Bosnia and Herzegovina

Hoće li Kreševo dobiti policijsku stanicu izgrađenu na stećcima

Na samitu UNESCO-a u Istanbulu prije četiri godine stećci su uvršteni na Listu svjetske kulturne baštine. Na listi se nalaze ukupno 33 nekropole, od kojih je 20 na području BiH, po tri u Srbiji i Crnoj Gori te dvije u Hrvatskoj. No, uprkos činjenici što su stećci uvršteni na popis „svjetskog blaga“, odnos prema njima je sramotan!

Skoro u svim dijelovima BiH stećci su na udaru neodgovornih pojedinaca i organizacija, vrši se njihovo premještanje, skrnavljenje, a izvode se čak i građevinski radovi, kakve smo zabilježili na lokalitetu Martinići u općini Kreševo.

Građevinska dozvola

Ministarstvo unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona započelo je gradnju policijske stanice. Investicija ne bi bila sporna da ubrzo nakon skidanja prvih slojeva zemlje nisu pronađeni stećci. Gradnja je obustavljena, jer je pod bagerskim kašikama otkrivena nekropola stećaka o kojoj pisani tragovi postoje iz 16. i 19. stoljeća. Prema riječima Renata Pejaka, načelnika Kreševa, MUP SBK je vlasnik parcele te je u skladu s podnesenim zahtjevima dobivena urbanistička i građevinska saglasnost.

- Odgovorno tvrdim da su građevinski radovi obustavljeni dok ne dobijemo konačan stav Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Kantonalna komisija je predlagala da se pronađeni stećci pomjere, odnosno da se iznađe kompromisno rješenje, ali svaki naredni metar otkopanog zemljišta otkrivao je nove stećke. Zbog toga su radovi obustavljeni i neće biti nastavljeni dok Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH ne da svoje mišljenje – kaže Pejak.

Na mjestu gdje je planirana gradnja policijske stanice nekada je bila područna škola. Sve do 2005. godine škola je radila, a onda je zapaljena i na tom lokalitetu su ostali samo njeni temelji. Profesor Enver Imamović, arheolog i historičar, ističe kako su stećci pod zaštitom UNESCO-a i da na takvim lokalitetima nije moguća gradnja.

- Bez obzira čija je parcela, ako se na njoj nalazi ijedan stećak, a u Kreševu je riječ o nekropoli stećaka, onda je ta lokacija pod zaštitom države. Na takvim lokacijama nije moguće graditi, a svako ko misli drugačije, neka zna da je to krivično djelo. Pogotovo bi to trebali znati u MUP-u SBK, koji su dužni da poštuju zakone ove države – decidan je profesor Imamović.

Arheolozi su do decembra prošle godine vršili istraživanja na lokalitetu u Kreševu. Zbog zime su ona prekinuta. Međutim, počela je gradnja...

- Zapisi o ovim stećcima, ponavljam, postoje u djelima putopisaca iz 16. i 19. stoljeća. Ne znam zbog čega je MUP-u SBK toliko stalo da baš na tom lokalitetu gradi policijsku stanicu jer ima slobodnih ledina na kojima se može podići jedan takav objekt, a da to nije nekropola stećaka, koja je pod zaštitom države – kaže prof. Imamović.

Van svake pameti

Anto Buzuk, hroničar i historičar iz Kreševa, ističe da je gradnja policijske stanice na groblju van svake pameti.

- To je katastrofalan odnos i jedinstven slučaj. Možda neko i može zamisliti da privatnik nešto gradi na groblju, ali da to rade institucije koje su dužne da provode zakon je zaista nezamislivo. Ovdje je riječ možda i o najvećoj nekropoli stećaka. Obični ljudi se, vjerujte mi, zgražaju, jer niko ne može povjerovati da se neko na ovakav način odnosi prema kulturnoj baštini – ističe Buzuk.

Naš sagovornik ističe kako ovo područje nije do kraja arheološki istraženo te da postoje indicije kako se na tom lokalitetu nalazi više od stotinu nadgrobnih spomenika.

- Neki od stećaka su odneseni i ugrađeni u crkvu koja je u Kreševu. Dogodilo se to nakon sukoba Katoličke i Bosanske crkve. Nalaze se u tzv. Kreševskom polju i ovo je jedinstvena nekropola stećaka. Za razliku od piramida, koje su pravili robovi i koji su gubili glavu na tim poslovima, stećke je klesalo pučanstvo ostavljajući različite poruke na njima. Pa zar mi sada da ne prepoznamo značaj stećaka koji su na listi svjetske kulturne baštine - pita se Buzuk.

JNA uništila stećak težak 31 tonu

Prof. Imamović upozorava da se s radovima mora stati i podsjeća na neoprostivu grešku iz osamdesetih godina prošlog stoljeća kada je na lokalitetu Pavlovca Jugoslavenska narodna armija (JNA) uništila najveći pronađeni stećak težak 31 tonu.

- Moramo stati ukraj uništavanju našeg naslijeđa. Ne daj bože da UNESCO sazna za sve ovo šta se radi kod nas – kaže prof. Imamović i zaključuje:

- Tu su otkriveni ostaci Romaničke crkve iz 11. ili 12. stoljeća. Prošle godine započelo je istraživanje kolega s Arheološkog instituta. Međutim, strukture koje su započele objekt Policijske stanice Kreševo nastavile su da rade bez arheologa. Kako sam informiran, da bi osigurali neko pokriće, angažirali su jednog našeg studenta arheologije da on, navodno, kao stručno lice ide za bagerom i gleda šta se dešava. Na taj lokalitet moraju izaći kompetentni stručnjaci.

Pronađena 82 stećka

Prošlog ljeta su počeli pripremni radovi na izgradnji objekta policijske stanice u Kreševu. Uslijedila su preventivna arheološka istraživanja koja su rezultirala pronalaskom 82 stećka i 17 grobnih mjesta bez nadgrobnika.

Uprkos toj činjenici, građani Kreševa su alarmirali medije jer su na tom lokalitetu svakodnevno viđali radnike i bagere koji su izvodili radove na ravnanju nekropole i označavanju dimenzija objekta policijske stanice kako bi izlili temelj.

Gdje se uništavaju stećci?

Osim u Kreševu, na udaru su i stećci u drugim dijelovima BiH. Uništavaju se stećci u Istočnom Sarajevu, na Palama, na lokalitetu Zagrobnice u općini Sapna. Na lokaciji Mladice u Lukavici na nekropoli podižu hotel. Zbog nemara građevinskih radnika kod Tomislavgrada uništena su dva stećka. Profesor Imamović ističe kako informacije o uništavanju stećaka dobiva gotovo svaki dan.