Croatia

ČUDESA GOSPE U HRVATSKOM NARODU: Kućica iz Nazareta letila Hrvatskom, snijeg u kolovozu, ukazanja i ljekoviti izvori…

Evo 큄to kriju Gospina sveti큄ta u Hrvata

Pod za큄titni훾ki pla큄t Majke Bo탑je Hrvati se utje훾u odavnina. Sve ratove, glad, nevolje, napade hrvatski narod pre탑ivio je sklonjen pod za큄titni훾ki pla큄t ljubljene nam Majke Bo탑je. Tome svjedo훾e brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posve훶ene Gospi od najranijih nam dana.

Jedinstvena veza Djevice Marije i hrvatskog naroda dokazana je i gestom kojom su Hrvati, jedni od rijetkih kr큄훶ana pozdrav 쏦valjen budi Isus Krist, pretvorili u pozdrav 쏦valjen Isus i Marija. Taj su pozdrav Hrvati u훾inili svojim najra큄irenijim pozdravom sve do dana큄njih dana.

Bla탑ena Djevica Marija pomagala je na큄em narodu oduvijek i u zahvalnost narod je proglasio svojom 쏫raljicom te prozvao 쐍ajvjernijom odvjetnicom Hrvatske.
O razmjerama odanosti Hrvata Majci Bo탑joj govore i brojke: 1162 vjerska objekta i 8 katedrala posve훶eno je Djevici Mariji.

Uznesenju Bla탑ene Djevice Marije (Velika Gospa) posve훶ene su katedrale u Zagrebu, Splitu, Puli, Dubrovniku, Vara탑dinu, Pore훾u i Krku, a Navje큄tenju Bla탑ene Djevice Marije posve훶ena je katedrala u Gospi훶u. Uz to, Uznesenju Djevice Marije posve훶ena je i konkatedrala u Senju i biv큄a katedrala na Rabu, Navje큄tenju Djevice Marije posve훶ena je biv큄a katedrala u Pi훶anu te Svetoj Mariji posve훶ena je biv큄a katedrala na Osoru.

Zanimljive su pri훾e iza pojedinih sveti큄ta posve훶nih Gospi u hrvatskom narodu.

훻udesni kip Marije Bistrice

Marijin kip izradio je nepoznati pu훾ki majstor po uzoru na svjetske goti훾ke madone. Stajao je u Marijinoj kapeli na Vinskom vrhu, blizu Marije Bistrice. Turci su 1545. godine nahrupili u kraj i doprli sve do Konj큄훾ine, a 탑upnik Benedikt je kao najve훶u vrijednost 탑upe uzeo taj kip i donio ga u crkvu sv. Petra i Pavla te je zakopao pod korom. Spletom okolnosti Marijin kip ostaje zakopan, a uskoro i zaboravljen. Nekoliko godina poslije, uvjeren kako je opasnost pro큄la, odlu훾io je iskopati kip i vratiti ga na staro mjesto. Me휃utim, legenda ka탑e kako je pao s konja i poginuo prije nego je ikome stigao ispri훾ati gdje je Djevica. Otkrivena je 40 godina poslije, 1588.

Tada큄nji 탑upnik Luka volio je ve훾ernje sate provoditi u crkvi gdje se u miru i ti큄ini mogao moliti. I te ve훾eri nije bilo ni큄ta druga훾ije. Ve훶 je zavr큄io svoju molitvu i spremao se na po훾inak, no pogled mu je zaustavila neka 훾udna svjetlost pod korom. Pogledao je bolje, a u tom trenutku kao da je vatra buknula, cijelu crkvu obasjala je sna탑na svjetlost. Prenera탑eni Luka pomislio je da crkvica gori te je pritr훾ao kako bi po훾eo gasiti po탑ar, no kad se pribli탑io nije vi큄e vidio ni큄ta neobi훾no. Sutradan je oti큄ao do kora i 훾eki훶em i 큄ipkom razbio beton. Ispod naslaga materijala iznenadio ga je pogled na crni lik Djevice Marije koja je u rukama nosila Isusa. Izvadio ga je i o훾istio. Postavili su ga iznad oltara, na mjesto na kojem su je svi mogli vidjeti.
Prolazile su godine i opet se turska opasnost nadvila nad kraj. 탐upnik iz tog razdoblja opet je u strahu za kip odlu훾io zazidati ga u prozor. Bilo je to oko 1650 godine. No Marija nije mogla dugo ostati u mraku i daleko od ljudi. 탐upnik Petar Brezari훶 1676. godine pripovijedao je kako je tijekom mise iz naroda odjedanput prema njemu i oltaru do큄la prekrasna mlada 탑ena u modroj haljini. Predala mu je svije훶u i zatra탑ila od njega da s narodom moli kako bi joj se vratio vid. Pri훾a 탑upnik kako se za훾udio jer se 훾inilo da 탑ena nije slijepa i samostalno se uspela stepenicama do propovjedaonice. Kasnije istoga dana vidio ju je kako hoda po putu, no kada ju je dostigao nestala je. Tada je kip koji je zazidan u zidu bio gotovo ve훶 zaboravljen.
Zagreba훾ki biskup Martin Borkovi훶, podrijetlom iz bistri훾kog kraja sjetio se kako je s majkom kao dje훾ak dolazio pred kip crne Gospe i zajedno su joj se molili. Na njegovo izri훾iti inzistiranje, uspjeli su 1684.g. prona훶i kip.
Prilikom obnove i izgradnje crkve 1789. godine izbio je veliki po탑ar u kojem je sve izgorjelo osim velikog oltara i kipa Majke Bo탑je. U narodu je 훾udotvorno spasenje kipa bilo samo jo큄 jedan pe훾at koji je utvrdio mo훶 i 훾udotvornu snagu kipa. Marija Bistrica do dana dana큄njeg broji na tisu훶e dokumentiranih svjedo훾anstava ozdravljenja, obra훶enja i svih drugih milosti.

훻udesni izvor Gospe Ila훾e

Ila훾a marijansko sveti큄te Gospe 쐍a Vodici u Srijemu, 훾ije 큄tovanje je odobrio biskup Strossmayer. Prema pri훾i, 1865. godine pojavio se izvor. Jedan mje큄tanin 탑elio ga je koristiti za napajanje stoke. Te ve훾eri, Djevica Marija, s bijelom krunom na glavi i djetetom na lijevoj ruci se ukazala jednom drugom mje큄taninu i poru훾ila da je izvor namijenjen ljudima, da piju vodu i ozdravljaju. Mjesto je prozvano Gospina vodica. Bio je to prvi izvor u svijetu koji je provreo nakon Lurda, a do danas nije presu큄io. Kasnije je na tom mjestu sagra휃ena kapelica i zabilje탑ena su 훾udesna ozdravljenja.

Majka Bo탑ja od Kamenitih vrata pre탑ivjela po탑ar

U prolazu drevnih gradskih vrata u Zagrebu nalazi se kapelica Majke Bo탑je od Kamenitih vrata. Od davnine se tu 큄tovala Gospina slika Marije Kraljice svijeta. Potje훾e iz 16. St. i prikazuje Gospu kao Vladaricu sa 탑ezlom u ruci, dok desnom pridr탑ava svoga Sina Isusa. U lijevoj dr탑i mali globus. Slika je pri훾vr큄훶ena na jelovu dasku. Te je godine 31. svibnja te큄ki po탑ar poharao Gri훾 i Kaptol, okvir slike je nagorio ali slika je ostala netaknuta. Iste godine brigom pobo탑ne udovice Modlar slika je smje큄tena u lijep barokni oltar, koji je stavljen u udubljenje prolaza Kamenitih vrata. Na oltaru iznad Gospine slike napisano je: 쏱omo훶nica u svim nevoljama i protiv po탑ara. O dvjestogodi큄njici o훾uvanja Gospine slike, 31. svibnja 1931. godine, sve훾ano je okrunjena Ona, Vratarica i 훻uvarica grada Zagreba, Majka Bo탑ja od Kamenitih vrata. Zanimljivo je napomenuti da nedavni potres koji je sna탑no pogodio grad Zagreb, a osobito cetar grada Gospu od Kamenitih vrata nije ni pomaknuo, kao ni brojno cvije훶e koje je krasi uokolo.

Gospa od Ze훾eva

Ukazanje Gospe od Ze훾eva, s tradicijskim hodo훾a큄훶em, slavi se u Ninu gotovo 500 godina. Temeljeno je na crkvenim zapisima iz 16. stolje훶a, a povezano je s ukazanjem Bla탑ene Djevice Marije, koja se 1516. g ukazala pastirici Jeleni Grubi큄i훶.

Od straha da joj se svijet ne ruga udovica nije odmah ispri훾ala sumje큄tanima o Gospinu ukazanju. No Gospa joj se ukazala ponovo i dala joj poruku za puk. I dalje u sumnji, udovica Jelena do큄la je pred Gospin kip i zatra탑ila potvrdu ili znamenje ukazanja Gospina. I eto iznenada vidi Jelena gdje suze rone iz lijevog i desnog oka Gospina. Pohrlila je objaviti Gospino ukazanje najprije dostojanstveniku stolne crkve Ninske. Narodom se pro큄irila pri훾a o Gospinim suzama u crkvi, pa su mnogi do큄li vidjeti 훾udo. Tada큄nja crkvena vlast, uslijed takvih 훾udotvornih doga휃aja, potvr휃enih od toliko svjedoka, priznaje Gospino ukazanje i ono se otad svake godine slavi 5. svibnja. Od tada pa do danas dr탑i se svetkovina te se Gospin kip svake godine prenosi kopnom pje큄ice ili morem la휃ama na oto훾i훶 Ze훾evo, gdje se slavi i slu탑i sveta misa.

Ku훶ica iz Nazareta letila Hrvatskom

Prema narodnoj tradiciji i pisanim kronikama, na trsatsko brdo 10. svibnja 1291. na 훾udesan je na훾in iz Nazareta stigla rodna ku훶a Bla탑ene Djevice Marije. Na tome mjestu ku훶a je boravila tri godine i na jednako 훾udesan na훾in pre큄la u talijanski gradi훶 Loreto (10. prosinca 1294.) gdje se i dan danas nalazi. Taj doga휃aj se toliko dojmio onda큄njeg naroda da su ljudi odmah po훾eli hodo훾astiti na trsatsko brdo.

Crkva Bla탑ene Djevice Marije na Trsatu Gospe Trsatske je najstarije hrvatsko marijansko sveti큄te i odredi큄te mnogih hodo훾asnika iz zemlje i inozemstva. U njoj se nalazi 훾udotvorna Marijina slika. Tako휃er u sklopu franjeva훾kog samostana je i kapela Zavjetnih darova, dok se ispred crkve nalazi kip pape Ivana Pavla II., 쏷rsatski hodo훾asnik podignut povodom njegovog 100-og svjetskog hodo훾a큄훶a kada je tom prilikom posjetio Rijeku, Trsat i mnoge hrvatske gradove i sveti큄ta.

Gospa Aljma큄ka – prognanica kao i narod hrvatski

Kobnog 1. Kolovoza 1991. JNA uz 훾etnike napala je Aljma큄, Dalj i Erdut. Ljudi su bje탑e훶i spa큄avali 탑ivot, a agresori su u ratnom divljanju ru큄ili sve pred sobom pa i crkve. Posredstvom UNPROFOR-a grupa vjernika probila se do ru큄evine aljma큄kog sveti큄ta i ondje su krajem listopada 1992. g. prona큄li posve neo큄te훶en Gospin kip. Bilo je to 훾udo nad 훾udima u onom vremenu. Prebacili su ga u slobodni Osijek te nosili po 탑upama koje nisu bile okupirane. Narod je kip tada nazvao Gospom Prognanicom, koja je do탑ivjela sudbinu svog prognanog naroda. Nakon sedam dugih godina u progonstvu do탑ivjeli su i Gospin povratak u Aljma큄. Na mjestu stare izgra휃ena je nova crkva, kao moderno arhitektonsko zdanje.

Sinjska Gospa u pobjedi protiv Turaka

U kolovozu 1715. godine Turci poku큄avaju ponovno zavladati Sinjem te ga dr탑e pod dugotrajnom opsadom. O doga휃ajima iz tog vremena postoji svjedo훾anstvo u pisanom obliku na talijanskom jeziku, tzv. 쏡nevnik opsade Sinja. Prema njemu, tog kolovoza 1715. godine, hrabri puk Sinja i Cetinske krajine ispisao je najslavnije stranice svoje povijesti.

Nakon te큄ke opsade, u no훶i izme휃u 14. i 15. kolovoza, Turci su odustali te su bijegom u Livno potra탑ili sigurnost. Za sobom su ostavili oko 10.000 poginulih i golem ratni plijen. Od samog su po훾etka puk Sinja i njegovi branitelji tu pobjedu pripisivali 훾udotvornom zagovoru Gospe Sinjske, 훾ija je slika svo vrijeme opsade bila u tvr휃avi, kamo je bila prenesena iz franjeva훾kog samostana podno grada da je Turci ne oskvrnu.

U zahvalu na pomo훶i providur je Balbi s 훾asnicima odmah skupio 80 zlatnika koje su poslali u Veneciju da se skuje zlatna kruna i kri탑 i da se okruni Gospin lik. Pri dnu krune urezao je u dva reda rije훾i: Zauvijek okrunjena slavi slavlje, godine 1715.

Majka Bo탑ja Gori훾ka – u kolovozu pao snijeg

Sveti큄te je to iz 15. stolje훶a na otoku Krku. Predaja ka탑e da su djeca u tri navrata 1415. godine na 훾udesan na훾in prona큄la na tom brijegu, dakle na mjestu dana큄nje crkve, kip Majke Bo탑je iz crkvice u Jurandvoru. Pri tre훶em preseljenju kipa, po훾etkom kolovoza, Gospin kip je prona휃en na snijegu i tako je ozna훾ila kakvih dimenzija 탑eli crkvu koja je potom sagra휃ena na tom mjestu. Svjedo훾anstva i ozdravljenja su brojna i doga휃aju se i danas.

Komentari odra탑avaju stavove njihovih autora, ali ne nu탑no i stavove portala Dnevno.hr. Molimo 훾itatelje za razumijevanje te suzdr탑avanje od vrije휃anja, psovanja i vulgarnog izra탑avanja. Portal Dnevno.hr zadr탑ava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog obja큄njenja.

Football news:

Hummels 0:2 in Augsburg: Borussia played well in many aspects, but did not create enough chances
Schalke have not won the Bundesliga in 18 consecutive rounds. The total score of the first two games of the season is 1:11
Real won with the help of VAR and decommissioned forwards. Jovic earned a penalty, mayoral a penalty
Robles on refereeing the match with Real Madrid and VAR: dubious episodes are always Interpreted in favor of top clubs
Conte on 4:3 with Fiorentina: impressed with Inter's attack. We didn't have enough balance, we paid for it
Zidane about 3:2 with Betis: real can get better and will. A difficult game, but we believed in winning until the end
Dest said goodbye to the Ajax players and will fly to Barcelona today (Gerard Romero)