Croatia

AUTOR LEGENDARNOG SPOMENIKA OGORČEN 'Svi su protiv moje piramide. Nikad nije dovršena, a sada je miču da bi na njeno mjesto stavili Tuđmanov spomenik'

Prije manje od mjesec dana, pet godina nakon prve najave, gradonačelnik Milan Bandić objavio je da Zagreb dobiva spomenik prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu autora Kuzme Kovačića. Gradonačelnik je 21. kolovoza raspisao natječaj za izradu i postavljanje spomenika, a 4. rujna za dekorativnu rasvjetu spomenika. Već 10. rujna otvorene su dvije ponude za izradu spomenika - Akademije likovnih umjetnosti i Ljevaonice umjetnina Ujević, a gradska komisija u roku od mjesec dana odlučit će tko je dobitnik posla vrijednog oko 1,6 milijuna kuna.

Međutim, taj posao neće biti nimalo lagan jer je gradonačelnik Bandić već najavio kako će Tuđmanov spomenik biti postavljen već 10. prosinca, na godišnjicu smrti prvog hrvatskog predsjednika. Sveukupna cijena postavljanja, izrade spomenika, osvjetljenja te uređenja pristupnih staza i okoliša, najavio je Bandić, iznosit će 4,5 milijuna kuna.

Glavni problem u provedbi novog Bandićeva projekta nastao je oko lokacije - u Ulici Hrvatske bratske zajednice kod tzv. Bandićevih fontana, među ostalim i zato što bi Tuđman Kuzme Kovačića trebao zamijeniti jedan postojeći spomenik, piramidalni Znamen Zagreb 1094. - 1994. Branka Silađina. Silađinov Znamen odabran je za izvedbu 1995., nakon javnog natječaja između dvadesetak prijedloga, stjecajem okolnosti nikad završen i zbog toga nedorečene poruke, stekao je i neprimjerenu sumnju da je riječ o spomeniku masona.

Danas, očito u težnji neutraliziranja izmještaja Znamena 900 godina Zagreba, “službeno” se naziva besmislenim imenom “granit koji pamti”. Znamen je 1995., s malim zakašnjenjem, postavio tadašnji gradonačelnik Branko Mikša u povodu obljetnice osnutka grada Zagreba i Zagrebačke biskupije, danas nadbiskupije. Njegov autor Branko Silađin do danas o namjeri njegova premještanja nije čak ni obaviješten, nije dobio nikakvu službenu odluku o uklanjanju, niti je, prema njegovim saznanjima, neka gradska institucija o tome donijela službenu odluku.

 

Prva ideja gradonačelnika Bandića bila je, naime, da Tuđmanov spomenik postavi na i danas neuređen Tuđmanov trg. Gradska Skupština to je odbacila, a novi Bandićev prijedlog bio je prostor između Gradske uprave i Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski. No Bandićev glavni partner u gradskoj Skupštini, HDZ, lobirao je za lokaciju u Ulici Hrvatske bratske zajednice. Neformalno se od početka 2018. znalo da će Tuđmanov spomenik biti postavljen na toj lokaciji.

Tako će za nepuna tri mjeseca Tuđman na lokaciji u Ulici Hrvatske bratske zajednice biti leđima okrenut fontanama, a gledat će prema budućem Spomeniku domovini, čije je postavljanje predviđeno između Gradske uprave i KD-a Lisinski te prema Glavnom kolodvoru, centru i Medvednici. Znalci to drže lošim rješenjem i tvrde da je to suprotno principima postavljanja spomenika te navode kako se nigdje u svijetu spomenik ne postavlja tako da mu je lice okrenuto prema sjeveru jer nema svjetla, već prema jugu, te da će zbog toga Tuđman uvijek biti u mraku.

Gradonačelnik Bandić nedavno je najavio kako će postojeći spomenik Znamen Zagreb 1094. - 1994. biti premješten na lokaciju na Aveniji Većeslava Holjevca između zgrada MSU-a i Ine, na travnjak između cesta gdje su danas jumbo plakati.

- Uistinu neprimjereno mjesto, između jakih prometnica, potpuno nepristupačno pješaku s nemogućnošću bilo kakvog prepoznavanja i “čitanja” značaja i poruke. Navedena namjera, koja se ne može razumjeti drugačije nego brzopleto i neprimjereno rješenje, i izostanak bilo kakve konzultacije s nositeljem autorskih prava na Znamenu stvorilo je konačni povod da reagiram i da potražim zaštitu svojih autorskih prava - objašnjava Branko Silađin, koji je pripremio promemoriju svojeg stava prema posljednjim događanjima te se konzultirao s pravnim savjetnicima specijaliziranim za autorsko pravo u želji da mu se kao autoru omogući sudjelovanje u iznalaženju primjerenije lokacije za postavu Znamena zagrebačke povijesti, koja bi, ako mogućnosti to dozvole, dobila i čvrsto utemeljenje u stručnom stajalištu nakon javne rasprave.

Arhitekt i urbanist Branko Silađin (82) u 60-im godinama radio je u Njemačkoj, gdje je realizirao više javnih i privatnih objekata, a u Zagrebu se gotovo 50 godina bavi pretežito obnovom i rekonstrukcijom gradskih prostora u kojima ostvaruje sintezu povijesnih slojeva i novoga urbanoga oblikovanja. Njegova najznačajnija ostvarenja su rekonstrukcija ZKM-a 1987., uređenja Trga bana Josipa Jelačića s M. Krajncom i B. Šerbetićem 1987., Lapidarija Arheološkoga muzeja 1985., Osnovne škole u povijesnoj jezgri Dubrovnika 1987., Titova trga u Rijeci 1999., novog hotela Millenium u Opatiji 1999., Arheološkog muzeja u Osijeku, Muzeja stakla u Zadru, uređenja Europskog trga, Lenucijeva fitnes parka s pješačkim mostom preko Miramarske ulice...

 

- Povod, smisao i cilj moje reakcije nije sam izmještaj, smisao nije suprotstavljanje, a cilj nije rat ni traženje materijalnih obeštećenja za povrijeđena autorska prava i nanesenu “duševnu bol”. Jedini cilj je sudjelovanje u nalaženju novog primjerenog mjesta značajnog Znamena zagrebačke povijesti. Konačni i definitivni povod je najava nevjerojatno neprimjerenog mjesta nove postave, travnate površine između prometnica Avenije Većeslava Holjevca, a između MSU-a i zgrade Ine, gdje su danas locirani nosači reklamnih jumbo plakata. Hoću i mislim da treba vjerovati da je moguće uspostaviti primjereni demokratski, civilizacijski, pravni i proceduralni proces kojim bi se našlo primjereno rješenje postave Znamena - napisao je u svojoj promemoriji Branko Silađin koji s interesom gleda na neke nove prijedloge koji se neformalno spominju kao potencijalne lokacije za Znamen, ali smatra da bi trebalo sve lokacije staviti na javnu raspravu.

A govori se uz niz starih lokacijama, o kojima se raspravljalo prije natječaja 1995., i o nekim novim lokacijama, kao o Bakačevoj ulici, u postojećem cvjetnjaku na kružnom toku, na križanju s Vlaškom i Pod zidom. Druga nova lokacija koja se spominje je na početku pješačke zone u Staroj Vlaškoj, kod križanja s Palmotićevom. Silađin pokazuje staru crno-bijelu fotografiju sličnog visokog piramidalnog klasicističkog obeliska koji je nedaleko od tog mjesta u povodu gradnje parka Ribnjak postavio zagrebački biskup Aleksandar Alagović 1836., a koji je srušen u velikoj oluji 1875. godine.

- Nadam se da će prilikom ponovnog postavljanja Znamen biti dovršen izvedbom podnožne fontane čije neizvođenje je i dovelo do niza nesporazuma u interpretaciji biti i poruke Znamena. Osnova svih nastalih nesporazuma možda leži u nepoznavanju povijesti nastanka i postave Znamena. Inicijativa da se 1994. obilježi 900. godina grada Zagreba započela je 1992. i tada je jedna od ključnih dilema bila pogodna lokacija, a razmatrano je nekoliko pozicija na Kaptolu, Gornjem i Donjem gradu te je na kraju Grad odlučio da to bude na današnjem mjestu - govori Silađin, koji pamti kako je biskup Đuro Kokša svakako želio da lokacija spomenika bude na Kaptolu, a to je potkrepljivao argumentom - “to hoće i Kuharić”.

Biskup Kokša predlagao je dvije lokacije na Kaptolu, sjeverno od Fernkornove fontane, tamo gdje je bila Vijećnica pa ribarnica, a gdje je danas kružni tok i okretište autobusa, te Kaptolske vrtove na Opatovini. Tadašnji gradonačelnik Mikša inzistirao je na prostoru između Tomislavova trga i Glavnog kolodvora. Tadašnji predsjednik Hrvatske gospodarske komore Mladen Vedriš bio je za lokaciju na Mažuranićevu trgu, južno od igrališta uz zeleni val. Ravnatelj Klovićevih dvora Ante Sorić bio je za lokaciju na Gornjem gradu, na platou Klovićevih dvora. Zagrebački književnik Zvonimir Milčec predlagao je, zapravo inzistirao, na tome da se Znamen postavi na tada postojeću kamenu kocku u središtu zdenca Manduševac.

 

Branko Silađin podsjeća i na to kako su svi prigovori za postojeću lokaciju, s koje će njegov spomenik uskoro biti uklonjen, početkom 90-ih bili usmjereni na neprimjereno veliku udaljenost od povijesne jezgre grada.

Tada je Grad Zagreb izradio studiju i program kao podlogu raspisivanja Javnog natječaja za rješenje Spomen obilježja 900 godina Zagreba te je raspisan Javni natječaj s tri pozvane grupe natjecatelja - Marijan Hržić i Nenad Fabijanić, Helena i Hrvoje Njirić te Branko Silađin. Žiri pod predsjedavanjem gradonačelnika Branka Mikše jednoglasno je izabrao Silađinov rad.

- Strogo zadani rok bio je kratak pa se užurbano radilo na izradi dokumentacije te prikupljanju nužnih suglasnosti i dozvola gradskih i komunalnih institucija. Donator kompleksne i vrlo zahtjevne izvedbe monolita bio je Lions Club - Kaptol. Cijela procedura trajala je mnogo dulje od planiranog i nije bilo realnog poštivanja zadanog roka pa je gradonačelnik Mikša odlučio da se do proslave 900. godina Zagreba izvede samo prva faza, s obećanjem da će se radovi odmah nastaviti. Tako je izveden temelj monolita te je privremeno postavljen kameni rub bazena buduće fontane izvan kojeg je privremeni asfalt i klupe za sjedenje. Gradonačelnik Mikša svečano je otvorio Znamen s javnim obećanjem da će za godinu dana Znamen dobiti i puni garantirani znak sigurnog izvora života - vodu!

No sva obećanja izgubila su se u obećanjima, nastaloj financijskoj krizi, političkim i društvenim događanjima i suprotstavljanjima, nažalost u kontinuitetu do danas - objašnjava Branko Silađin, koji kaže kako je svjestan da je do sada jedan od najvećih problema njegova Znamena 1094. - 1994. u ni u čemu utemeljenoj asocijaciji na masonstvo. Ponavlja kako snažni piramidalni monolit, koji “lebdi” na izvorištu vode i “hvata” svjetlo budućnosti, prenosi i šalje poruku milenijske povijesti, uspješnosti, snage i vjerovanja ovoga grada te da mora biti postavljen u urbano-aktivnom i povijesnom prostoru u direktnom kontaktu sa stanovnicima i sve brojnijim posjetiteljima grada kao podsjetnik bogate povijesti i slojevitosti života ovog prostora i grada.

 

Branko Silađin teško je pristao na razgovor za medije jer je upravo neki dan iz potpuno sigurnog izvora saznao da je njegovo anuliranje iz aktivnog sudjelovanja u životu grada uzrokovao njegov razgovor za novine iz 2014. koji je bio naslovljen: “Autor se odriče svog projekta”! To je, kako tvrdi, ne samo potpuna neistina, već tako nešto nikad ne bi ni pomislio, a kamoli izjavio. Priča kako je ta objava bila posljedica samo jednog telefonskog poziva, i danas nepoznatog mu novinara, kojem je on odbio komentirati provokacije vezane na tadašnju obnovu Mesničke, a demanti koji je poslao nije objavljen.

Nakon toga gradonačelnik je s njim odbio bilo kakav razgovori izjavio: “Ne trebaju nam projektanti koji se odriču svojih projekata”. Posljedice toga su da više nije ni vidio gradonačelnika, koji je s njim odbio svaki kontakt, ostao je neplaćen niz i predanih projekata, dugovi partnerima u projektima, otkazi suradnicima…

- Svjestan sam vremena i trenutka u kojem živimo, ne želim se svađati ili ratovati, već samo nastojim sudjelovati u odabiru primjerene lokacije za važan spomen zagrebačke povijesti, čiji sam autor. Smatram da Zagrepčani žele da se zna da je njihov grad star gotovo tisuću godina - te je zato važno naći primjerenu lokaciju. Zato se borim samo pozitivom i vjerovanjem, nikakvim sukobljavanjima - završio je gospodin Branko Silađin.

Football news:

Inter will extend their contracts with Handanovic and D'ambrosio until 2022
Pep Guardiola: I would have stayed at Manchester City and in League 2
Manchester United is ready to sell Alexis, Lingard, Smalling, Dalot, Jones and Rojo
Frank Lampard: I expect more from Chelsea, but now the result is most important
Atalanta does not lose 15 matches in a row – 13 wins and 2 draws
Lorient threw one newcomer off a plane and sent another under the water-all for the sake of presentations on social networks
Pasalic scored a hat-trick in the match against Brescia. Atalanta smashes the opponent 6:1