Ilustracija: Unsplash
Znanstvenici su stvorili program umjetne inteligencije koji mo탑e otkriti izvanzemaljski 탑ivot u fizi훾kim uzorcima, iako ni sami jo큄 nisu sigurni kako to훾no radi.
“Novi algoritam strojnog u훾enja, treniran kori큄tenjem 탑ivih stanica, fosila, meteorita i laboratorijskih kemikalija, mo탑e razlikovati uzorke biolo큄kog i nebiolo큄kog podrijetla u 90% slu훾ajeva”, tvrde znanstvenici koji su ga stvorili u novoj studiji.
Ipak, unutarnji mehanizmi algoritma ostaju misterij.
(VIDEO) 힋to ako izvanzemaljci prvo kontaktiraju umjetnu inteligenciju? U ovom jezivom scenariju, potpuno 훶e zaobi훶i ljude
Znanstvenici tvrde da bi novi test u praksi mogao biti primijenjen odmah. Tra탑io bi 탑ivot na Marsu analiziraju훶i podatke o marsovskim stijenama, koje je prikupio rover Curiosity, a tako휃er bi mogao otkriti podrijetlo misterioznih i drevnih stijena prona휃enih na Zemlji.
‘Prona훶i 훶emo cijele nove biosfere’
“Ovi rezultati zna훾e da bismo mogli prona훶i oblik 탑ivota na drugim planetima, cijele nove biosfere, 훾ak i ako su one veoma razli훾ite od 탑ivota koji znamo na Zemlji. 힋tovi큄e, ako prona휃emo znakove 탑ivota drugdje, mo탑emo utvrditi je li 탑ivot na Zemlji i drugim planetima potekao iz zajedni훾kog ili razli훾itog podrijetla”, ka탑e astrobiolog i suautor studije Robert Hazen sa Znanstvenog instituta Carnegie (Washington, D.C., SAD).
Stru훾njaci ve훶 znaju da mije큄anje kemikalija i njihovo odr탑avanje na temperaturama prapovijesnih mora mo탑e generirati organske molekule poput aminokiselina osnovnih gradivnih blokova proteina bitnih za 탑ivot. Usto su prona큄li dokaze ovih gradivnih blokova na meteorima pa 훾ak i na dalekom asteroidu.
No ako lovci na izvanzemaljski 탑ivot 탑ele dokazati da su prona큄li 탑ivot izvan Zemlje, moraju odgovoriti na jednostavno pitanje: Kako znamo jesu li uzorci koje pronalazimo biolo큄kog podrijetla ili su se formirale slu훾ajnim kemijskim postupkom u svemiru?
UMJETNA INTELIGENCIJA MOGLA BI NAM PRESUDITI: Ho훶e li nas roboti jednog dana sve istrijebiti?
Na to je pitanje te큄ko odgovoriti jer organske molekule obi훾no propadaju tijekom vremena. Istra탑iva훾i su stoga napravili algoritam strojnog u훾enja koji bi mogao pomo훶i.
Znanstvenici su zapo훾eli s kori큄tenjem metode koja se ve훶 koristi na NASA-inoj svemirskoj opremi. Rije훾 je o pirolizi, tj. toplinskoj razgradnji organske tvari pri povi큄enoj temperaturi i odsustvu kisika. Tako se uzorak razdvaja u plin i biougljen.
Dobiveni dijelovi uzorka potom se ispituju kromatografijom, prije no 큄to se njegovi atomi transkribiraju u podatke masenom spektroskopijom.
Visoka preciznost analize podataka
Po큄to su algoritmu strojnog u훾enja dani podaci iz 134 ugljikom bogata uzorka poznatog podrijetla, algoritam je s 90% to훾nosti razlikovao proizvode nedavnog i drevnog 탑ivota, kao 큄to su 큄koljke, zubi, kosti, ugljen i smola; od organskih spojeva s abiotskim podrijetlom, kao 큄to su u laboratoriju stvorene aminokiseline.
“Ovo novo istra탑ivanje ima mnogo implikacija, ali tri su glavna zaklju훾ka.
Prvo, na nekoj dubokoj razini, biokemija se razlikuje od abiotske organske kemije.
Drugo, mo탑emo gledati Mars i drevne uzorke Zemlje kako bismo utvrdili jesu li nekada bili 탑ivi.
I tre훶e, vjerojatno je da bismo ovu novu metodu mogli koristiti za razlikovanje alternativnih biosfera od one na Zemlji, sa zna훾ajnim implikacijama za budu훶e astrobiolo큄ke misije”, zaklju훾uje kemi훾ar i suautor studije Jim Cleaves s istog instituta.
Komentari odra탑avaju stavove njihovih autora, ali ne nu탑no i stavove portala Dnevno.hr. Molimo 훾itatelje za razumijevanje te suzdr탑avanje od vrije휃anja, psovanja i vulgarnog izra탑avanja. Portal Dnevno.hr zadr탑ava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog obja큄njenja.
