„Slobodna Bosna“ nastavlja serijal iz povijesti.
Jeste li znali
Prije 17 min
0
Naša današnja priča vodi vas u Papuu Novu Gvineju, zemlju koja zauzima istočni dio drugog najvećeg svjetskog otoka.
Ta je zemlja stoljećima na udaru vulkanskih aktivnosti, potresa i plimnih valova. Lingvistički je to najraznolikija zemlja na svijetu, s više od 700 maternjih jezika.
Oko 80 posto ljudi na Papui Novoj Gvineji živi u ruralnim područjima sa malo ili nimalo objekata za moderni život.
Mnoga plemena u izoliranoj planinskoj unutrašnjosti imaju malo kontakta jedni s drugima, a kamoli s vanjskim svijetom, i žive u nemonetariziranoj ekonomiji koja ovisi o poljoprivredi koja tu postoji.
Separatistička borba u susjednoj indonezijskoj provinciji Papui, koja se prije zvala Irian Jaya, potaknula je bijeg hiljada Papuana u Papuu Novu Gvineju od sredine osamdesetih. Mnogi od njih ostaju u kampovima džungle na pograničnom području.
Na takvom nepristupačnom terenu žive i pripadnici plemena Belaro, koji od davnina koriste osebujne tehnike za padanje u trans. Lokalni šamani u ovo stanje, koje zna potrajati i do 48 sati, ulaze nakon konzumiranja specijalne mješavine biljnih i životinjskih sokova te ubrzanog plitkog disanja, neke vrste primitivne meditacije.
U ta dva dana, zabilježili su antropolozi, ne jedu, ne piju i ne odgovaraju na podražaje poput buke ili bilo kakve vrste boli.
Stručnjaci nikada do kraja nisu razjasnili takvu vrstu fenomena.
(SB)
