"Prisutnost stranog faktora biće izraženija u periodu 2022-2026. Čak mislim da u taj boljitak treba integrirati i neke ljude iz RS-a koji osjećaju BiH kao svoju državu. Moramo se integrirati na način da budemo cjelovita i demokratska država", kazao je Kico.
Politika
Prije 14 min Prije 0 min
0
"BiH je još uvijek poligon za prepucavanja. Uslijedit će ozbiljne aktivnosti. Ja vjerujem da će subjekti političkog i sigurnosnog sistema biti na visni zadatka", istakao je u emisiji FTV-a Odgovorite ljudima Ahmed Kico, profesor na Univerzitetu modernih znanosti u Mostaru.
"Da bismo odbranili državnost i suverenitet BiH moramo biti kompatibilni sa arhitektonikom sigurnosnom i svakom drugom EU pod broj 1 i SAD-a. Prema tome, sve ovo što se događa, pa čak i ovi izbori će biti ili u funkciji integracije BiH ili daljeg dezintegriranja. O izmjenama i dopunama Izbornog zakona koje je donio visoki predstavnik mislim da ne trebamo donositi kategoričke sudove. To znači da treba detaljno izučiti i sačekati kako će krenuti implementacija izbornih rezultata. Ako ona bude u funkciji integriranja i postizanja boljitka za BiH, to je ok. Ako ne bude, i političke stranke i akademska zajednica i građani moraju se odlučno suprotstaviti i vršiti pritisak na visokog predstavnika da se stvari promijene, a ne da se dalje vrše podjele. Prema tome, prisutnost stranog faktora biće izraženija u periodu 2022-2026. Čak mislim da u taj boljitak treba integrirati i neke ljude iz RS-a koji osjećaju BiH kao svoju državu. Moramo se integrirati na način da budemo cjelovita i demokratska država."
Dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu u Banjoj Luci Slobodan Župljanin naglašava da moramo biti legalisti i legitimisti.
"Moramo da kažemo da postoji CIK na nivou BiH koja prema zakonu ima potpuno jasna ovlaštenja u utvrđivanju svih eventualnih nepravilnosti. Sačekajmo da urade svoj posao i onda reagujmo onako kako je propisano. Nakon što tačno budemo znali ko su pobjednici izbora, ti ljudi, predsjednici tih partija, moraju da sjednu i da razgovaraju kako zaustaviti postojeću situaciju, kako presjeći stanje u kojem smo ni u ratu ni u miru. Nijednom normalnom čovjeku u BiH nije do rata i rat ovdje nije opcija. Ovdje se više, na bazi stranih utjecaja, pokušava prijetiti ratom kako bi se ostvarili određeni parcijalni utjecaji određenih zemalja. I to je problem. Naši ljudi to moraju prepoznati i stanje se mora promijeniti. Dejtonski sporazum je jedan, Ustav BiH je jedan i mi se svi moramo vratiti tim dokumentima."
Zijad Bećirović, direktor IFIMES-a, smatra da zvaničnici koji budu izabrani na izborima moraju da sjednu i pokušaju naći dogovor koji će omogućiti mir, stabilnost i prosperitet.
"Ključno je zaustaviti val masovnog iseljavanja iz BiH. Zemlje sa unutrašnjim tenzijama, bez riješenih problema sa susjedima ne mogu napredovati. A pošto su i Hrvatska i Srbija susjedi BiH, oni ne mogu napredovati sa ovakvom BiH, odnosno ne mogu napredovati koliko bi to bilo potrebno i poželjno. Srbija je u nešto boljem položaju ali ima jedno veliko pitanje, a to je pitanje Kosova. Mislim da ovo definitivno nikome ne odgovara osim jednom dijelu političkih struktura koje izazivaju mržnju."
"Imamo jednu sinhronizaciju vanjskog i unutrašnjeg djelovanja i to se manifestira na razne načine, oni jedni druge nadopunjuju. Sva ova podrivanja institucija BiH su bila sinhronizirana sa vanjskim djelovanjem i bila su vrlo često usmjerena i na podrivanje sigurnosti u BiH, pa su građani vrlo često bili zabrinuti hoće li biti rata u BiH. Imamo institucije, imamo političke predstavnike, imamo građane koji su dali povjerenje određenim političkim partijama. Iako smo vidjeli neke naznake u odluci visokog predstavnika i imamo potvrdu da je on pregovarao sa svima, ipak ne bih donosio odluke ishitreno", zaključio je Alija Kožljak, profesor međunarodnih odnosa na Burch univerzitetu u Sarajevu.
