logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo logo
star Bookmark: Tag Tag Tag Tag Tag
Croatia

CIJENE NEKRETNINA I DALJE VRTOGLAVO RASTU, ALI NE SVAGDJE Za jedan stan u Zagrebu mogu se kupiti gotovo četiri u Vukovaru

Cijene nekretnina i dalje vrtoglavo rastu, a prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku u godinu dana skočile su čak za 10,4 posto! Najskuplji su stanovi u Dubrovniku, slijedi Split, Zadar i Zagreb. Na visokom petom mjestu po skupoći metra četvornoga je Pula, iza nje Rijeka, a uz bok im je i Šibenik, piše Slobodna Dalmacija.

Za razliku od velikih gradova, te Istre, Kvarnera  i Dalmacije gdje cijene probijaju plafon, u ostatku zemlje nekretninsko tržište je gotovo pa mrtvo. Cijene lete u nebo u Zagrebu (u drugom kvartalu ove godine 14,5 posto na godišnjoj razini) i na Jadranu (9,1 posto), dok je rast na ostalim područjima i skromniji (3,3 posto). U Slavoniji i Lici ponuda je velika, cijene niske, a interes kupaca mizeran.

Na oglasniku Njuškalo je trenutno 163.000 oglasa u rubrici Nekretnine. Prema njihovu najnovijem istraživanju, tražene cijene nekretnina koje se nude na prodaju pokazuju godišnji rast od šest posto, a cijene stanova kontinuirano rastu već punih 45 mjeseci. Gledamo li pojedinačno, tražene cijene kuća su za četiri posto veće, a stanova 8,5 posto.

Jedino u Dubrovniku i Splitu prosječna cijena koju prodavači traže za 'kvadrat' kuće veća je nego ona za metar četvorni stana, dok je u ostalima gradovima kvadrat kuće znatno jeftiniji nego onaj u stambenoj zgradi.

U Zadru je kvadrat stana 667 eura skuplji od četvornog metra kuće, a u Šibeniku je razlika samo 121 euro. U Šibeniku je cijena četvornog metra stana u rujnu u prosjeku oglašavana po 1563 eura, a u Zadru  2185 eura.

Kao što smo neveli rast cijena stanova i kuća u Hrvatskoj izuzetno je ovisan o lokaciji, pa je tako u Zagrebu, prema Njuškalovoj statistici zadnjih 12 mjeseci zabilježen skok cijena za oko 8 i pol posto. U rujnu je prosječna tražena cijena kvadrata stana u metropli  iznosila 2.079 eura.

Istovremeno, Split bilježi rast traženih cijena za oko 5 posto, no tu je prosječna tražena cijena metra četvornoga stana veća nego u Zagrebu i u rujnu je iznosila vrtoglavih 2.866 eura. Za kvadrat kuće u Splitu tražilo se 3206 eura.

Usporedbe radi, u Vukovaru je kvadrat samo 568 eura za stan te 420 za kuću. Za traženu cijenu stana u Splitu može se kupiti najmanje četiri stana u Vukovaru!  

Stručnjaci za nekretnine upozoravaju ipak kako postoji velika razlika u između realiziranih i traženih cijena.

- Svaki peti do šesti stan iz oglasnika je prodan, a razlika između traženih i realiziranih cijena je najmanje 10 posto – upozorava Boro Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK i vlasnik velike zagrebačke agencije za nekretnine.

To znači da je u Zagrebu u ovom trenutku razlika između realiziranih cijena i onih koje se oglašavaju viša za 200 eura po četvornome metru, a u Splitu napuhana za 250 eura i više.

I dalje je uvjerljivo nekretninski kralj Hrvatske - Dubrovnik. U gradu pod Srđem u rujnu je prosječna tražena cijena za kvadrat stana iznosila 3.886 eura, što je za dva posto više nego prije godinu dana. Prosječna tražena cijena kvadrata kuće s dvorištem, u Dubrovniku je u rujnu iznosila čak 4.724 eura!

Istraživanje pokazuje kako je godišnji rast cijena stanova zabilježen u svim većim hrvatskim gradovima. Tako su u Rijeci i Osijeku cijene više za oko 6 i pol posto, dok su u Puli one rasle za oko 6 posto. Pri samom vrhu, što se godišnjeg skoka traženih cijena stanova tiče, nalaze se Koprivnica i Karlovac, gdje su cijene u godinu dana skočila za 12, odnosno 10 posto.

Kupci iz Dalmacije tradicionalno najviše kupuju stanove u Zagrebu u rujnu, a cijene značajno variraju od kvarta do kvarta, piše Slobodna Dalmacija.

Na Jarunu su na godišnjoj razini tražene cijene za 13 posto veće i trenutno je tražena cijena 2.092 eura po metru četvornome. Vrbik bilježi rast cijena stanova za 15 posto, a Utrine za 10 posto.  Stanovi su najskuplji u Centru i Donjem gradu, gdje se traži više 2500 eura za četvorni metar. Manje od 2000 eura su stanovi u Španskom i Malešnici, Rudešu te u novozagrebačkim naseljima Utrini, Zapruđu i Sigetu.

Trenutno su najjeftiniji stanovi u Gajnicama, dok je primjerice lani Siget od njih bio 50 eura jeftiniji.  Prosječna tražena cijena kvadrata stana u Maksimiru u rujnu je iznosila 2.141 euro, što je za 4 posto više nego lani.  

Gledamo li period posljednjih 48 mjeseci, tražene cijene stanova u Zagrebu su porasle za čak 19 posto, a u odnosu na 2016. godinu za gotovo 29 posto.

Jedan od razloga porasta cijena nekretnina su subvencije države za njihovu kupnju. U kratkom periodu puno ljudi ih želi kupiti i velika je potražnja pa cijene porastu. No nakon što taj period prođe, cijene se ne spuštaju.

Prema godišnjem rastu cijena stambenih objekata u drugom kvartalu ove godine u okviru EU-a Hrvatska se svrstala na visoko treće mjesto iza Mađarske (+14,0 posto) i Luksemburga (+11,4 posto).

- U pravilu je visok rast cijena stambenih objekata indikator ranog upozorenja mogućeg stvaranja makroekonomskih neravnoteža pa se u okviru EU s dodatnom pozornošću prate cijene nekretnina kada one prijeđu granicu rasta od šest posto godišnje prema deflacioniranim podacima.

Međutim, u Hrvatskoj zasad nije snažnije izražena opasnost od napuhavanja nekretninskog balona, osobito jer pripada sedam zemalja EU u kojima cijene i dalje nisu dosegnule pretkriznu razinu. Ipak, tendencije kretanja cijena stambenih objekata zahtijevaju pozornost jer trenutno rastu dinamičnije od gospodarskog rasta te od rasta plaća i dohodaka kućanstava -  poručuju iz HGK.

Themes
ICO