Donji dom bjeloruskog parlamenta usvojio je nacrt zakona koji predviđa smrtnu kaznu da bi se spriječile akcije ‘destruktivnih elemenata‘
Bjelorusija želi uvesti smrtnu kaznu za "veleizdaju" koju su počinili vladini zvaničnici i vojna lica. U srijedu je donji dom bjeloruskog parlamenta usvojio nacrt zakona koji predviđa smrtnu kaznu za tzv. veleizdaju, "kako bi se spriječile" moguće akcije "destruktivnih elemenata" u zemlji, prema parlamentarnom uredu za medije, prenosi Politico.
Zakonodavstvo je izmijenjeno u trenutku kada raste strah da bi se bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, najbliži saveznik Kremlja, mogao pridružiti Rusiji u njenom ratu protiv Ukrajine slanjem bjeloruskih kopnenih snaga u susjednu zemlju.
Ukrajinska vojna komanda je u srijedu ujutro saopćila da postoji "rastuće nezadovoljstvo" među bjeloruskim vojnicima zbog mogućnosti da se Bjelorusija pridruži ratu protiv Ukrajine.
Tokom proteklih nekoliko mjeseci, bjeloruske vlasti prepustile su svoj teritorij Rusiji za pokretanje raketnih napada na Ukrajinu i za obuku ruskih vojnika.
U prvim sedmicama ruske invazije punog obima na Ukrajinu, Minsk je dozvolio ruskim snagama da koriste bjeloruski teritorij kao odskočnu dasku za napad na sjevernu Ukrajinu i Kijev, kao i za pružanje medicinske pomoći ranjenim pripadnicima ruske vojske, dok su s druge strane bjeloruski ‘partizani‘ provodili sabotaže na željeznicama i drugoj infrastrukturi, ometajući ruska vojna nastojanja u Ukrajini.
Vladimir Putin i Aleksandar Lukašenko (Foto: Gavriil Grigorov/AFP)
Bjelorusija je jedina europska zemlja koja još uvijek primjenjuje smrtnu kaznu. Trenutno se smrtna kazna može izreći počiniteljima teškog ubistva ili terorističkog čina.
Tokom proteklih nekoliko sedmica, Lukašenko je više puta negirao kako postoje razgovori o planovima da se Bjelorusija pridruži Rusiji u ratu protiv Ukrajine.
Inače, stvari su se za Lukašenka drastično promijenile u augustu 2020. godine, kada su vlasti nakon predsjedničkih izbora obilježenih političkim progonima, masovnim hapšenjima i izbornim prevarama, proglasile kako je izvojevao još jednu uvjerljivu izbornu pobjedu.
Desetine hiljada Bjelorusa izašli su tada na ulice u znak protesta, na što su vlasti odgovorile brutalnom represijom koja je eskalirala u ‘čistku‘ civilnog društva. Dok su Bjelorusiji nametane zapadne sankcije, Lukašenko se obratio upravo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu za finansijsku i političku podršku, koja mu je bila prijeko potrebna da ostane na vlasti.
Međunarodno izoliran, Lukašenko se još jače povezao s Kremljom. U veljači 2022. Moskva je iskoristila bjeloruski teritorij kao poligon za invaziju na Ukrajinu.
