Samoa
This article was added by the user . TheWorldNews is not responsible for the content of the platform.

Faasoa mai se tamaitai tausi soifua mai Amerika auala e tausi ai manu’aga o tino o tagata ma’i suka

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

O manuaga ole tino aemaise o tagata o iai aafiaga o le gasegase o le suka, e manatu le tamaitai tausi soifua mai Amerika, Ms Nancy Morgan, e ono oo atu ina tipi (tulou) se vaega ole tino, pei o le vae po o le lima, pe a le sa’o lona togafitiga.  Ma o le misiona autu lena a le tamaitai tausi soifua. E pei ona malaga mai ai i Amerika Samoa.

O Ms Morgan o ia e pule I le kamupani o le “Nancy Morgan Wound Care”, ma o ia foi sa umia muamua ma avea o se Ofisa sili ole “Wound Care Education Institute and Wild on Wounds convention.” i Amerika lava.  Peitai ua malaga mai i Tutuila ile vaiaso lenei ma lona tama, e asi mai ona tupuaga i Vailoa ma Nuuuli. 

Ae ose avanoa foi tuliloa ai lana malaga muamua mai ile 2019. E fia auauna i le aoaoina lea o silafia faapitoa, mole tausia ma togafiti manu’aga.

Ole vaiaso nei lea na faia ai lesi tasi o ana aoaoga ile aufaigaluega a le Hope House – Fatuoaiga, o loo vaai faapitoa ai matua tausi.  Ma na avatu ai le avanoa i tamaiti aoga faatausi soifua ile Kolisi tuufaatasi o Amerika Samoa (ASCC).

Faatasi mai ma le aoaoga faapitoa, ile LBJ ile togafitiga ole manu’a, ose tagata ua aafia ile gasegase o le Suka poo le Diabetes.

Ua mana’omia ai ona limalima vaega o latou tino o afaina, i le pa’u ai ole manu’a.  E silia i le 20 tausi soifua, ole vaega sinia sa lologo ao faamatala silafia o le tamaitai tausi soifua mai Amerika.

Tele lava itu na talanoa iai Ms Morgan, mai lava ile tausiga o le pau ole vae, ma le vae ua manua, o se tasi ua gasegase i le suka.

Na ia talanoa i polokalame ua tulaga mamao lava lona alu i luma i tomai o aso nei i Amerika, e mafai lava e tausi soifua ona faasee atu iai. Ma ua mafai foi ona ia faia se suega a le tagata lea, ina ia avea ai ose tausi soifua pasia, e na te faatino galuega faapitoa na a’oa’oina mai lana polokalame.

O lesi vaega na mata’ina ma lologo ai tausi soifua, ile aoaoga a Ms Morgan, ina ua talanoa le tamaitai i avanoa e mafai ona avea ai le tausi soifua ose faipisinisi.  “E mafai lava e le tausi soifua ona fai lana pisinisi i totonu o Amerika Samoa pe’a mana’o ai.”

O le taua ma le tulaga tumatila ai lena ole galuega lenei o le tausisoifua, aua ua uma ona o latou aoaoina le tausiga o le manu’a, ae o lesi laasaga ole aoao e oti atigivae ma atigi lima o gasegase poo tagata foi i tua i aiga. Pe afai lena e mananao iai, i lena foi avanoa , e latou te tausi ai gasegase i nuu i tua, o aiga, ose manatu faatupu manatu, mo se metotia ise pisinisi i le lumanai.

Na sa’o lava le talanoa a Ms Morgan, ma ia fautua, ile tele o metotia e mafai ona fai e tausi soifua, e atinae ai le tagata lava ia ma lana galuega, ae o le toe faaopopo atu o isi tomai fou i luga o faamaumauga o le soifua galue (resume), ma siitia ai foi le silafia a’o avea ai ma auaunaga mo tagata “

Ole a’oa’oga lea ma tamaitai tausi soifua ile LBJ, na iloa ane ai, e leai se isi o otiina atigilima o gasegase, ina ua fesiligia e Ms Morgan, na o latou tali mai, “o o latou aiga.”  Sa molimau Ms. Morgan i se tasi o tamaitai i Amerika, o lana galuega lena e fai, ole tulei solo o lana tamai pusa faigaluega faapitoa mo lea auaunaga o le oti o atigilima ma atigivae o tagata mama’i.

Na faamanatu e Ms Morgan, ole tagata ua aafia ile tino puta poo le suka, e ono mafai ona manu’a i taimi e oti ai o latou atigilima. E le gata ina e le’o mafai ona iloa atu e le tagata tino puta ona atigilima pe’a oti, ae afai ole tagata lea e aafia ile suka, e nate le lagona foi le tami e lavea ai lona tino mai le oti tigilima.

O lesi foi lea ana galuega o loo fai, i mau vaega o Amerika male lalolagi o loo ia fesoasoani ile faatuina lea ole auaunaga faapitoa lenei o le togafiti o manu’a o tagata. 

Ma ua ia faia ai aoaoga, ma aiaiga, ae ole faatonutonuina o auala e fesoasoani ai fale faapitoa e togafiti ai manu’a. Ose auauanaga mo tagata e mafai ona faatino.

 Talu ona maitauina e le Ms Morgan le mana’omia o lana tautua i Amerika Samoa, ua ia faailoa mai ai nei, le la feiloaiga ma le Kovana ile vaiaso nei, e fia ta’u atu iai fesoasoani e mafai ona ia faatino mo tagata o Amerika Samoa .

O fuafuaga pei ona ta’ua i luga, e le gata ina talanoa ile Kovana, ae o vaega uma lava ole malo e talafeagai ona fesootai iai, e sootaga i le auaunaga, ma mea e mafai ona fesoaosani ai ile fuafuaga ua taatia.

Na te manatua lava le oo mai i Tutuila ile 2019, ma vaai ile mana’omia o le fesoasoani  i lea fou itu ole tausaga o le soifua maloloina o tagata, mai lava ile fula o le tapuvae, ole fula o le vae, o manuaga ma tane mafiafia i lalo o atigilima ma atigivae, ae o togafiti o loo tipi ai vae o gasegase, (tulou).

 O foliga vaaia o Amerika Samoa na tonu ai e tatau lava ona toe foi mai , e aumai se polokalame e mafai ona faaauau pea lona faatinoga e fesoasoani i tagata ole Teritori.

O lana misiona lea ua iai nei, o le faatuina lea ose falemai muamua, e tutusa lelei ma le auaunaga i Amerika, i vaega i Saute o le ekueta, (poo Amerika Samoa).

Ia faasoa atu le tomai i tagata uma i Samoa mai lava ile tagata faigaluega, i le aiga, ma avea ose tagata ua laisene faapitoa e faatinoina lena laasaga i luga ole soifua manuia o tagata.

 “Ia avea foi lena faleaoga i Amerika Samoa ma nofoaga e gasolo mai ai tausi soifua mai itu e fia o le lalolagi e aooga atu ai ma toe foi i o latou atunuu.

Ole alaga a Ms Morgan, o Amerika lava lenei, ma e agavaa uma tagata o alala ma afifio ai iinei ile maualuga o soifua maloloina pei ona molimauina i Amerika.

Ua ia folafola foi , le mana’o e tutusi ma galue i luga ose ata faatusa mo le tolu i le lima tausaga, o le a lava e siil atu mo tagata.

“Ua iai foi la’u fuafuaga oute galue atu iinei pe a ma le 50% o lona taimi, fua i luga o le mana’omia o le faesoasoani.