Samoa
This article was added by the user . TheWorldNews is not responsible for the content of the platform.

To’afa Leoleo ua taofia i le Toese ma molia i le faaoolima

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

O le aoauli o le aso Lua, Me 31, 2022, na pu’e faapagota ai e le Masela o le Fa’amasinoga Maualuga ni Leoleo se to’afa, e ala i ni tusi saisai na tuuina atu e le Fa’amasinoga, ma auina atu loa i latou i le Toese i Tafuna e taofia ai, ona o lo latou aafia ai i le faalavelave lea na manu’a tigaina ai se ali’i ina ua faaoolima i ai ni Leoleo i le masina o Me o le tausaga na te’a nei.

O le to’atolu o i latou ua molia o lo o tu’uaia i lo latou faaoolima i le alii na manu’a, ae o le isi to’atasi, o ia lea o se Leoleo Kapeteni o lo o tu’uaia i lona taumafai e ufiufi le solitulafono a alii Leoleo e to’atolu ua molia, atoa ai ma lona tuuina atu o se ripoti e le sa’o e faatatau i le faalavelave sa tupu.

O i latou nei e to’afa e aofia ai le Tamaitai Leoleo Kapeteni o Capt. Margie Alofaituli, o le alii Leoleo o Faau Levi, o Elleryquinn Hisatake ma Dustin Maiava.

O le taeao ananafi na tutulai uma ai i latou nei i luma o le Fa’amasinoga mo le latou ulua’i iloiloga.

O le Tamaitai Leoleo Kapeteni ia Alofaituli o lo o tu’uaia i moliaga o le faia o faamaumauga tau faasese, faia o gaioiga tau faavalea atoa ai ma le tuuina atu o ni faamaumauga e le sa’o, o le vaega C lea o solitulafono mamafa, lea e mafai ona faasala ai se tasi i le Toese mai le umi e oo atu i le 7 tausaga, pe faasala foi i le salatupe e le silia i le $5,000, poo le faasala foi i faasalaga uma ia e lua. 

E $15,000 le vaega tupe lea ua faatulaga e le Fa’amasinoga e totogi ona faatoa mafai lea ona tatala o ia, mai le Toese i Tafuna.

O alii Leoleo e to’atolu e aofia ai Maiava, Levi ma Hisatake, o lo o tu’uaia i latou i le moliaga o le faaoolima i le tulaga muamua, o le vaega B lea o solitulafono mamafa, lea e mafai ona faasala ai se tasi i le Toese mai le 5 e oo atu i le 15 tausaga le umi, faapea ai ma le moliaga o le faia o faamaumauga tau faavalea, atoa ai ma le tuuina atu o ni faamatalaga e le sa’o, o le vaega C lea o solitulafono mamafa, lea e mafai ona faasala ai se tasi i le Toese mo le umi e le silia i le 7 tausaga pe faasala foi i le salatupe e le silia i le $5,000, poo le faasala foi i faasalaga uma ia e lua, faapea ai ma moliaga mama e 2 o le le faamaoni i ona tiute atoa ai ma le faia o se ripoti pepelo, o le vaega B o solitulafoo mama.

E $20,000 lea ua faatulaga e totogi ona faatoa mafai lea ona tatala Maiava ma Hisatake i tua, ae o Levi e $25,000 lea ua faatulaga e tatala ai o ia i tua mai le Toese i Tafuna.

Afai ae tatala i latou nei i tua mai le Toese, ua poloaina i latou e le Fa’amasinoga e le tatau ona latou toe taumafai e faafesootai molimau a le malo o loo taua i lenei mataupu, e aofia ai ma le alii ma manu’a, e le mafai ona latou toe solia se tulafono, a ia avea i latou ma ni tagata e tausisi i soo se tulafono a le malo.

E pei ona taua i le tagi a le malo, o lenei mataupu na tulai mai i le aso 11 o Me o le tausaga na te’a nei, ina ua faaali e se alii Leoleo Kapeteni ata o foliga o le alii na manu’a i se tasi o Leoleo Suesue faapitoa, ma faailoa i ai, o manu’a o loo i foliga o lenei alii, na mafua mai ina ua faaoolima i ai ni Leoleo.

O ata o manu’a na vaaia i foliga o le alii na aafia, le susuga ia Sitope Faalata, na mafua ai loa ona amata se suesuega faalotoifale a le Matagaluega o Leoleo, e ala i le fesiligia lea o ni molimau pe tusa ma le to’a 37 e aofia ai ma Leoleo, i le taumafai lava lea e tu’u faatasi ni faamatalaga e uiga i lenei mataupu. 

O isi mau faamaonia na mafai ona maua e Leoleo Suesue e fesoasoani ai i le latou suesuega, o fetusiaiga i le va o Leoleo na aafia e faaaoga ai Telefoni, o loo talanoa ai i auala e faia ai suiga i ripoti ina ia atagia mai ai, o manu’a na aafia ai le susuga a Faalata, na mafua mai ina ua tete’e o ia i Leoleo ao taumafai atu Leoleo e pu’e faapagota o ia, e mafua mai i se solitulafono na tu’uaia ai o ia.

I suesuega na faia e Leoleo Suesue, na manino mai ai e faapea, i le aso 8 o Me, 2021, na tula’i mai ai se vevesi i le va o le alii na aafia o Faalata ma lana uo tamaitai. Na fai fai tetele lenei vevesi ina ua musu le uo tamaitai e tu’u lana ta’avale e fa’aaoga e Faalata, ma i’u ai loa i le faaoolima o Faalata i lana uo tamaitai ma alu ai loa lana uo tamaitai ua faila lana tagi i le Ofisa o Leoleo i Fagatogo.

O le po lava lea ina ua mae’a le vevesi a Faalata ma lana uo tama’ita’i, na tuua ai e Faalata le fale ae aga’i atu i le Sadies Thompson ma toe inu ai isi ana fagupia. O le mae’a ai o fagupia e 3 a Faalata, na tulai ai loa i luga ma savali mai i le Maketi i Fagatogo ma le faamoemoe o le a alu i le fale. 

Ae na avea le timu o lea po ma auala na afe ai Faalata i le Fale Faatali pasi I le maketi ma latou eva ai ma ni alii se to’a 5 sa nofonofo ai i le Fale Faatali pasi. 

A o eva Faalata ma alii nei e to’a 5, o le taimi fo’i lea ua taunuu ai lana uo tamaitai i le Ofisa o Leoleo i Fagatogo ma faila loa lana tagi faasaga ia Faalata. O le tamaitai Leoleo Kapeteni ia Alofaituli, na ia faatonuina le alii Leoleo o Levi e alu ane e fesiligia le uo tamaitai a Faalata ma faatino le suesuega o le mataupu, ae o Hisatake ma Maiava na faatonu e aga’i atu i le Maketi i Fagatogo e su’e mai Faalata.

Na faamatala e le tamaitai na aafia i le alii Leoleo o Levi le mea sa tupu, e aofia ai ma le faaoolima o Faalata ia te ia. O le tamaitai na aafia ma Levi, e masani i laua, e vava lalata fo’i le la masaniga. O le masaniga i le va o le alii Leoleo ia Levi ma le tamaitai na aafia, na mafua ai ona ita Levi ia Faalata.

Na aga’i atu alii Leoleo e toalua, o Hisatake ma Maiava, ma la maua atu Faalata i le Maketi i Fagatogo, ma la faailoa ai loa le mafua’aga o le la aga’i atu e saili o ia, ona o loo mana’omia o ia i se mataupu i le Ofisa o Leoleo i Fagatogo. Na usita’i Faalata i faatonuga uma a Hisatake ma Maiava e aofia ai le loka o ona lima ma taitai atu o ia o le a tuu i totonu o le ta’avale Leoleo.

Ao faia nei gaioiga uma, o le taimi foi lea na agai atu ai ma le taavale Leoleo o loo alu atu ai Levi, ma ia tamo’e atu loa ma tu’i Faalata ao loka ona lima, ma palasi ai Faalata i lalo, ua muamua ona foliga i luga o le sima.

I se taimi mulimuli ane ai na aga’i atu ai loa Hisatake ma Maiava ma taitai atu Faalata i le Ofisa o Leoleo i Fagatogo mo isi suesuega faaopoopo  ma faila ai loa moliaga mama o le faaoolima i le tulaga 3, o le faatupu vevesi i nofoaga faitele, faapea ai ma le tete’e atu i Leoleo, na molia ai Faalata. 

Na taofia Faalata i le Falema’i o le LBJ i Fagaalu i le po o le aso 9 o Me, 2021, ae faatoa te’a i tua i le aso 21 o Me, tusa lea e 2 vaiaso na taofia ai o ia i le Falema’i, ona o le matuia o manu’a na aafia ai o ia.

O manu’a e pei ona taua e le Foma’i e aofia ai le gau o lona auvae, e 11 ona nifo ua uaea, faapea ai ma se manu’a tuga i lona mata ma ona foliga faapea ai ma lona isu.

Na taua e le Foma’i i lana suesuega e faapea, o le tulaga matuia o manu’a na aafia ai Faalata, na atagia mai ai, e le na o se tasi se tu’i na aafia ai o ia, ae tele tu’i na tau i ona foliga ma mafua ai ona manu’a faapea o ia.

Na maua foi i suesuega a Leoleo ni tusitusiga na ave e le tamaitai Leoleo Kapeteni ia Alofaituli i le isi tamaitai Leoleo, e fesiligia ai o ia i se auala e sui ai le tusiaina o le ripoti e faatatau i manu’a na aafia ai Faalata. Na tusi fo’i Alofaituli i le tamaitai Leoleo lea, e fesoasoani atu i lana tali e ave i le Ofisa o le Loia Sili pe afai ae fesiligia le mafua’aga o manu’a i foliga o Faalata.

Na manino i le suesuega a Leoleo Suesue, i le aso e le’i faigaluega ai le tamaitai Leoleo sa gafa ma le suesueina o le mataupu a Faalata, na tago ai loa le tamaitai Leoleo Kapeteni o Alofaituli ma sui uma faamatalaga sa i totonu o le ripoti, ina ia atagia mai ai, na mafua ona manu’a Faalata, e mafua mai ina ua tete’e atu o ia i Leoleo ao taumafai Leoleo e pu’e faapagota o ia.

Na faia fo’i e Maiava, Levi ma Hisatake ni a latou faamatalaga tusitusia e faatatau i le mea sa tula’i mai. Na latou taua i nei faamatalaga tusitusia, i le taimi na latou taumafai ai e pu’e faapagota Faalata, sa tete’e o ia ma taumafai e aveese ona lima ao taumafai Leoleo e loka.

O nei gaioiga a Faalata na mafua ai loa ona latou faaaogaina le malosi e pu’e faapagota ai o ia.