Bosnia and Herzegovina
This article was added by the user . TheWorldNews is not responsible for the content of the platform.

Mobilizacija za izbore, glas za opstanak Hrvata ili istrebljenje

U  nedjelju  se  održavaju  deveti opći  izbori  u  Bosni  i  Hercegovini u  nikada  užarenijoj  situaciji  nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma i s nikada neizvjesnijim ishodom pa brojne okolnosti podsjećaju na vrijeme prvih demokratskih izbora  koji  su  održani  u  sličnom dramatičnom ozračju u studenome 1990.,  u  praskozorje  raspada  bivše državne  zajednice  i  krvavoga  rata koji  je  uslijedio.  Kada  se  usporede ključne poruke tadašnjih sudionika i današnje poruke iz kampanje “ključnih igrača”, doslovno kao da je netko preslikao vrijeme od prije 30 godina. Identične poruke mogle su se čuti i u kampanji koja je okončana u petak prije početka izborne šutnje, donosi Večernji list BiH.

Najvažnija središnja Bosna

Naime,  tadašnji  bošnjački  lider Alija Izetbegović  je  sa  skupa  u  Velikoj  Kladuši  poručio  doslovno ono što danas uz određene modifikacije ponavljaju  sve  probošnjačke  stranke. Najavio je tada Alija Izetbegovićkako će Muslimani (Bošnjaci) “braniti oružjem Bosnu” te da je jedini izbor “građanska  republika  ili  građanski rat”. Tadašnji pak čelnik Srba Radovan Karadžić upozorio je kako će Srbi “unatoč svim progonima, pokoljima, pritiscima  i  stradanjima”,  ostati  na svome  kao  Srbi.  Istodobno  jedini živući  političar  na  slobodi  Stjepan Kljujić je u intervjuu za Oslobođenje iz 1990. poručio kako je “pravo Hrvata da sami biraju svoje predstavnike”. Ove izjave, odnosno poruke, svjedoče o identičnom bremenu nerazrije-šenih međunacionalnih odnosa i 32 godine kasnije, kada je kampanja također kao glavno oružje imala strah i govor mržnje od drugih naroda. Pa čak  i  političkih  protivnika  iz  vlastitog naroda. A na posebnoj su kušnji ponovno Hrvati s obzirom na to da su se gotovo sve  bošnjačke stranke organizirale kako bi ispunile slogan Alije Izetbegovića - ili građanska BiH ili građanski rat.

Ponovno prijeti opasnost da četiri puta brojniji Bošnjaci preglasaju  Hrvate  prilikom  izbora člana Predsjedništva BiH, što se do sada događalo u čak tri navrata. To je  očito  bio  dio  orkestriranog  šireg društvenog, stranačkog, ali i djelovanja vjerske zajednice.  Zbog toga se kampanja protiv Hrvata vodila tako što su predstavljani  neprijateljima ove države, njezinim  izrabljivačima, a kada ponestane drugih argumenata, onda su se aktivirale i optužbe o narodu kao udruženom zločinačkom pothvatu. Iako je državno Predsjedništvo glavni reprezent države prema vani, dotle je mnogo važnije ostvariti presudni  utjecaj u gornjem, nacionalno koncipiranom Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Gotovo identičan scenarij sada se nametanjem člana Predsjedništva BiH želi prenijeti i na izbor Doma naroda, odnosno stvoriti situaciju po kojoj bi podobne Hrvate u Klub ovoga naroda ugurali bošnjački birači i bošnjačke stranke, čime bi se Hrvate posve isključilo iz vlasti u Federaciji BiH, a onda i s državne razine. To je  moguće napraviti čak iako je to nezakonito te protivno Ustavu zbog izbrisanih odredbi Izbornog zakona BiH, kojima se upravo definira način biranja izaslanika u ovaj dom.  Naime, izborne manipulacije, lažno nacionalno predstavljanje te potpuno negiranje presude po apelaciji Bože Ljubića, kojom se inzistira na osiguranju legitimnosti izbora dužnosnika, dakle da ga bira određeni konstitutivni narod, mogu presuditi da se Hrvatima ponovno pokuša nametnuti antihrvatska vlast, kako je to bilo nakon izbora 2000. te 2010. godine, što je napravljeno pod utjecajem međunarodnih sponzora. Odgovor Hrvata bio je proglašenje Samouprave, a koja je okončana uništenjem tada najbolje banke u državi  -  Hercegovačke banke  i  Hercegovina  osiguranja. Deset godina kasnije stradao je Aluminij koji je zahvaljujući drugoj protuhrvatskoj vladi gurnut u spiralu dugova, iz čega se nije mogao iskopati. Otvoreno su tadašnje  probošnjačke, a u suštini protuhrvatske vlasti nagovještavale da će ugasiti HT Mostar i Elektroprivredu  Hrvatske zajednice Herceg Bosne i pripojiti ih kompanijama sa sjedištem u Sarajevu, što je bila zamisao i s institucijama koje imaju sjedište u Mostaru. To bi se najpraktičnije realiziralo u slučaju uspostave nove protuhrvatske vlade u FBiH iz koje bi bile isključene najvažnije hrvatske političke stranke. Sustavno su u dva mandata osiromašena područja na kojima većinski žive Hrvati, a sve u cilju eliminacije Hrvata kao političkog naroda, njegova pretvaranja u nacionalnu manjinu, a što bi onda  nesmetano vodilo stvaranju bošnjačke državice. Takav pokušaj marginalizacije Hrvata posve sigurno vodio bi novoj teškoj političkoj krizi, ali vrlo izvjesno i eskalaciji nasilja. Zapravo, jedini način kako bi se pokušalo kupiti vrijeme te još jednom na miran način spriječiti takvo nasilje nad Hrvatima masovan je odziv na nedjeljne izbore.  Čak i unatoč sveprimjetnoj letargiji, nezadovoljstvu i razočaranosti, lošoj ekonomskoj situaciji, neispunjenim obećanjima, hrvatski birači nemaju pravo u nedjelju ostati kući. Jednako kao što nisu ustuknuli ni najbolji hrvatski sinovi i kćeri kada su žrtvovali sve zbog slobode vlastitog naroda u Domovinskom ratu. Danas je u pravom smislu vrijeme za novu mobilizaciju te da svojom prisutnošću na izborima Hrvati još jednom potvrde svoje pravo na ovu zemlju te na svoj jednakopravan položaj. Posebno je to važno u središnjoj Bosni i Zeničko-dobojskoj županiji, koje su pod najvećim pritiskom, upravo kako je to bilo i u ratu.

Zagreb ujedinjen

Poziv na plebiscitaran odziv na nedjeljne izbore uputili su predstavnici Katoličke crkve, udruga branitelja, najvažnijih hrvatskih kulturnih i znanstvenih institucija, ali i čelnici Republike Hrvatske, predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković. Čak iako vode osobne ratove te  imaju  različite  poglede, ipak su jedinstveni u skrbi prema  sunarod-njacima, ali i pozivima da u nedjelju svi budu spremni dati svoj doprinos. - Pozivam Hrvatice i Hrvate u BiH, sve koji  imaju  pravo  glasa,  da  iziđu  na izbore i pokušaju demokratskim putem zaštititi i osigurati svoja prava birajući svoje istinske predstavnike - rekao je u pozivu predsjednik Milanović.  -  Hrvatski narod u BiH traži samo ono što mu pripada. Stoga je jako važno da Hrvati na svim razinama vlasti budu legitimno zastupljeni, a to znači da želimo da se poštuju dogovori - poručio je pak Plenković. U takvim okolnostima Hrvati u BiH moraju pokušati svojom izlaznošću kompenzirati brojnost Bošnjaka, dobiti  vlastitog  člana  Predsjedništva BiH te zadržati ključni paket za donošenje odluka u Domu naroda, a time imati svoje predstavnike u izvršnoj vlasti Federacije BiH odnosno na razini  države. Identična je situacija i s izborom hrvatskog potpredsjednika iz RS-a, gdje je ključno imati veliku izlaznost.