Foto: Robert Fajt / CROPIX
U obilasku policajaca koji rade na za큄titi dr탑avne granice i suzbijanju nezakonitih migracija uz granicu s Bosnom i Hercegovinom, ministar Davor Bo탑inovi훶 pro큄log se tjedna upirao da umiri gra휃ane u 탑upanijama koje su najizlo탑enije udaru plimnog vala migracija s istoka, uvjeravaju훶i ih da je Republika Hrvatska jedna od najsigurnijih dr탑ava u Europi koja uspje큄no “upravlja migracijama”.
“Imamo rje큄enja za vra훶anje percepcije gra휃ana o kontroli nad migrantima“, svojim je umornim, nazalnim glasom poru훾io ministar Bo탑inovi훶.
Nitko mu nije povjerovao a najmanje gra휃ani Karlova훾ke 탑upanije, koji o plimnom valu ilegalne imigracije govore kao o opsadi i invaziji. Grupe lutaju훶ih migranata ulaze ljudima u dvori큄ta, pa i ku훶e, u훾enici nemaju kako u 큄kolu jer migranti doslovno okupiraju javni prijevoz, a nekoliko dana prije Bo탑inovi훶eva dolaska u taj kraj dogodio se i incident s desecima agresivnih migranata koji su zaposjeli vlak na relaciji Split – Zagreb pa ih je trebalo silom rastjerati i za큄tititi putnike.
Pomirljiva retorika
Bo탑inovi훶eva pomirljiva retorika nije umirila ni gra휃ane Slovenije, koji su razdra탑eni statisti훾kim podatkom da se od ulaska Hrvatske u zonu Schengena broj ilegalnih prelazaka granice utrostru훾io. Na istoku, stvar je jo큄 dramati훾nija: oru탑ani sukobi migranata tresu Vojvodinu, a tamo큄nja policija pokrenula je, navodno, veliku akciju nakon 큄to je dvoje ljudi ubijeno. Istog dana kad je ministar Bo탑inovi훶 deklamirao parole o suverenom “upravljanju migracijama”, Italija je priznala potpuni poraz, prihvativ큄i pomo훶 Francuske u rje큄avanju krize koja se zaista mo탑e okarakterizirati jedino kao invazija gotovo 7000 migranata stiglo je na talijanski otok Lampedusu, vi큄e nego 큄to otok ima stanovnika. Nikoga zapravo nije iznenadilo 큄to su ulice Slunja preplavili lutaju훶i migranti 훾im su se ugasile kamere nakon Bo탑inovi훶eva povratka u metropolu.
Radikalno liberalna politika Europske unije prema migracijama pokazala se otu탑no neu훾inkovitom. Nova je praksa da policija omogu훶uje besplatan prijevoz migrantima koji izraze namjeru zatra탑iti azil voze ih do ve훶ih gradova i daju rok od 24 sata da se prijave u registracijske centre.혻Oni to uglavnom ne 훾ine, ve훶 nastavljaju putovanje prema zapadu. Isti postupak primjenjuju i slovenski policajci, na 큄to se sve 탑u훾ljivije 탑ali tamo큄nja oporba, prigovaraju훶i vlasti da je policajce pretvorila u “taksiste koji samo prevoze migrante od granice do centra”.
Lan훾ana reakcija obuhvatila je i Austriju, iz koje u posljednje vrijeme tako휃er sti탑u prigovori. Da je pristup EU-a proma큄en, potvr휃uje statistika: samo pro큄le godine na europski teritorij u큄lo je vi큄e od 330.000 ilegalnih migranata, 큄to je 훾ak 60 posto vi큄e nego 2021., ali i vi큄e nego ikad od velike migracijske krize 2015.혻S obzirom na to da je pitanje migracija postalo jedno od primarnih dru큄tveno-politi훾kih pitanja u Europskoj uniji, zanimalo nas je u kojoj su mjeri umjetnost i kultura spremne otvoriti prostor za razmatranje ove teme i pristupaju li joj umjetnici na imalo druga훾iji na훾in nego 큄to to rade lijevi politi훾ari i aktivisti.
Obilna sredstva
Odgovor je negativan: od filma preko knji탑evnosti do kiparstva, umjetnici koji svojim djelima propituju problematiku novih migranata ustvari su ponavlja훾i floskula koje godinama slu큄amo od politi훾ara iz EU-a. Pristup je uvijek isti, crno-bijel, i uop훶e ne uzima u obzir konkretnu situaciju na terenu, recimo u Slunju ili Lampedusi. Migranti su u anga탑iranim suvremenim umjetni훾kim djelima gotovo bez iznimke prikazani kao nevine 탑rtve okrutnog sustava, sanjari koji samo tra탑e priliku za bolji 탑ivot svojih obitelji, a ba큄 nikad kao agresivni okupatori sumnjivih namjera koji nemaju nakanu po큄tenim radom pridonijeti zapadnom dru큄tvu od kojeg zahtijevaju bespogovorno prihva훶anje. Istina je, kao 큄to obi훾no biva, negdje izme휃u ovih dijametralno su훾eljenih ekstrema, no 훾ini se da umjetnost jo큄 nije spremna baviti se istinom.
Umjesto toga, na ovaj problem gleda kroz ru탑i훾aste nao훾ale.
Plenkovi훶 na marginama otkrio kako 탑eli srediti problem s migrantima
Dobar primjer pristranog, ru탑i훾astog pogleda na migrante nudi kanadski kipar Timothy Schmalz svojom monumentalnom skulpturom postavljenom u Vatikanu: posrijedi je skulptura znakovito naslovljena “Angels Unaware” (“Neznani an휃eli”) koja prikazuje skupinu od 140 migranata iz razli훾itih kultura i razli훾itih povijesnih razdoblja. Blagoslovio ju je papa Franjo, a umjetnika je nadahnuo citat iz Poslanice Hebrejima: “Gostoljublja ne zaboravljajte: njime neki, i ne znaju훶i, ugosti큄e an휃ele!” Schmalzovi “an휃eli” su mu큄karci, 탑ene, djeca i starci, natiskani u jednu antropomorfnu masu. Ve훶 i sama ova 훾injenica pokazuje raskorak s aktualnom slikom migranata u Europi, me휃u kojima su 탑ene, djeca i starci akutno podzastupljeni.
Paralelno s vijestima o eskalaciji nasilja kojem su po훾initelji migranti, sti탑u i dotacije za kulturne projekte koji su posve훶eni temi migracija. Uredbom (EU) br. 516/2014 uspostavljen je Fond za azil, migracije i integraciju koji pru탑a potporu djelovanju dr탑ava 훾lanica: 385 milijuna eura njegova prora훾una od 3,1 milijarde eura dodijeljeno je financiranju izravnih aktivnosti u razdoblju od 2014. do 2021. Projekt “Migrant Bodies”, u kojemu su sudjelovali hrvatski koreografi, dobio je iz fondova EU-a 200 tisu훶a eura za ne큄to 큄to je opisano kao “zajedni훾ko istra탑ivanje usmjereno k identificiranju, razvijanju i propitkivanju novih i relevantnih aktivnosti za ve훶u inkluziju izbjeglica i migranata u podru훾ju plesa i drugih inicijativa koje koriste pokret”.
Ples za inkluziju
Inkluzivna plesna praksa usmjerena je i osmi큄ljena za migrante i izbjeglice u zajednicama u kojima trenutno borave, omogu훶uju훶i umjetnicima u projektu da “stje훾u nove vje큄tine te da kroz rad s migrantima stje훾u i vrijedna iskustva za vlastite umjetni훾ke karijere”. U praksi, projekt je omogu훶io migrantima da sudjeluju u nekim radionicama suvremenog plesa i da nazo훾e predstavama. Zanimljivo je i da se javnim novcem obilno financiran projekt bavio konceptom migracija u 큄irem semanti훾kom zahvatu, obuhva훶aju훶i “ne samo migraciju ljudi nego i razne migracijske fenomene u prirodi”.
Kad god su se hrvatski umjetnici u posljednjih desetak godina uhvatili u ko큄tac s ovom temom, gotovo je bez iznimke to bilo uz obilatu dozu nekriti훾kog romantiziranja migranata, pozivanja dru큄tva na empatiju i neizostavnog signaliziranja vlastite moralne nadmo훶i. Takvom je projektu otvorila vrata i Rijeka za vrijeme provo휃enja megaprograma Europska prijestolnica kulture: na izlaganje je pozvan Babi Badalov, armenski umjetnik koji je na jednu visoku zgradu na Delti montirao svjetle훶i natpis: “Refugees will come”. Mogao se protuma훾iti kao prijetnja, zloguko pretkazanje ili, kako je to umjetnik zamislio, kao “vizualna poezija koja se razvija kao reakcija na brutalnost 탑ice i batina s 훾uvanih granica i kao reakcija na sofisticiranost opresivnih normi”.
Kada govore o migracijama, umjetnici uvijek apeliraju na empatiju. Tako su, sudjeluju훶i u “힋etnji suosje훶anja i empatije” kroz London, svjetski poznati suvremeni umjetnici Ai Weiwei i Anish Kapoor kritizirali odgovor Europe na dana큄nje izbjegli훾ke krize, prozivaju훶i je zbog nedostatka humanosti. Pritom je Kapoor pozvao Europu na “kreativniji odgovor” i pohvalio migrante za iznimnu kreativnost.
“Europa bi migrante trebala do훾ekati sa suosje훶anjem, a ne bodljikavom 탑icom”, izjavio je tanzanski pisac혻Abdulrazak Gurnah, dobitnik Nobelove nagrade za knji탑evnost 2021.
Prije aktualne migrantske krize, osje훾ke studentice s Akademije za umjetnost i kulturu, Dora Kujek, Lorna Kalazi훶, Ton훾ica Knez, Rahela, Josipa Mikovi훶 i Ema Lutring, izvele su performans u kojemu su prolaznici mogli izravno sudjelovati. Performans je bio koncipiran kao javno glasanje; svatko od prolaznika mogao je osobno odlu훾iti 탑eli li pustiti migrante u Europu ili 탑eli “da se oni vrate odakle su do큄li”. Za lokaciju performansa odabran je Trg slobode, tik uz poznati osje훾ki kip Augusta Cesarca (popularniji kao 힋eta훾), jer je taj knji탑evnik tijekom svojega 탑ivota tako휃er bio migrant.
Globalni problem
Umjetnica Tanja Bala훾 izlo탑ila je jesenas u Zagrebu svoj slikarski ciklus “Raseljeni”, 훾iji je naglasak “na poimanju 탑rtve, na osobnom i obiteljskom spram dru큄tvenog i politi훾kog, kao i na individualnom spram kolektivnog, sve to stavljeno u kontekst globalnih dru큄tvenopoliti훾kih promjena obilje탑enih izbjegli훾kom krizom”. I ovdje su migranti prikazani plo큄no, jednostrano, kao ugro탑ena manjina nevinih nesretnika.
Kao 큄to je suvremena umjetnost nezainteresirana za 훾injenice o nasilnom pona큄anju ilegalnih prido큄lica s Bliskog istoka i iz sjeverne Afrike, tako i mediji pristupaju ovoj temi oklijevaju훶i i u rukavicama. Autocenzuru medija poja훾avaju i svje탑e objavljene Preporuke za medijsko izvje큄tavanje o migrantima i izbjeglicama, koje je u javnost uputio Centar za mirovne studije.
Zaklju훾ili su kako se izazivaju predrasude te osje훶aj straha i nesigurnosti me휃u lokalnim zajednicama “koje mediji perpetuiraju senzacionalisti훾kim izvje큄tavanjem i preno큄enjem neprovjerenih informacija, a koje 큄ire populisti훾ki i혻antimigrantski usmjereni politi훾ari”.
“U trenutnoj situaciji, umjesto 큄irenja panike, uloga medija treba biti informativna, utemeljena na 훾injenicama i usmjerena na deeskalaciju umjesto potenciranja sukoba. Mediji bi trebali o svim osobama izvje큄tavati na혻dostojanstven i human na훾in, vode훶i se eti훾kim na훾elima. Dodatno, prilikom izvje큄tavanja o osobama koje migriraju u ili kroz Hrvatsku, nu탑no je da ih mediji prestanu nazivati ilegalnima ili nezakonitima jer je takvo etiketiranje pravno i 훾injeni훾no neto훾no. Osobe ne mogu biti nezakonite”, upozorili su iz Centra za mirovne studije, upu훶uju훶i redakcijama “Preporuke” Helene Popovi훶,혻Krune Kardova혻i혻Drage 탐upari훶a Ilji훶a.
Da zaklju훾im tekst rije훾ima s kojima je ministar Bo탑inovi훶 okon훾ao svoj pro큄lotjedni posjet grani훾nim policajcima: “Ovo je globalni problem i siguran sam da 훶e se generacije koje 훶e nas naslijediti na na큄im poslovima i dalje baviti ovim pitanjem.” Koga ovo ne bi utje큄ilo?!
Milanovi훶 Litre poru훾io Plenkovi훶u i Bo탑inovi훶u: ‘Na큄e granice nisu rotiraju훶a vrata za olo큄 svijeta’
Komentari odra탑avaju stavove njihovih autora, ali ne nu탑no i stavove portala Dnevno.hr. Molimo 훾itatelje za razumijevanje te suzdr탑avanje od vrije휃anja, psovanja i vulgarnog izra탑avanja. Portal Dnevno.hr zadr탑ava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog obja큄njenja.
