Time završava era ultralabave monetarne politike negativnih kamatnih stopa i masovne kupnje obveznica. Depozitna stopa za banke, umjesto 0,5 posto ispod nule, od srpnja će biti minus 0,25 posto. Ponovno podizanje kamatnih stopa ECB je najavio za rujan, a moglo bi biti i veće od srpanjskog, ako se pogoršaju izgledi za inflaciju. Ona je dosegla rekordnih 8,1 posto, a ECB je još jednom povisio svoje projekcije inflacije za ovu godinu, sada očekujući da će u prosjeku iznositi 6,8 posto (prethodna prognoza 5,1 posto). U 2023. predviđa da će iznositi 3,5 posto, a godinu potom 2,1 posto, koliko ECB i želi i bude.
Između 25 članova odbora ECB-a postoji suglasnost o potrebi podizanja kamatnih stopa kako bi se obuzdala inflacija, ali postoji i razilaženje oko same dinamike pooštravanja monetarne politike. Predsjednica ECB-a Christine Lagarde i glavni ekonomist Philip Lane već su ranije naznačili povećanje za četvrtinu boda na sastancima ECB-a u srpnju i rujnu, ali mnogi su se zalagali da ono bude 50 baznih bodova. Prema očekivanjima tržišta, kamatni ciklus će završiti ujesen 2023. s depozitnom stopom između 1,5 i 1,75 posto, ali ne isključuje se mogućnost da to bude i više, da ECB prijeđe na restriktivnu monetarnu politiku.
Utjecaj rata
Uz pritisak rasta inflacije, prisutan je i strah od recesije, osobito u slučaju mogućeg prekida opskrbe plinom iz Rusije. Dužnosnici ECB-a izrazili su da su zabrinuti jer je ruska invazija na Ukrajinu pogodila "povjerenje, potrošnju i ulaganja", što ujedno slabi izglede eurozone za rast.
"To remeti trgovinu, dovodi do nestašice materijala i pridonosi visokim cijenama energije i roba. Ti faktori i dalje će opterećivati povjerenje i usporavati rast, posebno u bliskoj budućnosti", rekao je ECB. Iako pojedini ekonomisti smatraju da bi ruska invazija mogla iduće godine eurozonu gurnuti u recesiju, u središnjoj banci to ne smatraju vjerojatnim. "Stvoreni su uvjeti za nastavak rasta gospodarstva zbog njegova ponovnog otvaranja, snažnog tržišta rada, državne potpore i uštede prikupljene tijekom pandemije", objašnjava ECB.
S rastom kamatnih stopa, međutim, vrlo je izgledno da će doći i do povećanja razlika u troškovima zaduživanja različitih država članica. Zemlje s većim iznosom javnog duga, kao što su Italija, Španjolska i Grčka, već su zabilježile da su prinosi na njihove državne obveznice naglo porasli od manje zaduženih Njemačke ili Francuske.
(Vijesti.ba / Jutarnji.hr)
