Jačanje graničnih kontrola na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti i raspoređivanje pripadnika Frontexa na granice između država zapadnog Balkana jedan je od elemenata Akcionog plana za smanjivanje migrantskog pritiska na Evropsku uniji koji je Komisija predstavila u ponedjeljak.
Hronika
Prije 5 min Prije 7 min
0
Komesarka za unutrašnje poslove Ylva Johansson, koja je zajedno s potpredsjednikom Komisije Margaritisom Schinasom, predstavila Akcioni plan za zapadni Balkan, najavila je da će Komisija pregovarati sa zapadnobalkanskim partnerima o novom mandatu Frontexa, Agencije za evropsku graničnu i obalnu stražu koji će omogućiti raspoređivanje pripadnike te agencije na granice između pojedinih država zapadnog Balkana.
Trenutno je raspoređeno oko 500 pripadnika Frontexa, ali samo na vanjskim granicama EU-a i zemalja zapadnog Balkana, podsjeća Hina.
"S novim mandatom bit će moguće rasporediti pripadnike Frontexa i na granice između pojedinih država zapadnog Balkana. Na Frontexu je da zajedno s partnerima odluči koliko će pripadnika agencije rasporediti, ali moram reći da ćemo ih imati koliko bude trebalo jer države članice EU-a čvrsto podržavaju Frontex u tome", kazala je Johansson.
Dan uoči samita EU-zapadni Balkan u Tirani Komisija je objavila niz mjera za rješavanje migrantskog pritiska na EU preko zapadnog Balkana. Prema podacima Frontexa, tokom prvih 10 mjeseci ove godine zabilježena je 281.000 neregistriranih ulazaka u EU preko zapadnog Balkana, što je povećanje od 77 posto u odnosu na prošlu godinu.
Akcioni plan sastoji se od pet oblasti i to jačanje upravljanja granicama duž migrantske rute, jačanje kapaciteta država zapadnog Balkana za ubrzanje postupka azila i jačanje prihvatnih centara u tim zemljama, borba protiv krijumčara, jačanje saradnje na readmisiji i na povratku migranata te usklađivanje viznih politika država regije s viznom politikom EU-a, a unutar tih pet oblasti predviđeno je ukupno 20 operativnih mjera.
"Sve veći broj dolazaka migranata zapadnobalkanskom migracijskom rutom rješavamo posebnim Akcionim planom. Riječ je o 20 konkretnih i hitnih mjera koje možemo provesti. Cilj nam je koordiniranim djelovanjem smanjiti broj dolazaka", izjavio je potpredsjednik Komisije Margaritis Schinas.
Komisija navodi da je usklađivanje viznih politika ključno za dobro funkcioniranje bezviznog režima između EU-a i zapadnog Balkana.
Veliki broj migranata dolazi na zapadni Balkan zračnim putem, uglavnom u Srbiju, koja je pojedinim državama osigurala bezvizni režim u zamjenu za nepriznavanje Kosova. Zahvaljujući tome, veliki broj migranata iz Burundija, Tunisa, Kube, Indije dolaze u Srbiju redovnim avio-vezama i onda dalje nastavljaju prema Evropskoj uniji.
Srbija je u međuvremenu ukinula bezvizni režim s Burundijem i Tunisom i najavila da će to uskoro učiniti i s Indijom, javila je Hina.
