako Ukrajini ne bi mogla da bude upućena pomoć. Holandija takođe nije htjela da glasa za oslobađanje sredstava Budimpešti.

Organizacije za ljudska prava na čelu sa nevladinom organizacijom za borbu protiv korupcije Transparency International  apelovale su na Savjet ministara EU da ne popušta Mađarskoj. „Tokom posljednje decenije, mađarska vlada je stavila sudove pod kontrolu, potkopala slobodu medija, demonizovala i u nekim slučajevima kriminalizovala nevladine grupe, ograničavala akademske slobode i kršila prava migranata, žena i LGBT+ građana, dok je istovremeno dobijala novac od EU".

Organizacije pozivaju da se Mađarska nastavi nadgledati i da se obezbijedi „da se novac EU troši u prave svrhe i da mađarski građani imaju koristi od njega umjesto da služi interesima elite i da se nastavlja sa kršenjem zakona", piše DW.