logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo
star Bookmark: Tag Tag Tag Tag Tag
Bosnia and Herzegovina

(FOTO+VIDEO) Rizik i neizvjesnost njihova su svakodnevnica

Sarajevo i Istočno Sarajevo će do septembra 2020. godine biti u potpunosti očišćeni od mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava, poručio je Perry Baltimore, direktor organizacije Marshall Legacy Institute iz SAD-a, u sklopu projekta Sarajevo bez mina 2020, a čiji je cilj deminirati površinu veću od osam miliona kvadratnih metara u nekoliko sarajevskih općina. Tim povodom posjetili smo ekipu Federalne uprave Civilne zaštite i njihove deminere na brdu Žuč. Ipak, u FUCZ-u nisu toliko optimistični i kažu: “Daj Bože”.

Strah je dobar

Trenutno su na Žuči otvorena dva radilišta Švabino brdo i Vis. Iz FUCZ-a ističu da ima još projekata na Žuči, ali da će se na ovom dijelu ubrzo sve završiti.

image

/ Didier Torche

Nihad Bužo, vođa tima FUCZ-a koji od 1996. godine obavlja poslove deminiranja, kaže nam da je na Žuči najteže raditi.

- Tolike godine radim, ali ovdje su najteži zadaci, govori Bužo koji je radio i u Afganistanu, a kada uporedi taj angažman s radom u našoj zemlji, navodi da je glavna razlika što je kod njih zemlja tvrda, nema vegetacije, mine su se bukvalno morale štemati, a vode se treba piti minimalno 2-3 litra dnevno.

Pitali smo Ferhata Ljucu iz interne kontrole FUCZ-a ima li straha.

- Ovo je posao kao i svaki drugi. Naravno, straha ima. Kažu da samo budala nema straha. Ali, ovi ljudi su navikli da rade u minskim poljima. Ponekad kažu da se ne boje, ali ja vjerujem da ima straha i sve dok ima, dobro je, naglašava Ljuca.

image

/ Didier Torche

U njegovom timu nije bilo stradanja, ali incidenti su se dešavali. Sjeća se jednog upravo sa Žuči.

- Kopajući metal po linijama razgraničenja, dvojica braće iz Zabrđa zadobila su lakše povrede od eksplozivnog sredstva koje je zaostalo iz rata. Mi smo tada izašli na teren i, hvala Bogu, sve se završilo dobro, priča Ljuca.

Trenutno na Žuči radi 15 deminera. Njihov radni dan počinje jutarnjim brifingom na kojem se upoznaju sa svim detaljima proteklog dana i sa dnevnim zadacima. Nailaze na velike poteškoće, ali, kaže nam Admir Hamidović, deminer koji ovaj posao obavlja više od 20 godina, “kad čovjek to radi u skladu sa standardnima, sve prolazi bez posljedica”.

image

/ Didier Torche

image

/ Didier Torche

image

/ Didier Torche

Posebno ga čini sretnim pronalazak svake eksplozivne naprave, jer će se na kraju dana ona staviti van minske aktivnosti, a to znači da ste spasili jedan ljudski život. U FUCZ-u se provode i aktivnosti kao što je intervencija Brzi odgovor, izvlačenje unesrećenih ili stradalih u minskom polju.

- To su specifične situacije i ostavljaju poseban trag na nas u smislu da smo pogođeni i zatečeni takvim stanjem koje moramo rješavati na brzu ruku, a da to sve bude u granicama bezbjednosti, ističe ovaj deminer.

Pridružio nam se i Miralem Žuga, vodič psa FUCZ-a, sa vjernim kolegom, belgijskim ovčarom Astorom, obučenim za traženje mina.

Astor sve razumije

- Star je tri godine, a zajedno radimo već dvije. Poznaje komande na njemačkom, ali ja sam njega već naučio na našem jeziku, govori nam Žuga dok Astora miluje po glavi.

image

/ Didier Torche

image

Pas može zamijeniti više od 10 deminera

Interesantno je da na ovim terenima obučen pas može zamijeniti više od 10 deminera, a FUCZ ih ima četiri. Neizostavan na radilištu je i medicinar, a jedna od njih je Belma Mahmić. Kaže da je uloga medicinara da deminer u svakom momentu osjeća sigurnost kad ulazi u stazu.

- Deminer je non-stop u nekoj opasnosti, ali kada zna da ima obučenog medicinara i podršku na kontrolnoj tački, to jeste da u svakom momentu može računati da ćemo doći do njega, u ne daj Bože nekoj nesreći, on se osjeća sigurnije, pojašnjava Mahmić.

image

Demineri kažu da je na Žuči najteže raditi / Didier Torche

image

/ Didier Torche

Podaci BHMAC-a pokazuju da je prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH povrijeđeno 76 deminera, a stradao je 51. Trenutna veličina opasne površine sumnjive na mine u BiH iznosi 1.018 kvadratnih kilometara ili 1,98 posto u odnosu na ukupnu površinu BiH. Najugroženija područja u RS-u su Brod, Šamac, Zvornik, Lopare, Berkovići i Doboj, a u Federaciji USK, regija Doboja, Maglaja, Posavina, TK i HNK.

All rights and copyright belongs to author:
Themes
ICO